HRT: Italija se suprotstavlja koronavirusu

Via dei Coronari – ulica koja se u Rimu ne zaobilazi – mami arhitekturom i trgovinama s antikvitetima. Via dei Coronari – ulica koja se u Rimu ne zaobilazi – mami arhitekturom i trgovinama s antikvitetima.

– Tu je uvijek bilo puno turista, rijeka ljudi non stop, po cijeli dan je prolazila, ali kao što vidite, danas ih je jako malo, jer se sve pozatvaralo, kaže Antonela Đeldum.

Turista s primarnih tržišta – SAD-a, Kine, Japana, Rusije nema gotovo dvije godine zbog čega organizirani turistički promet bilježi gubitke čak do 90 posto, pokazuju podaci Instituta za istraživanje. Pandemija ostavlja ozbiljan trag, ali opuštanja nema.

– Zadnjih 15-tak dana ljudi je sve manje, razlog su nove mjere i stroža kontrola na granici, a to se, naravno, osjeti i u poslu, kaže nam Carlo, voditelj ugostiteljskog objekta u Rimu.  

Za ulaz u veličanstveni antički hram Panteon nekad se čekalo u nepreglednim redovima – danas bez gužvi.

– Nedostaje mi spontanosti, da možeš ići gdje te volja, da ne moraš pokazivati dokumente, ali ako je ovo cijena slobode i da će uskoro biti bolje, onda u redu, rekla je Irma Radaković u Rimu.

Samo u pokrajini Lazio dvije doze cjepiva primilo je više od 90 posto populacije.

– U Rimu je cijepljenje dobro organizirano, tu se najbrže cijepi, a s obzirom da Rim i okolica imaju oko pet milijuna ljudi, to je bio zamašan posao, izjavio je Aldo Sinković.

– Sigurno da svi pomalo osjećamo tjeskobu i da smo zabrinuti, vidi se to i na licima ljudi, ali ne treba se predati tjeskobi i ostati u tim mislima, poručuje rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima, velečasni Marko Đurin.

Italija se virusu suprotstavlja cijepljenjem trećom dozom. Dosad ju je primilo više od 17 milijuna ljudi. 

COVID je promijenio život u Italiji – posljedice na psihu već se vide 

Novinarka Dajana Kruneš u Rimu je razgovarala s psihologinjom,, profesoricom Nadom Bucat o tome kako Rim i Italija žive u pandemiji. 

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– Nažalost, život u Italiji promijenio se. Talijanska je kultura uvijek bila kultura kontakta u kojoj se ljudi grle, ljube, srdačno pozdravljaju i uvijek žele zajedno jesti. To je sada nemoguće. Stalno se dezinficiramo, ne može se ništa slaviti, ni na radnome mjestu, ni u školama. U školskim ustanovama nema tjelovježbe, nema ni muzičkog odgoja. Djeca na ploči pišu vlastitom kredom koju moraju donijeti, rekla je ova psihologinja koja živi u Rimu. 

Kaže da se posljedice pandemije na psihičko zdravlje već vide, a bit će još gore u budućnosti, jer, ističe prof. Bucat, ljudski organizam nije programiran da reagira na toliko dugotrajan stres. Dodala je kako podaci iz najnovijeg istraživanja pokazuju da ima 25-30 posto više psihičkih poremećaja u odrasloj populaciji, i nažalost među djecom. 

– Socijalni obrasci mijenjaju se i u radu s djecom. Fizički kontakt treba se odbiti. Čak i ako fotokopirate nešto pa date djetetu, ne možemo to uzeti natrag. Ne može se ni razmjenjivati školski pribor, to je sigurno vrlo, vrlo tužno, kaže psihologica Nada Bucat koja radi i s djecom.