in

Izborna pravila koja je odredila korona

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, u nedjelju, 15. novembra, održavaju se u skladu sa posebnim epidemiološkim mjerama koje su uvedene zbog pandemije korona virusa.

Na ulazu u biračka mjesta vršiće se mjerenje temperature birača, biće obavezno održavanje fizičke distance, a Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine omogućila je osobama koje su u izolaciji zbog infekcije korona virusom ili kontakta sa zaraženima da glasaju od kuće, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

RSE: S obzirom na epidemiju, da li ste imali problema prilikom organizovanja biračkih odbora? U jednoj od priča koje smo radili na RSE, predsjednici opštinskih komisija su se žalili kako neki članovi odustaju zbog straha od korona virusa.

Arnautović: Da, to je najveći problem koji nas je zadesio u ovom izbornom periodu. Svaki politički subjekt je dužan da dostavi onoliki broj članova i zamjenika članova biračkih odbora koliko je dobio žrijebom.

Prvi problem s kojim smo se suočili bio je da veliki broj stranaka, koje su inače glasne, i putem saopćenja, itd, nisu dostavile ni onaj osnovni broj članova i zamjenika koje su dobili žrijebom. Primjera radi – stranka je izžrijebana, dobila je 40 članova biračkih odbora i 40 zamjenika. Znači, ona mora da dostavi 80 prijedloga nadležnoj općinskoj izbornoj komisiji.

Međutim, ona umjesto 80 prijedloga dostavi 30, i već tada je manjak. I onda stupa na scenu općinska, odnosno gradska izborna komisija koja je dužna sa tzv. rezervne liste da popunjava ta mjesta.

Dakle, političke stranke su već u startu postupile suprotno Izbornom zakonu i sad ne bi bio problem tolike prirode da onda te političke stranke koje nisu dostavile dovoljan broj svojih kandidata ustvari kritiziraju organe za provođenje izbora da su popunile to članstvo mimo njihove volje.

To je veoma izražen problem bio i 2018. godine, i ove godine je bio izražen, međutim mi imamo veliki broj jako sposobnih mogu reći profesionalaca u organima za provođenje izbora, koje na osnovu zakonske odredbe člana 2, tačka 1, stav 3 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, imaju pravo da se obrate svim nadležnim državnim institucijama na području svoje općine ili grada da im pomognu i da popune članstvo biračkih odbora u nedostatku onih prijedloga koji nisu došli od političkih stranaka.

Tako je bilo i u okviru ovog izbornog ciklusa, ali smo uspjeli da prebrodimo i taj problem i problem gdje su neke političke stranke stvarno dale prijedlog, ali su se u međuvremenu ti članovi ili zarazili ili bili u kontaktu sa zaraženim i morali ići u samoizolaciju, pa su ta mjesta morala biti popunjena na ovaj način kako sam opisao.

RSE: S obzirom na pandemiju i na važeće epidemiološke mjere koje su na snazi, kakav izazov je bio pripremiti birališta i sam proces glasanja učiniti sigurnim za građane?

Arnautović: To je takođe jedno veliko iskustvo koje smo imali u ovom izbornom ciklusu. Mi smo jedna od rijetkih zemalja u regionu gdje smo već u šestom mjesecu donijeli jedan instruktivni akt o postupanju organa za provođenje izbora na izborni dan u uvjetima pandemije COVID-19.

To je bio okvirni pravni akt koji je regulirao postupanje biračkih odbora, općinskih i gradskih izbornih komisija, Centralne izborne komisije, glavnog centra za brojanje i skladišta CIK-a u uvjetima covida.

Tu su propisane sve mjere koje su inače već odavno na snazi, koje je propisala i Svjetska zdravstvena organizacija i domaća nadležna tijela iz oblasti zaštite zdravlja i života. Pored tog akta donijeli smo i pravilnik o izmjeni i dopunama Pravilnika o provođenju izbora u BiH, gdje smo uveli ovaj poseban sistem, poseban režim glasanja ljudi koji su zaraženi covidom i koji su takođe u kontaktu sa takvim licima, koji su u izolaciji ili samoizolaciji.

Moram reći da je ispočetka bilo jako veliko nerazumijevanje, što namjerno, što nenamjerno, u vezi s tim ko će obezbijediti materijalno-tehnička sredstva na biračkim mjestima, ko će finansirati daljinske toplomjere, dezinfekciju prostora u školama itd, pa je trebalo dosta vremena da se ljudi ubijede u ono što piše u zakonu, da ne zabijaju glavu u pijesak, nego da pročitaju zakone za koje su nadležni.

Za dezinfekciju prostora, za borbu protiv epidemije, zaštitu zdravlja i života ljudi nadležni su entiteti, odnosno lokalne jedinice samouprave, općine i gradovi. Dosta je trebalo vremena, mnogi načelnici su se opirali da obezbijede sredstva, međutim imamo i divne primjere odgovornih načelnika koji su apsolutno shvatili svoju nadležnost, zakonsku, i na vrijeme osigurali materijalno-tehnička sredstva, osposobili timove i omogućili da se ovaj proces bezbjedno provodi na biračkom mjestu.

Imali smo zadnjih dana, pogotovo u protekloj sedmici, u Federaciji, veoma odgovorne istupe nekih kantonalnih ministara obrazovanja, takođe u Republici Srpskoj, gdje je i nastava pomjerena, od sutrašnjeg dana da se vodi online, kako bi se dezinficirali svi prostori u školama, obdaništima, na fakultetima, itd, i doveli u stanje prije održavanja izbora.

RSE: Ovo su prvi izbori koji su organizovani u posebnim uslovima zbog virusa korona. Koliki je to bio izazov za sve članove CIK-a i da li ste se savjetovali sa članovima izbornih komisija u susjedstvu koje su imale izbore u istim uslovima prije nekoliko mjeseci?

Arnautović: Da, sa zadovoljstvom mogu reći da smo imali stalni kontakt sa izbornim komisijama u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, nešto malo manje u Sjevernoj Makedoniji, ali smo pored osobnih kontakata pogledali njihove web stranice, njihove dokumente i vidjeli smo na koji su se način oni organizirali u vezi izbora u uvjetima pandemije covid, ali kako ste rekli, bio je izazov i za nas.

Morali smo takođe da malo proučavamo i dokumente koji su usvojeni u okviru IFES-a, Međunarodne fondacije za izborne sisteme iz Vašingtona, zatim one koje je usvojila Venecijanska komisija Vijeća Evrope, zatim dokumente koje je usvojila IDEA International iz Štokholma, kao i one preporuke koje je usvojila Misija OSCE ODIHR iz Poljske.

Sve te dokumente smo izanalizirali i gledali kako uz ove zdravstvene preporuke da ih prilagodimo organizaciji u Bosni i Hercegovini. Sukus tih rješenja se vodio u dva pravca. Prvo što smo imali obaveznu edukaciju online. Mi smo u dva navrata organizirali intenzivnu obuku naših općinskih i gradskih izbornih komisija, putem ZOOM aplikacije, tako da smo imali priliku da prođemo kroz sve normativne akte, podzakonske akte CIK-a, da odgovaramo na pitanja i da pružimo pomoć organima za provođenje izbora.

Takođe smo izdali jedan veliki set video materijala u kojem smo putem video spotova, radio jingleova i plakata uspjeli da približimo našim biračima proces glasanja u ovim vanrednim okolnostima. Na kraju krajeva, imali smo neposredne kontakte sa svakom općinskom izbornom komisijom, sa predsjednikom općinske izborne komisije.

Tokom današnjeg dana dosta je u funkciji bio i naš call centar koji je odgovarao na sva pitanja sa terena, one operativne prirode, ono što ne ide u javnost, a što je bilo jako potrebno za praktičnu realizaciju izbornog procesa.

RSE: Kako ocjenjujete predizbornu kampanju, da li je bila fer i koliko ste je uopšte mogli pratiti, s obzirom na to da je zbog virusa korona, manje-više, bila online?

Arnautović: Prvi utisak koji možemo imati je to da se vrlo često politički subjekti ne pridržaju toga da javnost i birače upoznaju sa svojim programom i kandidatima, nego se više osvrću na programe i kandidate drugih političkih stranaka. Međutim, opća je ocjena, na fonu Vašeg pitanja, da je ova izborna kampanja, vjerovatno i zbog ovih aktuelnih uvjeta u okviru pandemije COVID-19 iznenađujuće mirna.

Imali smo određenih sukoba na javnoj sceni u smislu razmjene malo žešćih riječi, ali u principu, generalno, nije bilo onih prekršaja koji su karakterizirali protekle izbore, kao što je zastrašivanje birača, određeno ucjenjivanje itd.

Najveći broj prekršaja koje smo mi do sada sankcionirali odnose se na preuranjenu izbornu kampanju, posebno plaćeno oglašavanje u nedozvoljenom periodu, i to većinom putem socijalnih mreža, najviše socijalne mreže Facebook. Najviše je tih prekršaja bilo koje je Centralna izborna komisija sankcionirala.

RSE: Tokom predizborne kampanje uočene su brojne nepravilnosti, prvenstveno se to odnosilo na broj birača koji se se prijavili za glasanje putem pošte. Kako ste riješili taj problem?

Arnautović: Sa zadovoljstvom mogu kazati da smo mi taj problem sagledali sa svih aspekata u ovom izbornom ciklusu. Vidjeli smo ustvari i manjkavosti samog sistema, a takođe i načine na koje politički subjekti zloupotrebljavaju ustavno-pravni okvir i zakonski okvir za registraciju tih birača.

Imali smo masovne pojave tzv. krađe identiteta, odnosno lažnog predstavljanja, gdje su birači, koji su inače na redovnim biračkim mjestima u Bosni i Hercegovini registrirani na izmišljenim adresama van BiH, kako bi im se dostavio glasački paket, a takođe smo imali i situaciju gdje su ljudi koji su zaista živjeli u dijaspori, u statusu izbjeglice, bez njihovog znanja preregistrirani za glasanje u neke druge države i na neke druge adrese.

Mi smo to vrlo uspješno za sada regulirali tako što smo za sve one osobe koje su na redovnim biračkim mjestima u Bosni i Hercegovini registrirani da glasaju u svojim općinama, a neko ih je bez njihovog znanja preregistrirao da glasaju putem pošte, omogućili tim biračima da danas glasaju nepotvrđenim glasačkim listićem.

Taj listić će se brojati, a ona koverta koja u njegovo ime stigne iz inostranstva neće se brojati, ona će biti odvojena posebno u našem glavnom centru za brojanje i bit će dostavljena tužilaštvu kao materijalni dokaz o počinjenom krivičnom djelu.

RSE: Da li ste imali dovoljno finansijskih sredstava za organizacuju ovih lokalnih izbora, s obzirom na to da su prvobitno bili raspisani za 4. oktobar, ali su zbog problema finansiranja pomjereni za 15. novembar?

Arnautović: Da, to je jedna od prepreka koja je zaista u ovom izbornom ciklusu karakteristična. Dakle, iako je jasna zakonska odredba i ako se držimo vladavine prava, ono što piše u zakonu za sve mora biti zakon i svi se moramo pridržavati te zakonske odredbe, međutim, mi smo ovdje vidjeli da je Parlamentarna skupština tako komotno i lagodno ušla u ovo pitanje.

Iskreno mogu reći, na osnovu činjenica, da se neusvajanjem budžeta željelo blokirati ovaj izborni proces, ili u smislu njegovog odgađanja do 2022. ili nekim blokiranjem za godinu dana.

Međutim, politički subjekti nisu imali snage da urade neke radnje, kao što su promjene Ustava, Statuta ili zakona koji bi omogućili pomjeranje izbora, čak su i odbili da raspravljaju o našoj inicijativi da se ovlasti Centralna izborna komisija da može duže od 30 dana odgoditi izbore zbog objektivnih razloga kao što je pandemija.

I onda je usvajanje budžeta, umjesto da bude u maju, kad su raspisani izbori, a Vi znate da smo mi 7. maja raspisali izbore, pa su onda morali, pošto nisu bila obezbijeđena sredstva 23. maja, pomjeriti, raspisati za ovaj termin do 15. novembra, i u tom periodu, umjesto da imamo novac u maju, mi smo novac dobili tek u augustu ove godine.

On je u svojoj količini sasvim dostatan za organizaciju izbora, međutim, njegovo kašnjenje prouzročilo je po sistemu domino efekta kašnjenje u drugim stvarima, od javnih nabavki, glasačkih listića, računarske opreme do angažovanja ljudstva sa Zavoda za zapošljavanje i studenata koji se kod svakog izbornog ciklusa angažiraju u radu Centralne izborne komisije.

Kad tome dodamo da smo za ove izbore imali enormno veliki broj prijava za glasanje putem pošte, preko 150.000 je došlo samih prijava, to smo sveli na 100.000, veliki broj smo odbili, veliki broj je bio duplih prijava, svaka prijava se morala otprintati, izanalizirati i unijeti u sistem, tako da je s te strane kašnjenje budžeta itekako uticalo na sve ostale radnje u izbornom procesu.

RSE: Kada se mogu očekivati prvi rezultati lokalnih izbora, s obzirom na iskustva sa ranijim izbornim procesima u BiH gdje se na konačne rezultate čekalo mjesecima?

Arnautović: Da se malo našalim, mi ćemo izgleda čekati koliko i u Americi – tu smo negdje po kvalitetu u istom procesu. To je mala šala. Stvarno stanje je sljedeće: prema odredbama člana 5, tačka 29a Izbornog zakona, postoji jasan hodogram propisan Izbornim zakonom do kada Izborna komisija i u kojim vremenskim intervalima mora da objavi rezultate.

Prve, preliminarne, nezvanične, nekompletne rezultate izbora dužni smo da objavimo na izborni dan u 24 sata. U ponoć, 15. novembra, saopćavamo prve rezultate. Potom smo u toku narednog dana, u ponedeljak 16. novembra, dužni dva puta, otprilike u podne i naveče, dostaviti rezultate. U zakonu piše – u narednih pet dana svaka 24 sata, i narednih dana svakih 48 sati, sve do konačnog objavljivanja službenih i kompletnih rezultata izbora.

Zakon propisuje dvije faze, dvije pravne situacije definirane pojmom ‘utvrđivanje rezultata’ i ‘potvrđivanje rezultata’. Potvrđivanje rezultata je konačno i ono mora da se objavi u Službenom glasniku najkasnije 30 dana od dana izbora. Ovi utvrđeni rezultati, oni se malo ranije objavljuju, mi očekujemo negdje oko 7. decembra da će biti završeni, i na te rezultate politički subjekti imaju pravo da zahtijevaju ili ponovno brojanje ili da ukažu na neke druge, po njihovom mišljenju, netačno utvrđene rezultate.

Nakon što se na te žalbe ili na te zahtjeve donesu odluke Centralne izborne komisije, ili eventualno ulože tužbe Sudu BiH i Sud donese konačne odluke po tom pitanju, onda se može ući u ovu fazu potvrđivanja izbornih rezultata i njegovog objavljivanja u Službenom glasniku BiH.

Znači, cijeli proces mora biti završen 30 dana od dana izbora.

U nedjelju, 15. novembra se održavaju deveti poslijeratni lokalni izbori u Bosni i Hercegovini. Pravo glasa ima 3.283.194 birača. Izbori će biti održani u 142 od ukupno 143 opštine u BiH na preko 5.800 biračkih mjesta. Lokalni izbori u gradu Mostaru, koji se održavaju prvi put nakon 12 godina, biće održani 20. novembra.

Za povjerenje birača na ovogodišnjim lokalnim izborima boriće se 543 politička subjekta i to 129 političkih stranaka, 262 nezavisna kandidata, 72 koalicije, devet listi nezavisnih kandidata i 71 nezavisni kandidat pripadnik nacionalnih manjina.

Report

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

DEČKO ZABRANIO DARI BUBAMARI DA NASTUPA ZA NOVU GODINU? Pjevačicin izabranik poludio kada je čuo OVO

OTKRIVENA JEZIVA ISTINA O STARLETI: Ava Karabatić je obični muljator