Postoji način da potrošači u BiH izbjegnu poskupljenje struje

Zelena, plava i crvena. Tim bojama će biti označeni potrošači električne energije u Federaciji Bosne i Hercegovine (BiH), ako bude usvojen prijedlog povećanja cijene struje domaćinstvima koja troše više.

Elektroprivreda BiH, koja snabdijeva strujom oko 732.000 domaćinstava u ovom bh. entitetu, prije dvadeset dana je predložila podjelu potrošača u tri tarife.

Prijedlog će 29. aprila razmatrati Regulatorna komisija za električnu energiju (FERK).

Ako bude usvojen, u zelenoj tarifi će se naći domaćinstva koja troše manje od 268 kilovat-sati (kWh) mjesečno. Njima računi za struju ostaju isti.

Oni koji troše između 268 i 1.000 kWh će biti u plavoj, a u crvenoj domaćinstva koja troše više od 1.000 kWh mjesečno.

Potrošačima iz plave i crvene tarife bi se računi za struju uvećali za oko 10 posto, navela je Elektroprivreda BiH u svom prijedlogu, tvrdeći da je takvih domaćinstava oko 40 posto.

Najveće poskupljenje za potrošače iz ‘crvene tarife’

U crvenoj tarifi bi se mogao naći Sarajlija Samir. On je prošle zime prestao grijati porodičnu kuću centralnim grijanjem na ugalj i drva i prešao na štedljive, inverterske klima-uređaje.

Kaže da je u januaru i februaru trošio između 900 i 1.100 kWh struje mjesečno, a računi za potrošnju su iznosili od 130 do 170 maraka (65 – 85 eura).

“Ni sad’ nije jeftino. A ako drastično poskupi struja imam dvije opcije. Prva je da platim, ako budem mogao platiti. Druga opcija je da se vratim na ugalj i drva, ako olovka i matematika pokažu da je to isplativije”, kaže on.

Po zagađenju zraka je u zimskom periodu Sarajevo često među najzagađenijim gradovima svijeta, jer stanovnici koriste drva i ugalj za ogrjev. Zbog toga su lokalne vlasti i Evropska unija proteklih godina finansijski podržavale domaćinstva da pređu na korištenje okolišno prihvatljivijih energenata.

Energetski ekspert, Almir Muhamedbegović, inženjer u vladinoj agenciji “Operater za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju”, kaže da bi poskupljenje u crvenoj tarifi bilo najekstremnije, jer je Elektroprivreda BiH predložila uvećanje cijene od 110 posto, za svaki kWh potrošen u ovoj tarifi.

“Tako računi za struju neće narasti za 10 posto, kako tvrdi Elektroprivreda BiH, već za 42 posto, svim potrošačima u crvenoj tarifi, i to vrlo brzo nakon što premaše ograničenje od 1.000 kWh”, objašnjava on.

U ovoj će tarifi biti mnoga domaćinstva koja, poput Samirovog, koriste struju za grijanje, kao i većina institucija iz kategorije “Ostala potrošnja”.

Domaćinstva će imati opciju da izbjegnu povećanje računa za struju, čak i ako FERK usvoji zahtjev Elektroprivrede BiH, kaže energetski ekspert Muhamedbegović.

U Bosni i Hercegovini posluju tri javna elektroprivredna preduzeća, jedno u Republici Srpskoj i dva u Federaciji BiH.

Zahvaljujući liberalizaciji tržišta, potrošači mogu birati od koga će kupovati električnu energiju.

Domaćinstva iz ‘plave tarife’

Mostarac Adnan Sadžak kaže za RSE da je u januaru ove godine njegova četveročlana porodica potrošila 920 kWh struje, te da mu je račun iznosio 152 marke (oko 78 eura).

Porodica živi u stanu od 70 metara kvadratnih. Koristi električne klima uređaje za grijanje i hlađenje, kao i veliki broj domaćinstava u Hercegovini, gdje su zime blage, a ljeta duga i vrela.

“Ljeti mi račun obično iznosi oko 90 maraka (oko 45 eura). Zimi još dodatno radi i mašina za sušenje veša”, kaže Adnan.

Potrošnja njegovog domaćinstva višestruko premašuje granicu od 268 kWh, pa bi ubuduće mogli struju plaćati po plavoj tarifi. Račun će ovoj tarifi, tvrde u Elektroprivredi BiH, porasti za oko 10 posto.

Muhamedbegović kaže za RSE da njegova analiza pokazuje da će domaćinstvima u plavoj tarifi računi narasti i do 40 posto.

Objašnjava da je Elektroprivrede BiH predložila povećanje cijene svakog kilovat-sata potrošenog u ovoj tarifi za 51 posto.

Ko je u ‘zelenoj tarifi’?

Mahir Šahinović iz Visokog, nedaleko od Sarajeva, kaže da se nada da do poskupljenja neće doći. Objašnjava da ne prati koliko kilovat-sati troši njegova tročlana porodica, ali da se mjesečni računi kreću između 50 i 60 maraka (25 – 30 eura).

“Ne grijem se na struju, a nemam ni klimu u kući”, kaže on.

Preračunato u količinu potrošene struje, Mahirovo domaćinstvo se nalazi na granici između zelene i plave tarife, sa potrošnjom između 225 i 270 kWh.

Muhamedbegović kaže za RSE da nema dobre vijesti za domaćinstva poput Mahirovog.

“Taj limit od 268 kWh je nerealno nizak i on ne odgovara potrebama prosječnog bh. domaćinstva, ni standardima življenje u 21. vijeku”, kaže on.

Da je prosječna mjesečna potrošnja domaćinstava u Federaciji BiH mnogo veća od 268 kWh pokazuju i podaci Elektroprivrede BiH u dokumentu “Bilans energetskih potreba Kantona Sarajevo u 2022. godini”.

U tom dokumentu se navodi da je 2021. godine prosječna mjesečna potrošnja struje po glavi stanovnika Kantona Sarajevo iznosila 285 kWh. To već premašuje 268 kWh, koje je EPBiH predložila kao granicu za obračun prekomjerne potrošnje po jednom domaćinstvu.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je krajem prošle godine proglasila stanje ugroženog snabdijevanja električnom energijom u 2024. godini.

Javno preduzeće EPBiH je proteklih decenija proizvodilo viškove struje, ali je ove godine neće biti dovoljno ni za domaće potrošače, jer je u posljednjih šest godina zabilježen pad proizvodnje struje za skoro četvrtinu.

Sličan pokušaj osporio Ustavni sud RS

Krajem februara je u entitetu Republika Srpska (RS) zaustavljen identičan pokušaj povećanja cijene jednog kWh struje onim domaćinstvima koja troše više struje.

Elektroprivreda RS-a je, međutim, granicu potrošnje do koje nije predviđeno poskupljenje postavila na 500 kWh mjesečno, skoro dvostruko više od Elektroprivrede BiH.

Ustavni sud RS-a je 28. februara je donio presudu da su domaćinstva koja troše više struje dovedena u nepovoljniji položaj u odnosu na one koji troše manje, što je “suprotno ustavnom načelu zabrane diskriminacije”.

Ovakva praksa nije u saglasnosti ni sa Zakonom o električnoj energiji, ocijenio je Ustavni sud RS-a u svojoj odluci, nakon što su ocjenu ustavnosti tražili predstavnici opozicije u tom bh. entitetu.