in

Djeca rođena nakon silovanja priznata u Brčkom, ali ne i ostatku BiH

Slatka-Tajna.Eu

Djeca rođena nakon ratnog silovanja dobila su status civilne žrtve rata u Brčko distriktu, posebnoj administrativnoj jedinici u Bosni i Hercegovini.

To je prvi put u BiH da je vlast prepoznala kako ova populacija stanovništva treba biti “vidljiva”.

Skupština Brčko distrikta odluku da u Zakon o civilnim žrtvama rata uvrsti djecu nakon ratnog silovanja donijela je 15. jula.

Na zakon se čekalo deset godina.

“Radujemo se što je vlada prihvatila ovu inicijativu i što je za manje od šest mjeseci izrađena smjernica i usvojen zakon”, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Sead Šadić, šef Odjeljenja za zdravstvo i lokalne usluge Vlade Brčko distrikta.

Skupštini i nevladinim organizacijama koje su sudjelovale u predlaganju i kreiranju zakonskog rješenja, čestitao je i Karim Khan, tužitelj Međunarodnog krivičnog suda.

“Takvoj djeci moj ured će posvetiti posebnu pažnju u istragama i kaznenim progonima”, napisao je Khan na Twitteru.

U ostatku BiH, entitetima Republici Srpskoj (RS) i Federaciji BiH (FBiH), odnosno deset kantona u FBiH, djeca rođena nakon ratnog silovanja nemaju status civilne žrtve rata.

Simbolično, ali značajno

Bilo koje prepoznavanje, i kroz sistem, i kroz državu, znači mnogo, kaže za RSE Jelen Čajić iz Tuzle, koja je rođena kao posljedica ratnog silovanja.

“Važno je za sve nas, to je korak ka ostvarivanju prava, gdje god, evo u Brčkom, gdje god da je, dobro je. I znači nam”, kaže Jelena.

Za Ajnu Jusić, rođenu nakon ratnog silovanja, koja se danas kroz udruženje “Zaboravljena djeca rata” bori za prava i status osoba poput nje, odluka je presedan u borbi za ljudska prava.

“Iz perspektive djece i perspektive majki smatramo da je ovo konačno jedna vrsta garancije da mi nećemo ostati nevidljivi i da ćemo mi negdje u budućnosti dobiti priliku da budemo pravno i društveno priznati”, rekla je Jusić za RSE.

Dodaje da su posljednje četiri godine kroz udruženje argumentirali zašto je važno da se zakon usvoji.

“S druge strane važno je da istaknemo činjenicu da tranzicijski proces pravde ne bi mogao biti završen ako jedna vulnerabilna kategorija, poput djece rođene zbog čina silovanja, ne bude priznata”, ocjenjuje Jusić.

Iz organizacije “Trial”, koja radi na unapređenju prava žrtava ratnog seksualnog nasilja u BiH, kažu da je ovo poruka da djeca nisu zaboravljena.

“Ovakvim priznanjem, više niko neće moći negirati njihovo postojanje niti specifične psihološke, društvene i ekonomske posljedice s kojim se oni nose i danas”, kaže za RSE Amina Hujdur, suradnica za komunikacije iz Triala.

Dodaje da je riječ o simboličnom činu konačnog zakonskog i društvenog priznanja djece rođene zbog rata kao posebne kategorije civilnih žrtava rata.

“Čekalo se, nažalost, da djeca odrastu i da sami svojom borbom izbore status i priznavanje, kako u društvenom, tako i pravnom smislu”, kaže Hujdur.

Potrebni daljnji koraci i unaprjeđenja

Do 15. jula i usvajanja Zakona o civilnim žrtvama Brčko je prava i potrebe civilnih žrtava rata reguliralo kroz Odluku o zaštiti civilnih žrtava rata.

Nakon usvajanja, Zakonom se reguliraju prava žrtava na prioritet pri obrazovanju i stipendiranju, pravo na invalidninu ili medicinsku rehabilitaciju.

Međutim, iz Triala ističu da je učinjen propust, jer djeci rođenoj nakon ratnog silovanja nisu priznata sva prava.

“Treba unaprijediti pravni okvir. Prije svega, priznanje statusa je ograničeno samo na djecu čije su majke već ostvarile status žrtve silovanja u ratu, što isključuje svu drugu djecu čije majke nisu tražile ovakav status”, rekla je Hujdur.

Također, pojašnjava, Vlada u Brčkom propustila je da u značajnijoj mjeri odgovori na potrebe djece, budući da im nisu priznata pripadajuća prava, kao što su prioritet pri obrazovanju i stipendiranju.

“I djeca i istraživanja TRIAL Internationala prepoznala su ovo kao prijeko potrebno pravo”, kaže Hujdur.

Šta je s ostatkom BiH?

Zakon usvojen u Brčkom na snagu stupa osam dana od dana usvajanja.

Istovremeno, djeca rođena nakon ratnog silovanja nemaju u ostatku BiH status civilne žrtve rata, niti bilo kakva prava koja bi proizašla iz takvog statusa.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










Godinama su se iz udruženja “Zaboravljena djeca rata” borili da barem uspiju doći do toga da ne moraju navoditi ime oca pri popunjavanju određenih dokumenata, obrazaca.

Administrativne poteškoće su prevaziđene, ali samo u nekim lokalnim zajednicama.

Sve značajnije korake moraju učiniti entiteti, koji bi, slijedeći primjer Brčkog, trebali prepoznati djecu rođenu zbog rata kao civilne žrtve, kažu iz “Triala” i udruženja “Zaboravljena djeca rata”.

Vlada Federacije BiH usvojila je početkom juna 2022. Nacrt zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u kojem se jasno navodi priznanje statusa djeci rođenoj nakon silovanja.

“Ovo je pozitivna naznaka da će se to desiti i u Federaciji. A ovo u Brčkom pokazuje da je to moguće, i da se takva zakonska rješenja mogu i trebaju implementirati i u entitetima”, kažu iz Triala.

Za njih i za djecu na koju se status odnosi, to je najprije društveno prepoznavanje i priznanju njihovog postojanja i postojana njihove patnje kao posljedice ratnog silovanja.

Za to im, ocjenjuju, trebaju određene beneficije i podrška, kod obrazovanja, stipendija, rješavanja stambenog pitanja, ali i psihološke podrške i druge vrste pomoći.

U Republici Srpskoj djeca rođena kao žrtve ratnog silovanja nisu prepoznata kao civilne žrtve rata.

Kad je riječ o ženama koje su preživjele ratno silovanje, u FBiH su obuhvaćene postojećim Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom.

U drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj, od 2018. godine na snazi je Zakon o zaštiti žrtava ratne torture.

Nema podataka o broju rođene djece nakon ratnog silovanja

Ni za Brčko, niti za ostatak BiH ne postoje precizni i zvanični podaci o broju djece rođene nakon ratnog silovanja, jer nije vođena evidencija o njihovom rođenju.

Ne postoje ni precizni podaci o broju žena koje su silovane tokom rata u BiH. Procjene Ujedinjenih naroda su da je riječ o 20.000 do 50.000 žena.

Nakon poroda određeni broj žena se odrekao djece koju su rodile poslije pretrpljenog silovanja, te su takva djeca smještana u domove za nezbrinutu djecu ili usvojena i odvedena u strane zemlje, zbog čega većina njih nije upoznata sa svojim porijeklom i identitetom, navode iz Triala.

“Ona djeca koja su ostavljena na brigu majkama da ih samostalno odgajaju, koja znaju informacije o svom porijeklu, suočavaju se s problemima koji se vezuju za njihov identitet, stigmatizaciju, marginalizaciju i izolaciju”, kaže Hujdur.

Majke su ih često odgajale u teškim društvenoekonomskim uvjetima, bez bilo kakve dodatne podrške.

Ajna Jusić, jedna od te djece, kaže da je potez u Brčkom, koliko za djecu, jednako važan i za majke.

“Za naše majke koje su se cijeli svoj život borile, suočavale sa svojim problemima, istovremeno su se borile i da njihova djeca budu priznata”, rekla je Jusić.

Sud Ujedinjenih naroda za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju (ICTY) proglasio je silovanje “oruđem ratovanja” tokom procesuiranja ratnih zločina na području BiH.

Suđenje Dušku Tadiću, bivšem predsjedniku lokalnog odbora Srpske demokratske stranke (SDS) u Kozarcu, kod Prijedora 1997. godine, bio je prvi slučaj procesuiranja ratnog zločina pred ovim sudom, ali i prvi slučaj u kojem se sudilo za seksualno nasilje.

Pred ovim sudom je za zločine seksualnog nasilja osuđeno više od 30 ratnih zločinaca.

Na sudovima u BiH, od 2004. godine, za iste slučajeve osuđeno je više od 130 osoba, a u postupku je još oko 200 slučajeva koji se odnose na seksualno nasilje. Gotovo dvije trećine osuđenih dobilo je tri do pet godina zatvora, pokazuju podaci nevladinih organizacija.

Primjer za druge zemlje?

Priznavanjem statusa djeci rođenoj zbog rata, Brčko distrikt prvi je dao pozitivan odgovor na međunarodne preporuke za ovu kategoriju žrtava.

Početkom godine, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres pozvao je vlade zemalja da žrtvama ratnog silovanja i djeci koja su rođena kao posljedica osiguraju sva potrebna prava i podršku, naglašavajući potrebu da budu prepoznati kao žrtve.

Iz Triala naglašavaju da je priznanje u Brčkom, osim toga u skladu s nedavnom odlukom Međunarodnog krivičnog suda kojom je utvrđeno “da su djeca rođena kao posljedica silovanja i seksualnog ropstva direktne žrtve tih zločina, te da im pripada pravo na reparacije”.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Filip, Brena i Boba uhvaćeni na primorju, a sada je otkriveno i zašto Aleksandra nije sa njima

PETAR GRAŠO I HANA HULJIĆ postali su roditelji! – Hayat Production