Cijene će još rasti, ali ne očekuje se eskalacija inflacije

Postcovid inflacija i rast cijena

U utorak novo, povijesno poskupljenje dizela, a Hrvati su bez novog poskupljenja sa svojom plaćom do sada mogli kupiti i platiti najmanje goriva od svih država u Europskoj uniji, kazao je voditelj Vlahov, a Čavrak je komentirao da je to zanimljiv, ali i obeshrabrujuć podatak.

– Mislim da nas za sad još uvijek ne treba to previše brinuti, iako moramo biti zabrinuti, jer su cijene nafte odnosno derivata pod utjecajem i svjetskih cijena. Ne mogu govoriti u ime Vlade, ali sigurno je očekivanje da će taj porast cijena biti prolaznog karaktera. Mi smo izvrgnuti nekoj stopi inflacije generalno, i rastu cijena ne samo nafte nego i hrane, i drugih artikala. Prema općem mišljenju tu se radi o problemu koji je očekivan s obzirom na izlazak iz covid krize odnosno pandemije. Cijelo svjetskog gospodarstvo je bilo u lockdownu, polomljeni su dobavni i proizvodni lanci, i sad je došlo do naglog ozdravljenja i rasta svjetskog gospodarstva, što znači da je došlo do rasta potražnje što naravno da je sa sobom povuklo cijene, objašnjava prof. dr. sc. Vladimir Čavrak, Ekonomski fakultet u Zagrebu.

Svako povećanje cijena znači smanjivanje životnog standarda, ustvrdio je ekonomist. Pitanje hoće li to ostati trajno ili ne?

– Očekivanja su da će se to ipak kroz neko vrijeme izbalansirati. Ponuda i potražnja ovoga trenutka nisu strukturno izbalansirane, ali očekuje se da će to ipak biti stabilizirano i Vlada vjerojatno polazeći od toga smatra da ovoga trenutka ne treba reagirati, a ministar financija je u pravu, reagirati se može, jer u cijeni naftnih derivata otprilike 47 posto je ono što je tržišno regulirano, a 53 posto su fiskalni i parafiskalni nameti koji se mogu procijeniti vrlo brzo ako Vlada procijeni da je to potrebno, dodaje.

Nedostatak radne snage

Čavrak kaže kako će nam u situaciji budućeg rasta definitivno sve više nedostajati radna snaga jer je hrvatski radni kontingent u zadnjih 5 do 10 godina ispražnjen, na način da je nekoliko stotina tisuća ljudi iselilo na tržište rada europskih zemalja. Komentirao je da Filipinci, Ukrajinci i Indijci ne dolaze u Hrvatsku, već odlaze u zemlje gdje idu i hrvatski iseljenici s razlogom.

– Naše tržište rada još uvijek nije pod tako velikim pritiskom da bi privatne kompanije morale povećavati plaće, iako se i to događa u nekim sektorima pomalo jer privatna poduzeća shvaćaju da bez radne snage nema razvoja, međutim na našem tržištu rada imate jedan fenomen, a to je da jako velik udio zaposlenosti i javnog sektora koji je rigidan i održava određenu razinu plaće, i na neki način puno toga diktira, kaže Čavrak.

Odgađanje reformi i ekonomski polaritet Hrvatske

– Hrvatska zapravo nije odradila reforme koje je trebala odraditi, koje su trebale smanjiti javni sektor i povećati njegovu efikasnost, to se cijelo vrijeme odlaže. Upravo zbog neprovođenja tih reformi zadnjih 10 godina smo imali veliki problem da smo nakon velike financijske krize 2008. godine imali recesiju koja je trajala 6-7 godina, to je jedna od najduljih recesija u novijoj povijesti. Moram kazati da komparativne zemlje, i zemlje u Europi i svijetu, nisu imale, ili je jako malo onih koje su imale tako dugu recesiju, ističe prof. dr. sc. Vladimir Čavrak.

– Mi smo opet u covid krizi odložili reforme, i ako mi te reforme ne napravimo vrlo brzo, i ako se ne poduzme niz mjera, pogotovo u javnom sektoru i restrukturiranju hrvatskog gospodarstva, mi ćemo biti osuđeni zapravo na dugoročnu nisku stopu rasta koja nam neće omogućiti niti povećanje standarda, niti tehnološki razvoj i nažalost ćemo imati veliki problem jer ćemo ostati na dnu Europske unije. Ako ne provedete reforme, država će biti skupa, porezi veliki, i takva situacija zapravo guši privatni sektor, zaključuje.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Čavrak pojašnjava da ne samo da bježe radnici zbog malih plaća, nego da se cijele kompanije sele iz Hrvatske u inozemstvo, a također strani poduzetnici ne otvaraju kompanije u Hrvatskoj jer im se to ne isplati, a reforme koje bi pomogle situaciju se izbjegavaju zbog političkih razloga.

Financijske muke Zagreba

Zagreb je više od pola Hrvatske, a novoj upravi prijeti bankrot. Stižu ovrhe bivše uprave, javnih natječaja nabave gotovo nema, gradski prostori zjape prazni, obnova kasni, građani očekuju drastično veće cijene komunalnih usluga, a ponovno pucaju cijevi vodoopskrbe i građani ostaju bez tople vode, jer stare cijevi i infrastruktura opet nisu izdržale, komentirao je voditelj.

– U Zagrebu je došlo do smjene vlasti, došlo je do neke vrste diskontinuiteta, platforma Možemo! je dobila izbore upravo na to – možemo, sad par mjeseci od izbora oni moraju dokazati što oni zaista mogu. Ovo što je bilo proteklih par mjeseci pokazuje da se oni još uvijek dosta slabo snalaze, da se ne vuku glavni potezi, i još uvijek u Holdingu govori gradonačelnik umjesto neka ozbiljna odgovorna, stručna osoba koja bi vodila Holding. Sve djelatnosti koje Zagrebački holding pokriva moraju biti vođene stručno i to nije posao gradonačelnika, na gradonačelniku je da uspostavi sustav koji će to voditi,što do sad koliko vidim nije uspio, zaključio je prof. dr. sc. Vladimir Čavrak, Ekonomski fakultet u Zagrebu. 

Prof. dr. sc. Vladimir Čavrak kaže kako prema podacima koje je on vidio i njegovoj procjeni likvidnost grada bi se mogla povratiti u roku 2 ili 3 mjeseca kada bi Možemo! angažirao financijske stručnjake, jer kako kaže Čavrak, taj problem se ne može rješavati politički.

U utorak na ekonomskom fakultetu bit će predstavljena knjiga koja sadržava 12 radova ekonomista s jugoistočne Europe. S obzirom na pandemiju bilo je pitanje kakvi se makroekonomski odgovori mogu ponuditi, a ovo je prva takva knjiga na tu temu.

Više pogledajte u videu: