in

Domovi zdravlja u BiH posrću pod omikronom

Slatka-Tajna.Eu

Vesna iz Sarajeva je stotinjak puta telefonski pokušala dobiti Dom zdravlja, kako bi došla do porodičnog liječnika treći dan od pojave simptoma korona virusa.

Liječničku pomoć zatražila je zbog jake glavobolje, znajući da je ranije bila u kontaktu za zaraženom osobom.

„Tek drugi dan su mi se javili, ali oko 19.30 sati pred kraj radnog vremena. Rekli su da su me upisali i da će me doktorica sutra nazvati“, kaže Vesna za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Treći dan je provela u iščekivanju poziva liječnice, koja ju je u konačnici uputila na testiranje.

„Sreća pa nisam imala teže simptome. Sigurno bih doživjela napad panike da zovem danima, a ne mogu pričati s doktorom“, napominje Vesna.

Na PCR testiranje otišla je u COVID ambulantu, a potom joj je određena desetodnevna izolacija.

„Stojiš u redu sa ljudima koji su pozitivni i koji su došli na pregled, da se testiraš. To je nečuveno. Zaista sam zadovoljna medicinskim osobljem. Kad ih dobiješ sve je savršeno i jako su ljubazni. No, tu vlada jedan haos i loša organizacija“, naglašava.

Opterećeni domovi zdravlja

Od početka pandemije korona virusa, u martu 2020. godine, zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini (BiH) suočava se s ogromnim pritiskom.

Nakon pojave prvih slučajeva zaraze varijantom omikron u BiH, krajem decembra prošle godine, broj zaraženih rapidno raste, a nedostatak medicinski djelatnika i resursa još više dolazi do izražaja.

S dnevnom statitistikom i do tri hiljade zaraženih, u januaru je BiH dostigla rekordan broj od početka pandemije.

Mnogi pacijenti tvrde da tzv. put pacijenta ne postoji, te da su žrtve administrativnog labirinta, kroz koji moraju proći kako bi dobili medicinsku pomoć.

Mira iz Sarajeva bila je zaražena prije dvadesetak dana, istovremeno s mamom koja je hronični bolesnik.

Nakon desetina upućenih telefonskih poziva da joj se odobri testiranje, Mira kaže da je nastupila agonija.

„U našoj ambulanti danima se niko nije javljao. Bilo je sigurno 50 različiitih brojeva na koje smo zvali. Kad smo konačno dobili uputnicu za snimanje pluća, odeš u covid amulantu u kojoj mama čeka tri sata. Onda sam krenula ja i dobila sam instrukciju iz covid ambulante da sam vakcinisna i da mogu ići na posao, na kafu, u granap. Pitam kako to, kažu vi ste vakcinisani. Nakon toga šalju me da uradim nalaze i pitam za objašnjenje svoju doktoricu, a ona kaže ni slučajno, imate deset dana izolacije“, dio je njenog iskustva koje je ispričala za RSE.

Mira kaže da su joj oprečne informacije, skojima se susretala na svakom koraku, dodatno pojačale strah i osjećaj nesigurnosti.

„Nije više to razlika među kantonima, nego od opštine do opštine u Sarajevu. Svaki doktor daje drugu instrukciju. Srećom nismo imali teške simptome i ne znam šta bih uradila da je bila teža situacija. Ne mogu ni zamisliti šta rade penzioneri koji su sami i nemaju nikoga da sve to radi za njih“, ističe Mira.

Domovi zdravlja u Kantonu Sarajevo, jednom od deset kantona u bosanskohercegovačkom enititetu Federacija BiH, godinama se suočavaju s nedostatka medicinskih djelatnika.

To je za RSE naveo Arman Šarkić, glasnogovornik ove javne ustanove, ističući da su problemi eskalirali tokom pandemije.

Kako kaže, tehnička potkapacitiranost i manjak radnika, glavni su uzroci poteškoća s kojima se susreću pacijenti.

„Nažalost, već druže vrijeme imamo problem s telefonskim pozivima i to pokušavamo da riješimo. Nemoguće je istovremeno odgovoriti na desetine hiljada poziva, a uspijevamo na oko četiri hiljade. Ne želimo da vjerujemo da imamo radnike koji se namjerno ne javljaju“, ističe Šarkić.

Domovima zdravlja, kako kaže, dnevno nedostaje stotinjak medicinskih radnika koji su na bolovanju zbog COVIDA-19.

„U situaciji kad imate veliki pritisak, svaki izostanak se osjeti. Ti ljudi rade u covid ambulantama i tu nema stopostotne zaštite. To je rizik ovog posla“, ističe on.

Ništa bolje i u ostalim kantonima

Situacija nije mnogo bolja ni u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, na jugu BiH. U tom dijelu zemlje u izolaciji se trenutno nalazi oko pet hiljada osoba kojima je potvrđena zaraza korona virusom, pokazuju podaci kantonalnog kriznog štaba.

Među njima je i Nihad iz Mostara koji je u izolaciji već nekoliko dana.

Nakon prvih simptoma, boli u kostima i blago povišene temperature, odlučio je putem telefona zatražiti pomoć u domu zdravlja.

Odgovor je dobio tek nakon 20 poziva, a rečeno mu je da je razlog velika gužva u ambulanti.

„Ostavio sam podatke kod sestre i poslije me je doktor nazvao. Rekao je da nije stigao prije zbog ogromnog broja zaraženih. Dobio sam uputu da se testiram i sutra mi je javio da sam pozitivan“, ispričao je Nihad za RSE.

Zbog blagih simptoma Nihadu nije propisana terapija, nego mu je liječnik rekao da se javi u slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja.

U Dom zdravlja u Mostaru tvrde, pak, da se suočavaju s najvećim pritiskom od početka pandemije.

Direktorica i epidemiologinja Kristina Bevanda upozorava da je broj pacijenata zaraženih korona virusom prevazišao kapacitete te ustanove.

„Gledajući kliničku sliku pacijenata, izgleda da je ta omikron varijanta srećom dominantna. Ti pacijenti pripadaju većinom primarnoj zdravstvenoj zaštiti i imamo potrebu hospitalizirati tek mali broj. No, istovremeno, broj pacijenata prevazišao je naše kapacitete i sada u ovom trenutku jednostavno preživljavamo“, ističe Bevanda za RSE.

Situaciju i u toj zdravstvenoj ustanovi dodatno pogoršava povećan broj zaraženog medicinskog osoblja, zbog čega su pacijenti često primorani na čekanje.

„Imamo veliki broj zaraženog osoblja, jer se ovaj omikron širi kao požar. U obiteljskim ambulantama nam je zaraženo mnogo medicinskih sestara. To nam je otežujuća okolnost, jer na ovoliki broj pacijenata imamo najmanji broj aktivnih radnika“, ističe Bevanda.

Nedostatak sredstava i povećan broj zaraženih korona virusa, primorao je zdravstvene ustanove i na promjene u načinima testiranja.

Umjesto PCR testova, sve više ih se okreće preporukama za jefitnije, brzo antigensko testiranje.

Liječenje u kontejnerima

No, ni to, u mnogim slučajevima, ne donosi jednostavnije procedure za pacijente. Mnogi su i dalje primorani čekati, te obilaziti „više adresa“ kako bi dobili pomoć.

Edina iz Bihaća, na sjeverozapadu BiH, uradila je kućni test na korona virus, a nakon pozitivnog rezultata otišla je u dom zdravlja.

Do potvrde o izolaciji morala je proći kroz tri kontejnera za oboljele od COVID-a 19, smještene u blizini zgrade Doma zdravlja.

„U prvom su me primile doktorica i sestra koje su bile jako ljubazne. Dali su mi uputnicu da snimim pluća i uradim test u COVID zoni. Stala sam u red sa desetak ljudi ispred mene. Nakon što sam dobila pozitivan nalaz, otišla sam u treći kontejner i prijavila se za potvrdu za izolaciju“, kaže Edina za RSE.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







BiH nema nadležno ministarstvo zdravstva. Zbog ustavnog uređenja zemlje, nadležnost nad zdravstvenim sektorom podijeljen je između dva entiteta, Republike Srpske (RS) i Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), Brčko distrikta BiH, te deset kantona u FBiH.

U BiH tako postoji 12 ministarstava zaduženih za zdravstvo, dok u Vladi Brčko distrikta djeluje Odjeljenje za zdravstvo.

Tokom pandemije, situacija je dodatno pogoršana kada je, uz ograničene financijske mogućnosti, postao očigledan nedostatak koordinacije između različitih niva vlasti i izostanak adekvatnog odgovora s državnog nivoa.

Sarajevski infektolog u penziji Bakir Nakaš ocjenjuje za RSE da je kompletna situacija u BiH rezultat pasivnog odnosa vlasti u svim fazama pandemije.

Čekamo da pandemija sama od sebe prođe: Bakir Nakaš

Nakaš ističe da gotovo dvije godine od početka pandemije, država BiH nema jedinstven protokol djelovanja koji bi trebao uspostaviti sistem prevencije, djelovanja i kontrole.

Bez jasnih mjera, kako kaže, imitiraju se susjedne države koje nešto poduzimaju.

„Ispustili smo iz ruku mogućnosti i sada čekamo da pandemije sama od sebe prođe. Sada malo imitiramo Veliku Britaniju i kažemo vrlo brzo ćemo olabaviti mjere i to je jedna promotivna aktivnost kako bi građane uvjerili da je sistem učinio nešto. No, nije to sistem, nego virus sa svojom novom strukturom i ponašanjem, gdje je sam oslabio djelovanje“, ističe Nakaš.

Zbog pogoršane epidemiološke situacije i širenja zaraze korona virusom, u bh. entitetu Federacija BiH 11. januara, uvedene su mjere dodatnog ograničena okupljanja ljudi.

U zatvorenim prostorima dopušteno je okupljanje 30, umjesto dosadašnjih 60 osoba.

Na okupljanima na otvorenom maksimalan broj je 100, ali uz VPT pravilo (vakcinisan/prebolio/testiran) može prisustvovati do 200 ljudi.

Krizni štab na nivou Federaciji BiH uputio je preporuku kantonima da uvedu VPT pravilo u zatvorenim prostorima, u kojima se okuplja veći broj ljudi.

No, ova preporuka je tek formalno zaživjela i to samo u Kantonu Sarajevo, čije vlasti su naložile uvođenje VPT pravila.

U entitetu Republika Srpska na snazi su mjere koje podrazumijevaju da je na otvorenom obavezno nošenje maski samo ako nije moguće ostvariti distancu od dva metra.

Broj ljudi na otvorenom nije ograničen, sve dok se poštuju epidemiološke mjere o distanci i nošenju maske. U tom entitetu je oko 30 hiljada ljudi dočekalo Novu godinu na Trgu Krajine u Banjaluci.

‘Pandemija još nije gotova’

Jela Aćimović, epidemiologinja i pomoćnica direktora Instituta za javno zdravstvo entiteta Republika Srpska, kaže da je sve to doprinijelo porastu broja zaraženih.

Drugi razlog je soj omikron, koji se, kako kaže, od novembra prošle godine „eksplozivno širi u cijelom svijetu“.

„U većem procentu imamo ljude s blažim simtomima, osobito kod vakcinisanih, mladih i onih koji su preboljeli covid. Simptomi kod njih više liče na stadardnu prehladu, manje je mogućnosti da će doći do upale pluća. No, to ne znači da će svi proći sa lakim simptomima“, ističe Aćimović.

Kako kaže, iako mnogi proglašavaju da je varijanti omikron kraj, potrebno je još sačekati. Ona ističe da je uz omikron, prisutan i delta soj korona virusa, kao i drugi repiratorni virusi.

„Mi smo još smo u uzlaznom dijelu ovog talasa i može da se završi lako, a može i sa većim komplikacijama i sa potpunim punjenjem bolnica. Prerano je da se radujemo i, u iduće dvije do tri sedmice, potrebno je više discipline kako bismo lakše izašli iz ovog talasa i možda dočekali kraj pandemije poslije toga“, ističe ona.

Bosna i Hercegovina, prema popisu stanovništva iz 2013. godine, ima nešto više od tri i po miliona stanovnika.

Vakcine su u BiH u većem obimu počele pristizati tek u junu prošle godine.

Prema prema podacima državnog Ministarstva civilnih poslova, dvije doze vakcine protiv korona virusa primilo je 842.534 građana, odnosno 24,75 posto.

Treću, tzv. booster dozu primilo je 118.209 građana BiH, odnosno njih 3,47 posto.

U novembru prošle godine, zbog isteka roka trajanja uništene su 534.424 doze vakcina kojima je istekao rok trajanja.

Statistika pokazuje da BiH ima visoku stopu smrtnosti od posljedica korona virusa.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, objavljenim 24. januara, u BiH je od početka pandemije registrirano 260.837 zaraženih, a preminulo je 11.869 osoba.

Penzionisani ljekar Bakir Nakaš ističe da je sistem zakazao i kada je riječ o obaveznim obdukcijama nakon smrti. On smatra da to dovodi u pitanje čak i zvanične statistike.

„Nažalost, mi do danas izbjegavamo raditi obdukcije koje su obavezne, uz opravdanje širenja zaraze. Zaraza se širi i bez našeg djelovanja. Kad bismo imali pokazatelje obdukacije, smatram da ne bismo imali ovoliki broj smrnih slučajeva kao direktne posljedice korona virusa“, naglašava on.

Afere tokom pandemije

Pandemiju korona virusa u BiH obilježilo je i nekoliko afera u nabavci medicinske opreme.

Zbog nabavke 100 respiratora iz Kine u Federaciji BiH, pred Sudom BiH vodi se postupak protiv nekoliko visokopozicioniranih dužnosnika u tom entitetu, među kojima je entitetski premijer Fadil Novalić.

Respiratore je iz Kine za potrebe Federalne uprave Civilne zaštite uvezla je kompanija “Srebrena malina”.

Tužiteljstvo BiH je vještačenjem utvrdilo da njihovo korištenje nije preporučljivo u jedinicama intenzivne njege.

Osim Fadila Novalića optuženi su suspendovani direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak, ministrica finansija Federacije BiH Jelka Milićević i vlasnik preduzeća “Srebrena malina” Fikret Hodžić.

U drugom bh. enitetu Republici Srpskoj u septembru prošle godine je uhapšen Branislav Zeljković, tadašnji direktor Instituta za javno zdravstvo RS kome je Vrhovni sud Republike Srpske u decembru produžio pritvor za još dva mjeseca.

Zeljković je uhapšen 16. septembra, dok su dan ranije u akciji Ministarstva unutrašnjih poslova RS uhapšeni Saša Marković, direktor banjalučke turističke agencije „Travel for fun“, Slavko Bojić, direktor preduzeća „Procontrol“ iz Banjaluke koje se bavi elektro inženjeringom, konsaltingom i arhitektonsko-građevinskim djelatnostima i Dragan Dubravac, direktor firme “Promeding” iz Laktaša kod Banjaluke, koja se bavi trgovinom farmaceutskim proizvodima.

Institut za javno zdravstvo RS je od tih preduzeća, po cijenama višestruko višim od tržišnih, vršio javne nabavke na početku pandemije, u martu i aprilu 2020. godine, prilikom čega je pribavljena protivpravna imovinska korist od oko 790.000 maraka (395.000 eura).

***Saradnja na tekstu Mirsad Behram

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Fatalni zavodnik kojeg su koštale ovisnosti i grižnja savjesti / Bljesak.info

Rastu cijene nafte – Business Magazine