Ukrajina 2014. nije bila spremna reagirati

Ukrajina želi živjeti u miru i želi da rat završi što prije, kazala je Emine Dzaparova i ističe da često postavljaju pitanje što bi u vezi s tim trebalo učiniti. Smatra da je međunarodna odgovornost da se zaustavi Rusija, država koja je stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, jedna od najvećih država svijeta, s jednom od najvećih vojski na svijetu i nuklearna velesila koja bi trebala jamčiti sigurnost.

Vjeruje da bi se u budućnosti i moglo pregovarati s Vladimirom Putinom, ali je još uvijek pitanje – kada i pod kojim okolnostima. Godine 2014. prekršeno je međunarodno pravo, kazala je i dodaje da je invazija 24. veljače bila izravna posljedica ukrajinske nesposobnosti da reagira kako treba i zaustavi agresiju još te, 2014. godine.

– Pouka izvučena iz 2014. glasi: kad god se agresija ne zaustavi, ona jača. Agresija nije zaustavljena, a Putin je to shvatio kao otvoren prozor ili vrata za sljedeću agresiju. Partnerima obično postavljamo pitanje – što je sljedeće? Zar uistinu mislite, ako se Putinu dopusti da proguta Ukrajinu, u bilo kojem značenju, da će se zaustaviti? Da će agresija stati? Naravno da neće. (…) Gruzija je bombardirana 2008., Ukrajina je napadnuta 2014., a sada traje totalni, doista barbarski, neočekivani rat, izjavila je Dzaparova.

Za Ukrajinu, kaže, nema dvojbe – ruski borci i vojnici ne smiju biti u Ukrajini. Ukrajinski teritoriji mora se reintegrirati, a teritorijalna cjelovitost i suverenost moraju se obnoviti. A onda, povrh toga, može se razgovarati o odgovornosti Rusije, o odšteti.

Pitanje je li Ukrajina spremna razgovarati o kompromisu kad je riječ o Krimu, Donecku i Luhansku, Dzaparova smatra jednim od najtežih. Ljudi ne uzmiču kada je riječ o životnom interesu Ukrajine, a to su teritorijalna cjelovitost i suverenitet. Stotine tisuća ljudi pod oružjem nije spremno pregovarati o temeljnom interesu Ukrajine.

Krimska platforma

Još 2021. godine Ukrajina je predložila Krimsku platformu, međunarodni koordinacijski format, s ciljem poboljšanja učinkovitosti međunarodnog odgovora na aneksiju Krima. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je na Drugoj krimskoj platformi da je sve počelo s Krimom te da će s njime i završiti. Dzaparova naglašava da je Ukrajina uvijek posezala za diplomatskim instrumentima povratka Krima. Potvrdila je i izrazila zadovoljstvo što će Zagreb 25. listopada biti domaćin parlamentarne dimenzije Krimske platforme.

– Šaljemo više od 120 pozivnica diljem svijeta. Očekujemo da predsjednici parlamenata država dođu u Zagreb 25. listopada kako bi poslali snažnu poruku da je Krim Ukrajina, kazala je.

Ukrajina 2014. nije bila spremna reagirati

Dzaparova je 2014. živjela na Krimu, gledala okupaciju i kaže da ju je u to vrijeme obuzeo osjećaj očaja, osobnog i profesionalnog. Kao novinarka proputovala je cijeli poluotok, pitala se što se zbiva, gdje je ukrajinska vojska i zašto svijet šuti.

– Tih sam dana vidjela sam da u ukrajinskom društvu vlada svojevrsna otupjelost, nije bilo vodstva, objektivna stvarnost bila je takva da Ukrajina nije bila spremna reagirati kako treba, kao ni svijet. Dakle, mogu jasno reći da 2014. nismo imali potporu. Malo tko je razumio situaciju. Mnoge su države zauzele čudno stajalište da moramo razgovarati s Putinom, dogovoriti se s njim. Ukrajincima je oduvijek bilo jasno: kakav je dogovor moguć s vragom, kazala je.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Ukrajinu je napustilo sedam milijuna ljudi

Dzaparova je iznijela i nekoliko zanimljivih podataka: od 24. veljače brojne su se države obvezale na više od 30 mlrd. USD potpore. Polovina tog iznosa, 17,5 mlrd. USD, pola u zajmovima, pola u nepovratnim sredstvima, već je uključena u ukrajinski proračun. Svaki mjesec u ukrajinskom proračunu je raskorak od 5 mlrd. USD između rashoda i prihoda. Oko 14 mil. Ukrajinaca postalo je raseljenim osobama. Sedam milijuna Ukrajinaca napustilo je zemlju.

Istaknula je da je Ukrajina počela razvijati vojsku tek 2014. godine. Bez oružja koje stiže iz brojnih zemalja ne bi mogli pružati otpor kakav je danas.

– Naravno, fenomenalna hrabrost Ukrajinaca krajnje je očita. (…) Ljudi u vašoj zemlji to znaju. Hrvatska je preživjela okupaciju. I vi ste imali Miloševića i njegovu “Srpsku Krajinu”, onda reintegraciju, ali borili ste se za svoju zemlju. Vaš je narod ginuo, plaćali ste najvišu moguću cijenu. Isto vrijedi i za nas. Ako me pitate želi li tko pregovarati s Rusijom o Krimu ili bilo kojem drugom dijelu teritorija, odgovor je – ne. Mislim da smo dokazali da smo nacija koja se bori za svoju budućnost, a to nije ruska budućnost, budućnost nekadašnjeg SSSR-a, ne budućnost u kakvoj predsjednik Putin želi da živimo, nego ona u kakvoj želi živjeti naš narod, bila je jasna Dzaparova.

Na pitanje misli li da je cilj američkog predsjednika Joea Bidena da spriječi poraz, a ne da omogući pobjedu, odgovorila je kako je to upravo ruski narativ.

– Šire narativ prema kojem ovo nije rat Rusije protiv Ukrajine i da je za ovo odgovorna Amerika kao globalna velesila. Taj je narativ vrlo jak te umanjuje odgovornost Rusije, izjavila je i dodala da se ne slaže s porukama poput onih da SAD iskorištava Ukrajinu kako bi se sukobila s Rusijom. SAD, kao jedna od najutjecajnijih zemalja u svijetu, želi da regija bude stabilna. Nije SAD započeo ovaj rat, kazala je.

Osobna priča Emine Dzaparove

Bivša je novinarka, a zamjenicom ministra vanjskih poslova imenovana je 2020. godine. Prije toga bila je zamjenica ministra u Ministarstvu informacijske politike. Ponosna je, kaže, građanka Ukrajine i krimska Tatarka.

– Kad je Rusija okupirala Krim, krimske Tatare počelisu  etiketirati kao islamske ekstremiste. Krimskim Tatarima je uvijek bilo važno da dobiju status autohtonog stanovništva. I napokon smo dočekali povijesnu odluku predsjednika Zelenskog koji je iznio prijedlog zakona pred Parlament da se krimski Tatari priznaju kao autohtono stanovništvo. Tri desetljeća borbe za slobodu, politička i kulturna prava, doživjela su kulminaciju u ovom zakonu, kazala je Dzaparova.

Prisjeća se dana kada je napustila Krim. Odluka o tome donesena je brzo.

– Gađenje sam osjećala dok sam dodirivala rublje. Vidjela sam pridošlice iz Rusije koji su se odmah počeli naseljavati i poučavati nas kako da živimo kao Rusi i budemo ruski građani. Naravno da je to bio odvratan osjećaj, izjavila je među ostalim za HTV Emine Dzaparova u razgovoru s novinarkom Elizabetom Gojan.