in

Zakletva ‘sa figama’ Predsjedništva BiH

Slatka-Tajna.Eu

Ovim se zaklinjem da ću savjesno obavljati datu mi dužnost, poštovati Ustav Bosne i Hercegovine, provoditi Opšti okvirni sporazum za mir i njegove anekse u cijelosti, štititi i unapređivati ljudska prava i osnovne slobode, te brinuti o interesima i ravnopravnosti svih naroda i građana.

Ovo je zakletva koju polažu tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH). Bošnjak i Hrvat se biraju na teritoriji entiteta Federacija BiH, a Srbin iz entiteta Republika Srpska.

Ovu zakletvu će 16. novembra ove godine izreći Željka Cvijanović, predstavnica srpskog naroda i prva žena izabrana za člana Predsjedništva BiH. Pored nje, novi član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda je Denis Bećirović. Željku Komšiću, hrvatskom članu Kolektivnog šefa države će ovo biti četvrti put da se zaklinje.

Zakletva koju polažu članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, prilikom preuzimanja dužnosti, je formalni čin. Kršenje zakletve nema ni pravne ni političke sankcije.

Ko je kršio zakletvu?

Milorad Dodik je obnašao dužnost člana Predsjedništva BiH u protekle četiri godine. Predsjedničku zakletvu je dao 2018. godine i do danas je prekršio više puta.

Milorad Dodik (D), drži potpisanu izjavu zakletve, tokom ceremonije predsjedničke inauguracije u Predsjedništvu BiH u Sarajevu 20. novembra 2018.

To pokazuju podaci “Istinomjera”, projekta kojeg je pokrenula nevladina organizacija “Zašto ne”, a u okviru kojeg se prati odgovornost nosilaca javnih funkcija.

“Može se reći da je Milorad Dodik više puta izgovarao neistinite izjave u kontekstu ustavnog uređenja BiH”, kaže Dalio Sijah iz Istinomjera za Radio Slobodna Evropa (RSE). Dodaje da je Dodik prekršio sve tri stavke iz zakletve koju je položio prije četiri godine.

“Više puta je tvrdio da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, ili da je BiH državna zajednica, ili da uopšte nije država, ili da je Republika Srpska država“, kaže Sijah.

Dodik je tokom mandata inicirao prenos nadležnosti sa države BiH na nivo RS u oblasti odbrane, pravosuđa i indirektnih poreza, koje je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, ukinuvši odluke Narodne Skupštine Republike Srpske.

Milorad Dodik nije odgovorio na upit RSE da komentariše kršenje zakletve koju je 2018. godine položio i potpisao u Predsjedništvu BiH.

Njegov prethodnik u Predsjedništvu BiH bio je Mladen Ivanić. On je na tu poziciju izabran 2014., a mandat mu je trajao do 2018.godine. On za Radio Slobodna Evropa kaže da je zakletvu lično doživljavao kao neku vrstu moralne obaveze.

“Mislim da sam se i u svom političkom radu tako i ponašao. Ja, naravno, jesam branio poziciju RS-a, koliko god sam mogao, jer je to i moja ustavna dužnost bila. Ali, to nije značilo da se braneći RS treba ponižavati i eliminisati BiH. Teško će neko naći u mojim istupima da sam bilo šta napravio što ugrožava BiH”, kaže Ivanić.

On navodi da najviše zavisi od karaktera članova Predsjedništva kako će i koliko ozbiljno doživljavati pravne i moralne norme. Smatra da je za postizanje većeg nivoa političke odgovornosti nosilaca vlasti i građanske političke kulture nužno demokratsko sazrijevanje bh. društva.

“Ali, to će potrajati. Neće se to brzo desiti kod nas”, kaže Ivanić.

Postoji li pravna dimenzija kršenja predsjedničke zakletve?

Aljoša Čampara, ministar unutrašnjih poslova entiteta Federacija BiH, je u oktobru 2021. godine uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH, kojom je tražio da utvrđivanje privremene nesposobnosti Milorada Dodika za vršenje funkcije člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

U apelaciji je naveo da Dodikove najave o derogiranju nadležnosti države BiH “imaju sve elemente planiranog i ciljanog udara na ustavnopravni poredak BiH”, te da pokazuju kako on “djeluje neustavno”.

To je doveo u vezu sa zakletvom na koju se Dodik prilikom preuzimanja funkcije obavezao, a to je da će poštovati Ustav BiH, te provoditi Opšti okvirni sporazum za mir u BiH u cijelosti.

Čampara se u apelaciji pozvao na Izborni zakon BiH, koji propisuje da Ustavni sud BiH može člana Predsjedništva proglasiti privremeno ili trajno nesposobnim za obavljanje funkcije. Ustavni sud se, međutim, krajem 2021. godine proglasio nenadležnim za ovo pitanje, navodeći da svoje ovlasti crpi isključivo iz Ustava, a ne iz nižih zakona.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










Kako navodi Čampara za RSE, on predsjedničku zakletvu doživljava kao političku, moralnu i pravnu kategoriju. Dodaje da je svaki član Predsjedništva BiH, prema Ustavu, dužan štititi interese države koju predstavlja. Zbog toga ga je, kako navodi, iznenadila odluka Ustavnog suda BiH da se proglasi nenadležnim.

“Najlakše se proglasiti nenadležnim i pustiti da stvari ovako idu. Ali, prije svega je glavna obaveza Ustavnog suda da štiti Ustav BIH. I od njega se ništa drugo ne traži osim toga”, ističe Čampara.

Aljoša Čampara, ministar unutrašnjih poslova entiteta Federacija BiH je u apelaciji naveo da Dodikove najave o derogiranju nadležnosti države BiH “imaju sve elemente planiranog i ciljanog udara na ustavnopravni poredak BiH”, te da pokazuju kako on “djeluje neustavno”.

Istovremeno, Harun Išerić, viši asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu u oblasti upravnog prava i uprave, kaže za RSE da ne postoji sankcija za kršenje zakletve koju daju članovi Predsjedništva BiH.

Objašnjava da postoje međuinstitucionalni mehanizmi parlamentarne kontrole za ispitivanje eventualnog kršenja zakletve, ali da je zakletva “meko ili nepostojeće pravo, jer njeno kršenje ne može biti utuživo”.

To praktično znači, dodaje, da onaj ko prekrši zakletvu može biti samo politički odgovoran prema građanima.

Išerić kaže da su brojni zakoni u BiH često prepisani iz zapadnih društava u kojima postoji politička, pravna i demokratska kultura i gdje nije bilo potrebno propisivati sankcije.

“Međutim, u društvu kakvo je naše, kazna i sankcija moraju pratiti kršenje svake odredbe”, ističe on.

No, profesor na banjalučkom Pravnom fakultetu Mile Dmičić smatra da odgovornost Predsjedništva i njegovih članova treba prvenstveno sagledati u kontekstu njihove legitimnosti ili legaliteta koje su dobili na izborima i volji birača.

“Odgovornost se može i mora utvrđivati, ali ne na bazi nečijih transkripata snimaka ili viđenja, već na bazi cjelishodnosti njihove djelatnosti i vršenja nadležnosti. Ta odgovornost može biti ocjenjivana samo pred biračima”, ističe on.

Srpski član Predsjedništva BiH se prvo zaklinje pred Skupštinom RS

Član Predsjedništva BiH iz RS-a ima mogućnost (ne i obavezu) da zakletvu položi i pred Narodnom Skupštinom Republike Srpske (NSRS), što je regulisano Poslovnikom NSRS. Istu mogućnost imaju i zastupnici državnog parlamenta koji su izabrani u ovom bh entitetu.

Tekst entitetske zakletve glasi: “Zaklinjem se da ću dužnosti savjesno i odgovorno izvršavati, državne tajne čuvati, interese naroda i građana Republike Srpske braniti i zastupati, Ustava i zakona Bosne i Hercegovine i Republike Srpske časno se držati.”

Željka Cvijanovic

Željka Cvijanovic

Ovu zakletvu je na konstituirajućoj sjednici NSRS 15.novembra izgovorila Željka Cvijanović.

“Na taj način hoćemo da pokažemo da je Narodna skupština RS-a mjesto gdje svi funkcioneri RS-a polažu zakletvu, bez obzira jesu li na nivou RS ili na nivou zajedničkih institucija (institucija države BiH)”, rekao je zamjenik predsjedavajućeg NSRS Denis Šulić za RSE.

U Sarajevu će 16. novembra zakletvu položiti sva tri člana osmog saziva Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Prvi saziv je inauguriran 1996. godine, a do danas je ukupno 20 osoba izabrano na ovu najvišu izvršnu funkciju.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Starleta hapšena zbog prostitucije sada se pohvalila novom profesijom: „Ja sam revizor“

Mbappe se naživcirao kada je 11. oktobra provjerio stanje bankovnog računa, PSG brzo reagovao