HRT: HUB potvrdio: Rate će rasti polako

Nakon koronakrize počeo je gospodarski oporavak, ali i rast inflacije. Mnogi strepe da će zbog toga rasti i kamatne stope.

– Taj će preokret najvjerojatnije biti polagan, ali ne može se potpuno isključiti mogućnost da stope rastu brže. Stoga i dužnici s dugoročnim kreditima odobrenima uz varijabilne kamatne stope trebaju biti spremni za još uvijek ipak malo vjerojatan scenarij da im u kratkom roku rate kredita porastu za 10 ili čak 20 posto, kazao je za Novi list guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

– Mislimo da će to biti polagano, mislim da se neće dogoditi nikakva eksplozija. Za to naravno postoje razlozi. Čitav niz europskih država je visoko zadužen. Sjetimo se samo duga Italije, Španjolske i drugih mediteranskih zemalja, posebno u krajnjoj liniji Hrvatska tu nije izuzetak, koje ne bi mogle baš funkcionirati u uvjetima vrlo visokih kamatnih stopa. Mi mislimo da će doći do porasta kamatnih stopa, ali to će biti postepene, neće biti nikakve revolucije, rekao je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.

Nema osnove za podizanje kamatnih stopa?

– Da bi došlo do podizanja ključnih kamatnih stopa, potrebno je da se uz snažan ekonomski oporavak razvija postepeno i inflacija. Međutim, zasad vidimo da u srednjoročnim očekivnjima zapravo je inflacija u eurozoni vrlo niska, tako da zasad u osnovnom scenariju nema osnove za podizanje kamatnih stopa, smatra makroekonomist Hrvoje Stojić iz PBZ Croatia osiguranja obveznog mirovinskog fonda.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

No strah postoji. Prema podacima HNB-a 2010., 90 posto dugoročnih kredita imalo je promjenljivu kamatnu stopu. Na kraju kolovoza ove godine njihov udio pao je na 39 posto. Čini se da su potrošači naučili da tržište zna biti vrlo promjenjljivo.

Adrović: Mjere regulatora da bi banke restrukturirale kredite

– Ako se to u jednom razdoblju dogodi, a 30 godina je jedno dugo razdoblje u kojme se može očekivati nekoliko razdoblja nešto viših i nešto nižih kamatnih stopa – tada imaju i regulatori na raspolaganju neke mjere. Ako budu omogućili bankama jedno normalno restrukturiranje takvih kredita, produženje roka ili neke druge stvari – bez da se dužnika kažnjava, dodaje Zdenko Adrović.

Više detalja o ovom problemu od guvernera HNB-a očekuje i predsjednik Vlade. Smireniji pristup ovome problemu zasigurno bi pomogao ukloniti strah svima koji trebaju otplatiti dugoročne kredite.

– Ne znam, nisam gledao taj njegov intervju. Nek on sam to objasni. Koliko sam shvatio to je bilo nekako potpitanje – eventualno, možda, u slučaju. Ako on nešto misli o tome neka nam priopći pa da vidimo što je, rekao je premijer Plenković dodavši kako ne moramo baš na svaki prvi balon lupat najžešće. “Možemo malo smirenije igrat”, dodao je.