in

Kinezi nakon termoelektrana ulažu prvi put u vjetroelektranu u BiH

Slatka-Tajna.Eu

Kineski investitori uložit će 130 miliona eura u vjetroelektranu „Ivovik“, čija izgradnja je planirana na području Tomislavgrada i Livna, na jugozapadu Bosne i Hercegovine (BiH).

„Ivovik“je prva vjetroelektrana u BiH koja je u javnosti zvanično najavljena kao kineska investicija, s obzirom na to da je Kina do sada uglavnom financirala ekspanziju termoelektrana na ugalj.

Da će Kinezi graditi „Ivovik“ najavili su predstavnici vlasti Livanjskog kantona (jednog od deset kantona u Federaciji BiH), nakon što su se krajem oktobra sastali sa predstavnicima investitorskih kompanija „China National Technical Import & Export Corporation“ i „Powerchina Resources LTD“ iz Kine.

U BiH su do sada izgrađene tri vjetroelektrane – dvije na području Tomislavgrada i jedna na području Podveležja kod Mostara.

Koncesija dodijeljena 2008. godine

Instalirana snaga vjetroelektrane „Ivovik“ će, prema najavama, iznositi 84 megavata (MW), dok će godišnja proizvodnja električne energije biti 236,6 gigavatsati (GWh).

Iz Vlade Livanjskog kantona ističu da će ova vjetroelektrana biti do sada najveća investicija u obnovljive izvore energije u BiH.

Predsjednik kantonalne Vlade Ivan Vukadin kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su investitori iz Kine preuzeli koncesiju od firme „Ivovik“ koja je prethodno završila sva potrebna istraživanja.

„Ta firma je razvila projekt do određene faze i morala je pronaći strateškog investitora koji će pratiti takav milionski projekt. Plan je završiti sve nedostajuće dozvole i na proljeće početi s građevinskim radovima“, kaže Vukadin.

Koncesije u BiH su u nadležnosti države, te entitetskih i kantonalnih vlasti, kao i vlasti Brčko distrikta. Vlast na državnom nivou nadležna je samo za koncesije za međuentitetske i međudržavne projekte, dok o svim ostalim, ovisno o vrsti i veličini projekta, odlučuju entitetske vlade.

U Federaciji BiH ta je nadležnost, kao i za ostale neophodne dozvole, podijeljena između entiteta i vlada deset kantona.

Koncesija za vjetroelektranu „Ivovik“, koja bi trebala biti izgrađena na rubnim područjima općina Tomislavgrad i Livno, dodijeljena je još 2008. godine. Ugovor o koncesiji, sa Vladom Livanjskog kantona tada je potpisalo poduzeće „Ivovik” iz Livna.

Partnerstvo s kineskim investitorima

Poduzetnik iz Livna Ivica Matković, osnivač firme i član Narodne stranke Radom za boljitak, kazao je za RSE da se povukao iz tog posla.

„Nisam više u tome. Osnovao sam to, pripremio i dao bratu koji je, nažalost, preminuo. To je ostalo njegovoj djeci i puno više od toga vam ne mogu reći“, kazao je Matković.

Promjenom vlasničke strukture udio u „Ivoviku“ dobile su dvije kineske kompanije.

U Registru poslovnih subjekata BiH navedeno je da je sjedište ovog društva za proizvodnju i distribuciju električne energije u Sarajevu. Kao osnivači su navedeni Ekrem Nanić, zastupnik te firme, te kompanije CNTIC Capital CO Limited i Sinohydro Holding Limited iz Kine.

Bh. predstavnici kompanije „Ivovik“ nisu bili dostupni za razgovor o planiranom ulaganju i partnerstvu sa kineskim investitorima.

Preprodaja koncesija

U Livanjskom kantonu očekuju da će, sa izgradnjom vjeroelektrane, budžeti kantona, te Općine Tomislavgrad i grada Livno godišnje dobiti 1,5 posto ukupnog prihoda od prodane električne energije.

Pomoćnik kantonalnog ministra privrede Mate Šiško tvrdi da je ovaj projekt bio u zastoju do 2014. godine, zbog nedostatka dokumentacije i sporog procesa izdavanja dozvola. Šiško kaže da je, nakon pronalaska partnera iz Kine, sukladno Zakonu o koncesijama Livanjskog kantona, koncesionar podnio zahtjev kantonalnoj Vladi za suglasnost na prenos udjela.

„Koliko je meni poznato, investitori već posjeduju energetsku i građevinsku dozvolu, imovinsko-pravni odnosi su riješeni, napravljeni elaborati i očekujemo da u skoro vrijeme počne realizacija. U svim firmama na svijetu udjelničari i dionice se mijenjaju. Zašto ne uvoditi nove investitore koji imaju novac. Ko danas ima novac da sam završi neku koncesiju, bez banaka i sufinanciranja?“, kaže on.

U Livanjskom kantonu do sada je dodijeljeno petnaestak koncesija za elektroenergetske objekte, a samo dvije su realizirane.

U Vladi tog kantona nadaju se da će od koncesije za vjetroelektranu ubirati do 200.000 KM (oko 100.000 eura) godišnje.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







No, nekadašnji ministar u kantonalnoj Vladi i aktualni vijećnik u Gradskom vijeću Livna Ivica Brešić ocjenjuje da je vjetroelektrana „Ivovik“ jedan od brojnih primjera manipuliranja koncesijama u tom dijelu BiH.

On tvrdi da Zakon o koncesijama Livanjskog kantona omogućava da trgovina i preprodaja koncesija budu legalizirane odlukom kantonalne Vlade.

„Ovakvim zakonom legalizirana je prepodaja papira i data mogućnost povlaštenima da ishode dozvole za koncesije i onda je kasnije prodaju za milionske iznose. Posljedica je da nemamo ni marke prihoda od svih tih silnih koncesija. Koncesije se dijele i slijedi preprodaja papira. Pojedinci zarade lovu, a Livno nikada da dobije svoj vjetropark“, ističe Brešić.

Ministar bez kontakta sa investitorima

Vlada Federacije BiH odobrila je projekt vjetroleketrane “Ivovik” početkom 2020. godine, kada je dala suglasnost za izdavanje energetske dozvole, koja se pribavlja u fazi ishođenja odobrenja za građenje. U oktobru 2020. Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije BiH dodijelilo je energetsku dozvolu, dok je u julu ove godine, Ministarstvo okoliša i turizma Federacije BiH investitorima odobrilo okolišnu dozvolu.

Ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Nermin Džindić ističe za RSE da je opredijeljenost Vlade Federacije BiH da povećava kapacitete obnovljivih izvora energije, te da umanjuje interes za energiju iz uglja.

No, Džindić kaže da nije informiran o detaljima projekta vjetroelektrane „Ivovik“, kao i da nije bio u kontaktu sa investitorima iz Kine. Također, tvrdi da „Ivovik“ nije jedini primjer zainteresiranosti kineskih investitora za solarne i vjetroelektrane.

„Ne znam o kojem projektu se radi, koja je njegova veličina i investitor. Uključujem se kad se dođe u fazu operativnog izvođenja projekta i onda znam sve detalje. Ne sastajem se s njima, jer za to nemam ni vremena ni nadležnost. Imaju za to određen službe koje rade. Ukoliko imaju nekih nejasnoća u vezi s procedurama dobijanja energetske suglasnosti imaju sve informacije, prevedene na više jezika, na web stranici Ministarstva. Dakle, ko god hoće investirati može dobiti sve na zvaničnoj stranici Ministarstva i ne mora nikoga pitati“, kazao je Džindić.

Domaći resursi i tuđi interesi

Majda Ibraković, koordinatorica programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu, ocjenjuje za RSE da su sve investicije dobrodošle, ali pod uvjetom da se poštuju svi standardi i propisi domaćeg zakonodavstva, te direktive Evropske unije (EU).

„Do sada smo imali slučaj, ne samo u BiH, nego i u zemljama Zapadnog Balkana“, da se u ‘prljave tehnologije’ investira uglavnom od stranih investitora, poput Kine, Rusije itd. I tu se postavlja pitanja koliko su investicije opravdane u ekonomskom smislu, a koliko se nanosi štete lokalnom stanovništvu, te u kojoj mjeri se poštuju propisi i studije utjecaja na životnu sredinu“, ističe ona.

Tvrdi da je oprez neophodan, čak, i kada je riječ o stranim investicijama u projekte obnovljivih izvora energije.

„Građani zaista nemaju ništa od toga ukoliko investitor dobija poticaj, a on električnu energiju prodaje negdje vani. Od ovakvih projekata korist treba imati stanovništvo u BiH, odnosno mi, korisnici električne energije. Dakle, dobrodošli su svi projekti, no treba bit oprezan da se naši resursi opet ne iskoriste za tuđe interese“, naglašava Ibraković.

Investitori u obnovljive izvore energije u BiH imaju pravo na zagarantiranu otkupnu cijenu, u periodu od 12 do 15 godina, te imaju i beneficije u vidu subvencija koje građani plaćaju svaki mjesec, s obzirom na to da na računu za električnu energiju postoji stavka poticaja obnovljivih izvora energije.

Najpoznatiji dosadašnji elektroenergetski projekt u koji su bili uključeni kineski ulagači je termoelektrana „Stanari“ u entitetu Republika Srpska (RS). U pogon je puštena 2016. godine, a u nju je investirano oko 420 miliona eura. Od toga je 30 posto uložila firma Energy Financing Team (EFT), koja je izgradila termoelektranu, a ostatak je financiran kreditom Kineske razvojne banke i nekoliko komercijalnih banaka.

Kineske kompanije uključene su i u projekt Blok 7 Termoelektrane Tuzla, koji je trebao biti financiran kreditom kineske uvozno-izvozne banke (CEXIM), u iznosu od 641 milion eura. No, izgradnja je neizvjesna nakon što je kineski predsjednik Si Đinping najavio prestanak izgradnje termoelektrana na ugalj u inostranstvu. Uz to, kineski konzorcij, koji je bio najbolji ponuđač na međunarodnom tenderu za gradnju bloka, nije u mogućnosti ispuniti ugovorne obaveze u vezi sa ugradnjom kotla, turbine i generatora.

Još jedan projekt, čija realizacija je najavljivana, odnosi se na teremoelektranu i rudnik uglja u Ugljeviku, gradiću na sjeveroistoku BiH. Za njenu gradnju je ruski milijarder Rashid Serdarov, vlasnik kompanije Comsar Energy Republika Srpska (RS), potpisao ugovor sa državnom kineskom i poljsko-kineskom kompanijom o strateškom partnerstvu.

Bosna i Hercegovina je od početka 2021. godine pod režimom sankcija evropskog kontrolnog tijela Energetske zajednice. Sankcije su uvedene zbog ocjene tog tijela da se gradnjom termoelektrana u BiH vodi politika suprotna planu EU o dekarbonizaciji Starog kontinenta.

Energetski ekspert Zdravko Milovanović kaže za RSE da je cijena električne energije iz obnovljivih izvora znatno viša od one koja je dobijena iz klasičnih energetskih postrojenja, te da će dekarbonizacija u zacrtanom roku biti veliki izazov za BiH.

Cijene rastu i neko to mora subvencionirati. Ovdje je problem što plaćaju krajnji potrošači, kroz određen postotak za obnovljive izvore energije. Država bi morala drugačije da omogući pogodnosti. BiH je dio tih ugovora koji predviđaju da se do 2050. uradi ta transformacija energetskog sektora. No, smatram da će još dugo klasična postrojenja bit osnova jer nismo toliko bogati da možemo sebi priuštiti takav luksuz“, kaže Milovanović.

U novembru 2020. godine, u okviru Samita Berlinskog procesa, BiH je potpisala Deklaraciju o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan i Deklaraciju o zajedničkom regionalnom tržištu Zapadnog Balkana.

Deklaracija, među ostalim, podrazumijeva podsticanje takse na emisiju ugljen-dioksida, razvoj tržišnih modela za podsticanje korištenja obnovljivih izvora energije, postepeno ukidanje subvencija za ugalj, ali i gašenje svih rudnika uglja i termoelektrana do 2050. godine.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Zvezda kažnjena, protiv Ludogoreca samo djeca do 14 godina

JOŠ SE NISAM RAZVELA,A NE ZNAČI DA NEĆU: Jovana Jeremić o krahu braka