in

PRIČA O PJESMI HIMZE POLOVINE: Prošetala Suljagina Fata – Hayat Production

Slatka-Tajna.Eu

Istinska narodna muzika je ona koja je nastala u narodu, mijenjala se i dorađivala generacijama a da se nikad nije saznao njen autor. Takve pjesme imaju status nacionalnog blaga i stoje kao istinski spomenici kulture jednog naroda. Jedna od takvih je i „Prošetala Suljagina Fata“ ili “Lijepi li su mostarski dućani” kako se još naziva.

Toj pjesmi je, kao i mnogim drugim pjesmama, koje imaju status nacinolanog kulturno-historijskog blaga prijetila nesretna sudbina zaborava. Neke od tih pjesama su „Voljelo se dvoje mladih“, „Dvore gradi Komadina Mujo“, „Jutros prođoh kroz čaršiju“, „Mila majko šalji me na vodu“. Međutim, od zaborava ih je spasio najznačajniji bosanskohercegovači prikupljač pjesama, interpretator, tekstopisac i kompozitor Himzo Polovina.

Samo u toj činjenici se ogleda sva njegova monumentalnost i značaj koji je imao za očuvanje naše kulturne baštine.

Pjesme počinje laganim uvodom kojim se dočarava pitomi bosanskohercegovački ambijent. Zatim brži ritam dolazi do izražaja, te sva ljepota sevdaha očarava slušatelja. Sevdalinka je po svojoj prirodi tugaljiva pjesma, pa joj brži ritam nije svojstven. Zbog toga stihovi pjesme otklanjaju svaku sumnju u žanrovsku kategorizaciju ove numere.

Ova sevdalinka donosi sliku prave male ljubavne drame. Likovi koji učestvuju u dramskom narativu su Fata, koja ima status protagoniste i bazerdžan Mujo – Fatina ljubav. Ona je jedva dočekala izgovor da ode u čaršiju kupiti zlata, kako bi isto kupila baš od Muje, te tu priliku iskoristiti za malo ašikovanja.

Mladi Mujo se vispreno domislio kako da namami Fatu u magazu. Ona se nije mnogo opirala, te je on brže-bolje zamandalio vrata. Tom scenom zaključavanja magaze završava se ova lirska drama.

Ono što je posebno upečatljivo za ovu priču je ambijent u kojem se ova drama odvija, a to je čaršija.

To je toliko unikatan i poseban prostor, da se s pravom može zaključiti kako je čaršija svijet za sebe. To je zatvoreni mikrokosmos koji odolijeva vremenu i u kojem se baštine tradicionalne vrijednosti, tako da svaka čaršija i danas u 21. stoljeću u velikoj mjeri podsjeća na čaršije od prije više stotina godina.

Izvor: expresstabloid.ba, Piše. Ozren Tošić

Pročitajte više: Priča o pjesmi “Nek mirišu avlije” – Nedžad Salković

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Kako jaja mogu pomoći pri mršavljenju?

DOBRO JUTRO, KOMŠIJA (SEZONA 2) – EPIZODA 13 (BN Televizija 2020) HD