Erdogan protiv intervencije Schmidta u izborni zakon

Kako je u središnjem HTV-ovom Dnevniku javio Ilko Barbarić, Erdogan je dočekan kao jedan od lidera svijeta – tako su ga oslovili njegovi sarajevski domaćini – uz najviše državne i vojne počasti. Govorio je o najvažnijim temama kad su u pitanju odnosi BiH i Turske, na stolu su bile brojne gospodarske teme, prije svega odnosi zemalja regije. Spominjao se i razgovor između Turske, Hrvatske, Srbije i BiH o rješavanju pitanja u BiH. Ocijenjeno je da je Turska prijatelj BiH te stabilizirajući faktor ne samo u toj zemlji, već i u regiji.

Erdogan dolazi u vrijeme predizborne kampanje u BiH te su brojni analitičari taj potez protumačili kao svojevrsnu potporu sarajevskoj politici, odnosno konkretno Bakiru Izetbegoviću, te da to potvrđuje i to što je Erdogan otvoreno stao na bošnjačku stranu potvrdivši da se Turska ne slaže s nametanjem Izbornog zakona.

Erdogan se, naime, usprotivio intervenciji visokog međunarodnog predstavnika u BiH Christiana Schmidta u Izborni zakon, što traži hrvatska strana kako bi se spriječilo njihovo preglasavanje od Bošnjaka na općim izborima koji će se u toj zemlji održati početkom listopada.

– Imamo razdoblje koje je kraće od mjesec dana i u njemu je bilo kakva intervencija visokog predstavnika intervencija u demokratski proces u BiH. Bosna i Hercegovina je zemlja koja se rukovodi demokratskim procesom i mi smo protiv bilo kakve intervencije. Ova tri lidera donijela su odluku, zemlja ide na izbore i mi samo želimo da oni prođu dobro za sve, rekao je Erdogan na zajedničkoj konferenciji za novinare u Sarajevu. On se prije toga susreo s trojicom članova Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem, Željkom Komšićem i Miloradom Dodikom koji su odreda hvalili liderstvo turskog čelnika.

Erdogan je to odgovorio na upit o tome hoće li se Turska uključiti u izbornu reformu, kao i hoće li oko toga biti razgovora tijekom posjeta u Zagrebu.

– Ne može se očekivati da se ne uvaži ustavna pozicija konstitutivnog hrvatskog naroda i da se njima daju prava na legitimnom predstavljanju kako je to dao Daytonski sporazum i Ustav BiH, rekao je Milorad Dodik.

Turski predsjednik naveo je kako dolazi u BiH u vrijeme pred izbore, što je ocijenio iznimno važnim za Tursku.

– Od vitalnog je značenja da izbori 2. listopada budu konstruktivni i transparentni. To nije važno samo za BiH nego za cijelu regiju. Želim da izborni rezultat bude od koristi za BiH, dodao je.

Erdogan je i ranije dolazio za vrijeme predizborne kampanje u BiH te je izravno podupirao vodeću bošnjačku SDA i njezina predsjednika Bakira Izetbegovića.

Trojica članova državnog vrha očekivano bili su podijeljeni oko izborne reforme.

Bošnjački član državnog vrha Šefik Džaferović je rekao kako je to unutarnje političko pitanje BiH, dok je hrvatski član Željko Komšić, kojega većina Hrvata smatra nelegitimnim, istaknuo kako Schmidt “treba razmisliti o posljedicama takve eventualne odluke”. Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je pak ponovio već izraženo stajalište da BiH nema visokog predstavnika tvrdeći da se Schmidt “lažno predstavlja u BiH”. Dodik osporava legitimitet njemačkome političaru na čelu međunarodne uprave budući da njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a. Također se usprotivio nametanju odluke visokog predstavnika, ali je izrazio razumijevanje za očekivanja hrvatske strane u BiH da ima legitimne političke predstavnike. Pri tome je neizravno prozvao Komšića da na izborima dobiva “hrvatski predznak bošnjačkim glasovima”.

Visoki međunarodni predstavnik nametnuo je krajem srpnja tehničke izmjene Izbornog zakona te je ostavio rok od šest tjedana političarima za dogovor oko provedbe presude Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić. Hrvatska strana u BiH očekuje da se onemogući četiri puta brojnije Bošnjake da preglasaju Hrvate u gornjem, nacionalno koncipiranome Domu naroda Federacije BiH te time stvore mogućnost da najvažnije hrvatske stranke izbace iz vlasti. Probošnjačke stranke se pak protive intervenciji visokog predstavnika, zbog čega su organizirali i prosvjede u središtu Sarajeva.

Za vrijeme posjete turskog predsjednika BiH dvije zemlje su potpisale sporazum o uzajamnoj zaštiti i razmjeni tajnih podataka iz područja vojne industrije, te je nagoviješteno sklapanje sporazuma po kojemu bi državljani mogli s osobnim iskaznicama putovati u obje zemlje.

Turski predsjednik sutra će posjetiti Srbiju, a u četvrtak će u Sisku otvoriti kompleks islamske zajednice s džamijom te razgovarati s državnim vrhom. 

Erdogan zaprijetio Grčkoj kada “izgubi strpljenje”

Erdogan je također u utorak ponovno zaprijetio Grčkoj vojnim odgovorom u slučaju da se nastave provokacije kao što su se nedavno turski vojni zrakoplovi našli na meti protuzrakoplovnog naoružanja dok su letjeli iznad spornoga otočja u Egejskome moru. 

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– Ako imaju otoke i vojne baze te određene pretenzije koje su nelegalne i prijetnje su prema nama, mi ćemo jednoga dana izgubiti strpljenje. Kada ga izgubimo svašta se može dogoditi, rekao je Erdogan na konferenciji za novinare u Sarajevu upitan o posljednjem prijeporu s Grčkom.

Sustavi protuzračne obrane S-300, koje koristi Grčka, bili su vrijeme preleta usmjereni na turske zrakoplove za vrijeme rutinskog leta iznad otočja u Egejskome moru. 

– Uznemiravanje naših zrakoplova s radarima nije korak koji je dobroćudan, dodao je.

Turska je 30. kolovoza proslavila državni praznik, Dan pobjede, koji se obilježava u znak sjećanja na turske snage koje su protjerale grčke vojne snage 1922. Ankara je podsjetila da su Egejski otoci predani u posjed Grčke u skladu sa sporazumima iz 1923. i 1947., ali pod uvjetom da ih se ne naoružava.  

Odnosi Grčke i Turske su posljednjih desetak godina u stanju stalne narušenosti, a 2020. su eskalirali do granice vojnog sukoba kada su obje države poslale brodove u osporavane vode istočnog Sredozemlja.

Erdogan je i početkom lipnja zaprijetio Grčkoj iz istih razloga, što je izazvalo zabrinutost međunarodne zajednice. Militarizacija grčkih otoka na istoku Egejskog mora zabranjena je prema sporazumu iz Lausanne iz 1923. i sporazumu iz Pariza 1947. Atena tvrdi da su grčki vojnici raspoređeni na tim otocima kako bi ih obranili od brodova koji im prilaze sa zapadne turske obale.