in

Christian Schmidt u nastavnim planovima u BiH

Slatka-Tajna.Eu

Ako učenik osnovne škole u Bosni i Hercegovini preseli iz entiteta Federacije BiH u entitet Republika Srpska, učit će različitu historiju o BiH, kako onu stariju, tako i modernu iz devedesetih.

Ako preseli iz jednog od deset kantona u FBiH, recimo Sarajevskog, gdje se nastava odvija prema planu na bosanskom jeziku, u kanton gdje se odvija prema nastavnom planu na hrvatskom jeziku, učit će historiju Republike Hrvatske, a o BiH tek pomalo, sažeto.

Problem, ocjenjuju historičari, postaje ozbiljniji kad se zna da u udžbenicima historije u RS-u učenik devetog razreda neće učiti o genocidu u Srebrenici, o opsadi Sarajeva, ali će imati revizionističku sliku i lekciju četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata i historiju Srbije umjesto BiH.

Pitanje godinama prisutno aktualizirano je ponovno 11. jula u Srebrenici, kada je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt rekao da će se više angažirati na rješavanju problema različitih nastavnih planova i programa.

Kao pozitivnu Schmidtovu izjavu ocjenjuje viša asistentica za metodiku nastave na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu Melisa Forić Plasto.

“Ali, nažalost, te se priče aktualiziraju posebno u izbornim godinama. Na neki način tome služi historija da mobilizira mišljenja, homogenizira ih ili poveže nacionalne korpuse”, kaže Forić Plasto za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Obrazovanje u BiH je u nadležnosti dva entiteta, odnosno deset kantona u FBiH.

Do 2018. godine, zbog moratorija Vijeća Europe, osnovci u BiH nisu učili o ratovima ’90-ih.

‘Sve u sistemu RS-a’

Husein Sačević, otac petero djece iz Liplja, malog mjesta u RS-u, na istoku BiH, za RSE kaže da nijedno dijete nije učilo historiju BiH, nego sve “u sistemu RS-a”.

“Dvadeset sedam godina je od završetka rata. Škole nose nazive svetaca, ikone su u učionicama. Spomenici narodnih heroja koji su bili nazivi škola, svi su zamijenjeni. Ni to nije odgovaralo. Djeca uče Kosovke djevojke, Srpski boj na Kosovu, a ni riječi o genocidu u Srebrenici, logorima u BiH”, kaže Husein.

U Liplju učenici bošnjačke nacionalnosti nemaju mogućnost da uče bosanski jezik niti druge predmete iz nacionalne grupe. Umjesto bosanskog upisuje im se da uče bošnjački jezik, što nije kategorija predviđena Ustavom BiH.

Učenici i roditelji iz ovog mjesta više puta su protestirali zbog ovakve odluke, ali zasad bez značajnih pomaka.

“Presude postoje, ali se ne provede. Sve što smo učili, danas se negira”, kaže Sačević.

Rješenje vidi u ujednačenim udžbenicima historije koji bi se bazirali na presudama Haškog suda o ratu u BiH.

Da sadržaj udžbenika historije za devete razrede u RS-u nudi niz kontroverznih podataka o dešavanja iz rata 90-ih, slaže se i potpredsjednik entiteta RS Ramiz Salkić.

“U udžbeniku historije učite da je Vojska RS-a stvarala RS, a nigdje nečete pročitati da je počinila genocid u Srebrenici. O Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću sve pozitivno u tim udžbenicima, a u isto vrijeme nećete pročitati da su oni presuđeni za udruženi zločinački poduhvat, za genocid, opsadu Sarajeva i druge teške zločine”, kaže Salkić za RSE.

S druge strane, direktor Republičkog pedagoškog zavoda RS-a Predrag Damjanović navodi kako djeca ne uče o sudskim presudama, jer to nije “stvar učenika, već tih sudova”.

“Prvo smo u 9. razredu osnovnih škola i 4. razredu srednjih škola, a kasnije i drugim počeli da govorimo o raspadu bivše Jugoslavije i građanskom ratu i u BiH i stvaranju RS i postdejtonskom razvoju RS-a”, dodao je Damjanović.

U udžbenicima historije za učenike devetih razreda u RS-u, od septembra 2018. godine, istoriju izučavaju iz novih udžbenika u kome je jedna od tema rat 90-ih na ovim prostorima. Isti udžbenici su u upotrebi i u Srbiji.

Revizionizam svega

U momentu kada je svaki nacionalni korpus nakon završetka rata u BiH 1995. počeo s interpretacijom i drukčijim pristupom vlastite historije, stavljajući svoj narod u fokus, počeo je revizionizam, kaže Forić Plasto.

Traje i danas i pojačava se kroz godine.

“Tumačenja koja su postojala prije ’90-ih, sada vidite da su potpuno izmijenjena, odnos prema četničkom pokretu, Nezavisnoj državi Hrvatskoj, pojedincima koji su joj bili lojalni. Sve je to jedno novo tumačenje”, kaže Forić Plasto.

Za posljedicu mlade generacije imaju sasvim drukčije stavove, a po automatizmu se prihvataju tumačenja iz udžbenika, ali i većim dijelom tumačenja prisutna u javnom prostoru.

“Ovakvo stanje u prilog ide politikama koje su na poziciji, jer apsolutno im daju legitimitet za ono što oni rade ovih godina”, mišljenja je Forić Plasto.

Smatra da politike na vlasti svjesno rade u korist daljih podjela, homogenizacije nacionalnih skupina, kreiranja predrasude, stereotipa prema drugima, pa i kreiranja mržnje prema drugom i drugačijem.

“To je opasnost koju ja vidim kao posljedicu onoga sto ide na štetu društva, mladih, a u korist politika”, zaključuje.

Iz RS-a kategorični da nema promjena sa strane

Ministrica prosvjete i kulture RS-a Natalija Trivić kaže kako je obrazovanje Ustavom zagarantirana nadležnost entiteta i visoki predstavnik “nema nadležnost, niti može kreirati udžbenike”.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










“Naši sadašnji nastavni planovi i programi i udžbenici istorije apsolutno ne vrijeđaju nikoga, potpuno su činjenično napisani”, rekla je Trivić.

Direktor Republičkog pedagoškog zavoda RS-a Predrag Damjanović naveo je kako se u udžbenicima izučavaju činjenice koje djeca treba da znaju.

Čekali su, kažu, deset godina prije nego su počeli s izučavanjem istorije iz devedesetih godina.

“Nećemo da govorimo o karakteru događaja, o tome će govoriti istoričari nakon, možda, 50 godina. Siguran sam da nikoga u udžbenicima ne vrijeđamo”, kazao je Damjanović.

Tokom svog govora visoki predstavnik je skrenuo pažnju kako je bitno da buduće generacije zaslužuju pravo da znaju sve šta se u Srebrenici desilo, ne različito, nego kroz otvoreni dijalog o tome šta pojedinac može učiniti kako bi se spriječilo u budućnosti.

Ovo pravo bilo je pod moratorijem Vijeća Europe od 2000. do 2018. godine, kada nije bilo dozvoljeno da se u udžbenike uvrsti period od 1992. godine i rata u BiH.

Iz Misije OSCE-a u BiH navode da je, iako moratorij nije bio pravno obavezujući, većina obrazovnih institucija ga poštovala.

Od ukidanja moratorija 2018. nije bilo razgovora nadležnih obrazovnih vlasti u razvoju zajedničkog pristupa, kažu iz OSCE-a za RSE.

Godine 2006. OSCE je s obrazovnim vlastima izradio Smjernice za pisanje i ocjenu udžbenika historije za osnovne i srednje škole u BiH, koje su usvojila sva nadležna ministarstva obrazovanja.

“Nova i znatno poboljšana generacija udžbenika historije objavljena je školske 2007/08. godine u skladu sa Smjernicama”, ocijenili su iz OSCE-a.

Međutim, Forić Plasto, koja je, osim što podučava buduće nastavnik historije, i predsjednica Udruženje profesora i nastavnika Historije/Istorije/Povijesti – EUROCLIO HIP BiH, kaže da je “dosta toga je ostalo samo na papiru”.

“Sadržaji i dalje ostaju itekako podijeljeni, doživljavaju interpretacije iz jednonacionalne perspektive, gdje se drugi narodi uglavnom i ne spominju, neke teme se objašnjavanju izuzetno jednostrano”, ocjenjuje i dodaje:

“Narodi koji žive u BiH su prikazani kao neprijatelji, što za posljedicu ima dalje produbljivanje podjela među mladima. To je posljedica koja društvo održava u podijeljenom stanju.”

U Federaciji dva plana i programa

Odluku o tome koji nastavni plan i program se realizira na nivou deset kantona u FBiH donose kantonalna ministarstva obrazovanja.

Federalno ministarstvo djeluje kao koordinacijsko tijelo za deset kantonalnih.

Iz ovog ministarstva za RSE kažu da se udžbenička politika regulira na osnovu aktuelne Odluke o postupku pripremanja i odobravanja udžbenika, radnih udžbenika i drugih nastavnih sredstava za osnovne i srednje škole u Federaciji BiH, koju je donijela Koordinacija kantonalnih ministara.

“Treba napomenuti da se novija historija BiH tretira u Okvirnom nastavnom planu i programu historije za 9. razred pod tematskom cjelinom: BiH u 20. vijeku”, navode.

Od učenika se očekuje da: objasni i razumije tok i posljedice rata, razumije značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma, razumije i može da objasni politički, društveni i ekonomski razvoj BiH od 1996. do 2000. godine.

Učenici razvijaju svijest o značaju medija na formiranje javnog mijenja i njihovoj ulozi u vrijeme rata, dodaju iz Federalnog ministarstva, ali i o značaju Haškog suda, procesuiranja svih ratnih zločina.

O ratu 1992. – 1995. učenici uče u četiri kantona FBiH, u Kantonu Sarajevo, Zeničko-dobojskom, Tuzlanskom, te u Unsko-sanskom kantonu.

Međutim, u kantonima s većinski hrvatskim stanovništvom udžbenici se veoma malo bave historijom BiH, a ratovi ’90-ih su objašnjeni na drukčiji način, kaže Forić Plasto.

“Stavlja li se interes djeteta uopće u fokus. Ova pitanja isplivaju, jer je problema jako mnogo”, zaključuje.

Ocjenjuje da različiti pristupi mogu dovesti do više štete nego koristi, a da s druge strane pozitivnih primjera ima jako mnogo.

“Primjeri širom Evrope i svijeta postoje. Primjeri zajedničkih udžbenika postkonfliktnih društva, gdje se prezentiraju događaji iz dva ugla, a daje se zajednički zaključak”, kaže za RSE.

Smatra da udžbenici ne smiju biti jedino sredstvo za podučavanje mladih, u vremenu kad su dostupne sve digitalne tehnologije.

Nastavnici mogu koristiti videomaterijale, arhive, audiomaterijale, digitalizirane novine i slično, čime bi se potaknulo učenike na kritičko razmišljanje.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

NAKON “SURVIVORA”: Sumejja, Roko Nika i Jovana na Jadranu

TAJNI SUSRET KARLEUŠE I DUŠKA TOŠIĆA OTKRIVA PRAVU ISTINU: Potpuno su razotkriveni – Senzacija