Udruženja iz Ukrajine u BiH na edukaciji o procesu traženja nestalih

Predstavnice porodica nestalih i nastradalih Ukrajinaca i civilnog društva Ukrajine stigli su u Bosnu i Hercegovinu gdje će se upoznati s procesom traženja nestalih, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP).

Iz ICMP-a ističu da je do sada u zemljama regije pronađeno i identifikovano oko 75 posto od 40 hiljada nestalih nakon rata.

Ova iskustva, smatraju u ICMP-u, biće od koristi Ukrajini koja se od februara 2022. godine suočava s ruskom agresijom.

“U ovoj edukacijskoj posjeti porodice nestalih iz Ukrajine upoznaće se i sa pravima koje imaju porodice nestalih i nastradalih u BiH, kao i ustavno-pravnim okvirom koji se bavi nestalim osobama, kako bi to mogli primijeniti i u svojoj zemlji”, kazao je za RSE Saša Kulukčija iz Međunarodne komisije za nestale osobe.

U Bosni i Hercegovini je prema podacima ICMP-a tokom rata nestalo oko 32.000 ljudi, a za više od sedam hiljada se i danas traga.

Planirana je posjeta Memorijalnom centru Srebrenica, kao i sastanak sa predstavnicima porodica nestalih u Srebrenici, članova Udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa”.

Na području Srebrenice, gdje je u julu 1995. godine Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid nad oko osam hiljada muškaraca i dječaka, bosanskih muslimana, još uvijek se traga za oko hiljadu posmrtnih ostataka.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Tijela ubijenih u genocidu u Srebrenici nađena su u 85 masovnih i pojedinačnih grobnica.

Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.

Radovan Karadžić, prvi predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osuđen je na doživotnu kaznu zbog genocida u Srebrenici.

Zbog genocida, na doživotnu kaznu na istom sudu je osuđen i glavni komandant VRS-a Ratko Mladić.

Osim njih, osuđeni su i Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost Glavnog štaba VRS-a, Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove Glavnog štaba VRS-a, te Vujadin Popović, načelnik bezbjednosti Drinskog korpusa VRS-a.

Ovo je jedini zločin tokom ratova na području bivše Jugoslavije koji je okarakterisan kao genocid i jedini nakon Drugog svjetskog rata počinjen u Evropi.