in

Sezonski radnici i u pandemiji u potrazi za poslom izvan BiH

Slatka-Tajna.Eu

Safet Ćano iz Jajca, u srednjoj Bosni i Hercegovini, već godinama radi kao sezonski radnik. Kaže kako je radio u Francuskoj i Njemačkoj, gdje je bio prijavljen i imao zdravstveno osiguranje.

„Radeći na crno u Francuskoj zarađivao sam i do 120 eura dnevno. U Njemačkoj sam bio prijavljen i imao zdravstveno osiguranje, ali sam zato imao i upola manje dnevnice, jer poslodavac uzima svoj dio“, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Safet Ćano.

Ćano kaže i da želi da se preseli u Njemačku, ali već dvije godine čeka vizu.

„Pandemija je usporila procese i sad čekam, iako imam i poslodavca dogovorenog i platu. Prethodno sam proveo tri godine radeći u Njemačkoj kao bauštelac (radnik na građevini, op.a), a radio sam i na Viru u Hrvatskoj devet mjeseci. U Njemačkoj sam smještaj plaćao 100 eura i dijelio ga sa pet šest drugih radnika, a plaćao sam i hranu. Imao sam početnu platu 1.200 eura, što djeluje mnogo, ali se na kraju ipak ne uštedi previše“, navodi on.

On navodi i da je uspio zaraditi oko 5.000 eura, čime je mogao „pokriti“ troškove života u BiH do pola godine.

Nema podataka o broju sezonskih radnika zvan BiH

Ćano je jedan od brojnih državljana BiH koji odlaze van granica Bosne i Hercegovine u potrazi za poslom. Među njima je i Božidar Talić iz Banjaluke.

„Nakon početka pandemije našao sam se u lošoj finansijskoj situaciji, radi čega sam bio prinuđen da krajem juna 2020. godine potražim sezonski posao u Ljubljani“, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Talić iz Banjaluke, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH).

Božidar je student na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, koji se poput brojnih mladih ljudi, snalazio za izvore prihoda, radeći sezonske poslove.

„Posao sam tražio dvadesetak dana nakon završenog ispitnog ruka. A onda sam se zaposlio u firmi koja se bavi proizvodnjom svijeća za sahrane. To je bio posao koji sam radio četiri mjeseca, nakon čega mi je šef saopštio da nema više potrebe za mnom radi smanjenog kapaciteta rada“, ističe Božidar za RSE.

Vratio se u Banjaluku, odakle pohađa online studij i radi posao na puno radno vrijeme. Ipak, ističe kako će možda ponovo biti primoran da traži posao u sezoni.

„Ako se ispiti organizuju uživo i studiranje vrati na standardni način, biću prinuđen da se vratim u Sloveniju, a samim tim i da potražim posao od kojeg ću egzistirati“, naglašava Božidar.

Neizvjesnost sezone stavila na čekanje radnike

Za Anamariju Rajić iz Jajca, u srednjoj BiH, studenticu na master studijima ekonomije i menadžmenta, neizvjesnost radi pandemije korona virusa, onemogućila je rad u sezoni 2020. godine. Ona za RSE ističe kako je situacija neuporediva u odnosu na 2019. godinu kada je radila sezonski posao u Dubrovniku, na jugu Hrvatske.

„Kao diplomirani ekonomista otišla sam na svoju prvu radnu sezonu 2019.godine. Radila sam kao spremačica u hotelu, ali sam zbog obilnosti posla i teškoće samog rada nakon mjesec dana prestala sa radom. Ipak, desetak dana kasnije već sam dobila novu priliku lakšeg rada u suvenirnici u samoj jezgri grada“, ističe Anamarija za RSE.

Dodaje kako to svjedoči povoljnoj situaciji i uspješnoj sezoni, kada je bilo vrlo lako pronaći posao.

„Sezona je bila jako dobra i radnici su bili potrebni. Na tom poslu sam ostala sve do kraja novembra, a potom sam se vratila u svoj grad, Jajce. Godinu dana kasnije otišla sam ponovo u Dubrovnik, ali posla nije bilo, jer su gotovo svi ugostiteljski objekti bili zatvoreni radi pandemije“, priča Anamarija za RSE.

U nadolazeću sezonu ne polaže nade i uvjerena je da posla neće biti za sve one koji žele da rade. Ipak, to joj ne ugrožava trenutnu egzistenciju, jer joj je sezonski posao predstavljao samo dodatni izvor prihoda.

Uprkos neizvjesnosti nadolazeće sezone, studentica psihologije iz Mostara, na jugu BiH, Tanja Perić, pregovara sa poslodavcima za rad u sezoni na Hrvatskom primorju.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







Ona za RSE ističe kako joj veliku olakšicu predstavlja posjedovanje hrvatske putovnice, a svoju prvu sezonu odradila je 2017. godine.

„Prvu sezonu sam radila na Orebiću, na poluotoku Pelješcu u Hrvatskoj. Radila sam tri po mjeseca kao sobarica, a nakon toga sam se vratila i posvetila studiranju. Proteklu sezonu nisam ni pokušavala otići, a moji poznanici koji su otišli svjedočili su da je sezona bila izuzetno slaba. Vraćali su se nakon mjesec dana rada“, govori Tanja za RSE.

Ove sezone se javila potencijalnim poslodavcima, te se nada odlasku, koji je trenutno prolongiran.

„Situacija je takva da i poslodavci čekaju kako će se situacija razvijati sa pandemijom, pa kasnije kreću sa otvaranjem objekata. Primjećujem i da ima znatno manje ponuda za sezonske poslove nego ranije, a neki čak ističu da neće nove radnike ni zapošljavati, već će priliku dobiti samo oni koji su radili proteklih sezona“, kaže za RSE Tanja.

Uprkos pandemiji radnici ne odustaju od potrage za sezonskim poslom

Predsjednik Udruženja ugostitelja Republike Srpske, Željko Tatić za RSE ističe kako je sektor turizma i ugostiteljstva najviše ispaštao radi pandemije u protekloj sezoni.

„Potražnja za kvalitetnim radnim kadrom ne samo da je bila smanjena, nego je svedena na nulu. Mnogi ljudi koji su imali dogovorene poslove u Sloveniji, Hrvatskoj, Njemačkoj nažalost morali su ostati kućama. Sad se već polako stanje stabilizuje i kreće potraga za radnom snagom, ali i za mladim ljudima koji nemaju dovoljno prilika u BiH“, ističe Tatić za RSE.

Dodaje kako su najtraženiji konobari, kao i kvalitetni kuhari, ali i sobari, a najviše poslodavaca koji traže našu radnu snagu je iz Hrvatske.

„Definitivno je iz Hrvatske najveća potražnja za našim kadrovima, ali slijede ih i Slovenija, Njemačka te Austrija. Uslovi rada su jedan od ključnih razloga zašto naši ljudi odlaze na sezonski rad, a prvenstveno zbog poštivanja radničkih prava. Slovenija je tako recimo tokom cijele pandemije davala minimalnu platu svojim stranim državljanima, što veoma znači u ovoj situaciji“, ističe Tatić.

Dodaje kako postoje primjeri iz Hrvatske gdje poslodavci omogućuju i vakcinaciju svojim radnicima, što je, kako navodi, značajna prednost u odnosu na stanje u Bosni i Hercegovini.

U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH kažu za RSE kako nemaju precizan podatak o broju državljana BiH koji odlaze na sezonske poslove.

„Mi posredujemo samo u one države sa kojima imamo potpisane sporazume o zapošljavanju, a to su Slovenija i Njemačka. Oglasi koje dobijamo za ove države ne sadrže radne ponude za sezonski rad tako da ne raspolažemo informacijom o broju radnika koji odlaze na takvu vrstu rada“, naveli su u odgovoru iz Agencije za RSE.

Rast nezaposlenosti u BiH

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine u martu 2021. godine u BiH je evidentirano oko 407 hiljada nezaposlenih osoba. U odnosu na isti period prošle godine nezaposlenost u BiH je veća za nešto više od 8000 osoba.

“Rast nezaposlenosti je uzrokovan smanjenom ekonomskom aktivnošću uslijed pandemije korona virusa, te se nezaposlenost od početka pandemije povećala za 3.830 osoba ili 0,95 posto”, stoji u mjesečnom izvještaju Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

U posljednjem ekonomskom izvještaju Svjetske banke za zemlje Zapadnog Balkana, u dijelu koji se odnosi na BiH, navodi se da je pandemija korona virusa uvela BiH u najveću recesiju u posljednjih 25 godina, što uzrokuje prekid u normalnom funkcioniranju ekonomije.

Posljedice recesije najviše se osjete među radnicima, koji su u potrazi za raznim alternativama, među kojima je i svakako i ona za rad u sezoni.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Build Huge Arms Fast with Old School Arm Building Workouts

Sport se vraća u dvorane