in

Upozorenja na širenje sumpor-dioksida iz BiH i Srbije

Slatka-Tajna.Eu

Ne poštuju se strategije koje su države potpisale vezane za rješavanje problema vezanih za klimatske promjene – poručuju ekolozi iz regiona u pismu upućenom liderima Evropske unije i Zapadnog Balkana, uoči samita koji će se održati u Briselu 23. i 24. juna.

Jedna od tema samita će biti i moguće investicije u “zelenu” transformaciju.

Bosna i Hercegovina je jedan od najvećih prekršilaca strategije, prema podacima iz izvještaja mreže CEE Bankwatch “Uskladiti ili zatvoriti” objavljenom 21. juna, o zagađenju koje emituju termoelektrane na Balkanu. Standardi se u kontinuitetu krše već četiri godine.

Ova mreža okuplja organizacije centralne i istočne Evrope koje se bave pitanjima zaštite životne sredine i ljudskih prava.

Termoelektrana (TE) Ugljevik, na sjeveroistoku BiH, prošle godine ponovo je emitovala najviše sumpor-dioksida (SO2) u regionu, čak 86.774 tone, iako je instalirana oprema za odsumporavanje vrijedna 85 miliona evra.

To je 10 puta više nego što je dozvoljeno. Kostolac A2 u Srbiji je emitovao 13 puta više SO2 nego što je dozvoljeno, a blok 6 u TE Tuzla 11,6 puta više.

Najveći zagađivač prašinom u 2021. godini bila je TE Gacko (na jugoistoku BiH), čije su se emisije više nego utrostručile na 4.960 tona – više od 16 puta više nego što je dozvoljeno Nacionalnim planom smanjenja emisija (NERP).

BiH krši pravila i ne ispunjava dogovorene ciljeve, tvrde ekolozi, iako je u novembru 2020. godine potpisala Deklaraciju o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan na samitu zemalja regije u Sofiji.

Šta je potpisano u Sofiji?

Zajedno sa ostalim zemljama regije, BiH se obavezala na povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji, uvođenje oporezivanja emisija gasova sa efektom staklene bašte i postepeno ukidanje subvencija za ugalj.

Zelena agenda je predviđena Evropskim zelenim planom, prema kojem bi EU trebalo da postane klimatski neutralna do 2050. godine.

Ovaj program predviđa devet milijardi evra pomoći za ostvarenje ciljeva iz Zelene agende na Zapadnom Balkanu.

Pipa Galop iz mreže “Bankwatch” za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je i Evropska komisija spora sa aktivnostima što se tiče primjene Zelene agende.

“Evropska komisija je delegirala RCC (Regional Cooperation Council) da vodi implementaciju, ali RCC se nije baš pokazala sposobnom. Od kad je Akcioni plan usvojen u Sloveniji prošlog oktobra, nije se mnogo desilo”, kaže Galop.

Ekološka udruženja zabrinuta

U banjalučkom Centru za životnu sredinu (CZZS) tvrde da su oni javljali za zagađenje inspekcijama, koje izađu na teren, utvrde prestup, ali da se nakon toga ništa ne dešava.

Dragan Ostić, asistent na programu “Energija i klimatske promjene” u CZZS, podsjeća da termoelektrane svake godine sve više zagađuju.

“One bi trebale da smanjuju zagađenje kroz godine. Da se prilagođavaju samim tim sporazumima koji su potpisani, koje je država potpisala. Oni to u suštini ne rade, ne poštuju strategije na koje se država obavezala, da će raditi na rješavanju problema vezanih za klimatske promjene”, ističe Ostić.

Pipa Galop kaže da je veliki dio posla urađen, ali da je na terenu ipak situacija drugačija.

“TE Ugljevik ima filter za odsumporizaciju, ali ne radi. Gacko ima užasan problem sa prašinom, pa je hitno potrebno ugraditi filtere, dok za Tuzla 6 i Kakanj 7 je hitno ugraditi odsumporizaciju. Najstarije TE poput Tuzla 3 i 5, i Kakanj 5, treba odmah zatvoriti, jer već rade duže nego dozvoljeno”, ocjenjuje Galop.

Do zaključenja ovog teksta, iz entitetskih ministarstava zaduženih za energetiku nije odgovoreno šta je do sada učinjeno na ispunjavanju Zelene agende.

Uvođenje taksi na CO2

Jedna od obaveza koje BiH treba da ispuni je uvođenje taksi na ugljen-dioksid (CO2).

Ukoliko bi ovaj porez bio uveden, BiH bi izbjegla Mehanizam prekograničnog oporezivanja ugljenika (Carbon Border Adjustment Mechanism – CBAM) koji EU planira da usvoji tokom ove godine, a aktivira od 2025. ili 2026.godine.

Prema ovom sistemu, svi proizvodi u čijoj proizvodnji se emituje mnogo ugljen dioksida, biće podložni plaćanju naknade prilikom uvoza na tržište EU.

Ovo se odnosi i na električnu energiju, a EU je jedan od najvažnijih bh. partnera u trgovini strujom.

“Obzirom da se mnogo ugalj koristi u proizvodnji, CBAM može značajno povećati cijenu struje koji se izvozi, pa će biti manje konkurentna na tržištu. Naknada koja će se platiti preko CBAM će ići u budžet EU-a, ali CBAM se može izbjegavati ako se uvede sistem plaćanja emisije ugljen dioksida u BIH”, ističe Pipa Galop.

Ona pojašnjava da u tom slučaju BiH može koristiti vlastite prihode za ulaganje u obnovljive izvore energije ili sa razvoj regija koje su pogođene zatvaranjem elektrana.

Trenutno u BiH samo Elektroprivreda BiH, kompanija za proizvodnju i distribuciju električne energije u vlasništvu Federacije BiH (jednog od dva bh. entiteta), ima sistem plaćanja CO2.

Direktor ovog javnog preduzeća, Admir Andelija, za RSE pojašnjava da oni trenutno iz sopstvenih sredstava izdvajaju 10% od cijene CO2 na evropskom tržištu po proizvedenom megavat satu električne energije.

“Već drugu godinu imamo interni obračun, povećavamo budžet kompanije za investiranje u obnovljive izvore. Sutra će to raditi vjerovatno neki državni fond u koji će se uplaćivati sredstva, koji će promovisati energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije”, kaže Andelija.

Dodaje da ovo ne rade kroz povećanje cijene struje, što je praksa širom svijeta, jer je cijena električne energije na tržištu trenutno izuzetno visoka.

Elektroprivreda BiH je sa ovom naplatom počela prošle godine, kada su uplaćivali 5% na svaki utrošeni megavat sat dobijen iz termoelektrana.

Plan je da se ova izdvajanja povećavaju za pet procenata svake godine dok ne dođu do 25%, što je preporuka Energetske zajednice za početnu taksu.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










Ipak, iz Bankwatcha poručuju da se ovo ne može računati kao “pravi” sistem plaćanja.

“Bilo koji budući sistem mora biti regulisan na razini država ili barem entiteta, EK neće dozvoliti da BIH bude oslobođena CBAM-a na osnovi inicijativa EP BIH, mora biti zvanični sistem plaćanja”, upozorava Galop.

Uticaj oporezivanja CO2 na privredu

CBAM se odnosi na proizvode energetski intenzivne industrije, a to se u BiH odnosi na elektroenergetski sektor, dvije cementare i čeličanu “Arcelor Mittal” u Zenici, kažu u RESET centru.

Mirza Kušljugić, predsjednik RESET centra za održivu energetsku tranziciju, pojašnjava za RSE da je do 2030. godine moguće dobiti izuzeće iz ovog sistema za elektroenergetski sektor, ali pod uslovima koji su dosta strogi.

“Ja mislim da trenutno nema dovoljno pažnje među onima koji treba da donose odluke vezano za to, na koji način omogućiti i dalje nesmetani neoporezivi izvoz električne energije nakon 2026. godine”, upozorava Kušljugić.

Osim oporezivanja CO2, potrebno je uvesti tržište električne energije i povezati se sa evropskim tržištem. On podsjeća da se trenutno od profita prilikom izvoza struje, uglavnom, subvencioniše električna energija za domaćinstva.

“Ukoliko taj profit više ne bude toliki ili ako uopšte više ne bude bilo moguće izvoziti, sve zavisi od cijena na regionalnom tržištu, onda je jasno da će elektroprivrede morati pristupiti povećanju cijene električne energije ili prestanku subvencionisanja”, smatra Kušljugić.

Ističe da se mehanizam oporezivanja CO2 može uspostaviti jedino na nivou države BiH, bez obzira što je energetika u nadležnosti entiteta.

Dodaje da energetska tranzicija nije visoko na agendi političkih partija, te da ne očekuje da će joj bilo ko posvetiti pažnju u predstojećoj predizbornoj kampanji.

“Nema političke spremnosti na potrebne reforme, da bismo mi ispunili uslove za izuzeće”, naglašava Kušljugić.

On pretpostavlja da BiH neće dobiti izuzeće iz CBAM sistema, te da onda ulazi u “nekontrolisan period energetske tranzicije sa svim negativnim posljedicama”.

Šta kažu proizvođači struje?

Iz Elektroprivrede Republike Srpske (RS, drugog entiteta u BiH) ističu da proces dekarbonizacije ide sporo kao i proces evropskih integracija BiH.

“EPRS je svakako spremna da primjenjuje legislativu EU, ali mi istovremeno imamo stav da nam je potrebna i podrška u kreditnim aranžmanima za izgradnju obnovljivih izvora električne energije”, rekao je Luka Petrović, v.d. direktora Elektroprivrede RS, za RSE.

On tvrdi da RS emituje malo ugljen dioksida, jer “ima samo 600 megavata instalisane snage, za razliku od npr. Ukrajine koja ima 16,5 hiljada megavata snage”.

Dodaje da je u Ugljeviku realizovan projekat odsumporavanja dimnih gasova.

“To je sistem vrijednosti 80 miliona evra koji je finansirala japanska vlada i u tom smislu moram da kažem da smo mi uradili maksimum, jedini na Balkanu, i emisija je smanjena za više od 90 odsto”, kaže Petrović.

Admir Andelija iz Elektroprivrede BiH podsjeća da se uz ovako visoke cijene električne energije, širom Evrope ponovo otvaraju termoelektrane, jer su postale profitabilne, uprkos visokim taksama.

U RS, velike nade se polažu u nedavno usvojeni Zakon o obnovljivim izvorima energije.

“Mi ćemo vrlo brzo da prezentujemo građanima programe koje želimo ostvariti putem instalacije solarnih panela kako u domaćinstvima tako i u privredi”, kaže Luka Petrović.

Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu očekuje pomake u procesu dekarbonizacije.

“Novi zakon o obnovljivim izvorima energije je stupio na snagu početkom februara, a nakon usvajanja podzakonskih akta više ćemo znati, o samim pravilima za uključenje fizičkih ali i pravnih lica na mrežu. To će olakšati taj proces kod nas”, smatra Ostić.

Stanje u regionu

Zemlje Energetske zajednice (države Zapadnog Balkana, Ukrajina, Moldavija i Gruzija) imaju preporuku da usvoje nacionalne energetske i klimatske planove, koji se odnose na period od 2021. do 2030. godine.

Ovaj plan je usvojila samo Sjeverna Makedonija, dok je Albanija podnijela nacrt.

Pipa Galop ocjenjuje da smo “bliže nego iko misli” Zapadnom Balkanu bez uglja.

“Međutim fale investicije u solarne elektrane i vjetroelektrane koji bi mogli preuzeti proizvodnju. Jako se bojim nekontrolisane tranzicije, jer smo ove zime vidjeli kako TE u regiji nisu više pouzdane, a hidroelektrane nisu imale dovoljno vode da preuzimaju veći dio proizvodnje”, upozorava ona.

Prema izvještaju “Bankwatcha”, trend kršenja usvojenih standarda će se nastaviti, jer je zbog energetske krize došlo do povratka na staro, kako se navodi, “budući da su se vlade naprezale da osiguraju električnu energiju na svaki mogući način”.

Emisije sumpor dioksida iz termoelektrana na Zapadnom Balkanu (uključenih u nacionalne planove smanjenja emisija – NERP) su prošle godine bile pet puta više od dozvoljenih.

Zbog kršenja graničnih vrijednosti zagađenja, u martu 2021. godine Sekretarijat Energetske zajednice je pokrenuo postupke rješavanja sporova protiv BiH, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.

Termoelektrane na Zapadnom Balkanu su prema procjenama iz izvještaja odgovorne za ukupno 19.000 smrtnih slučajeva u periodu od 2018. do 2020. godine.

Od toga, broj smrtnih slučajeva prouzrokovanih prekoračenjem maksimalnih vrijednosti iz NERP-a je bio skoro 12.000.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Oglasio se Igor Jurić: Evo kako komentariše to što je udovica Olivera Ivanovića otkrila da su u vezi! Komentar nije sjajan! – Senzacija

Da li su preduzeća na Zapadnom Balkanu pripremljena za još jednu krizu?