Da li ste znali da Federacija BiH ima Zakon o mladima?

Zakon o mladima Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) usvojen je prije deset godina i mi se jako često na terenu susrećemo sa situacijom u kojoj mladi apsolutno ne znaju da Zakon kao takav postoji, čak i u komunikaciji s institucijama vlasti znamo doći u situaciju da je Zakon nepoznanica, kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) predsjednica Vijeća mladih FBiH, Asja Dizdarević.

Iako je Odlukom Vijeća ministara BiH iz 2004.godine uspostavljena Komisija za koordinaciju pitanja mladih BiH, ona od 2016. godine ne funkcioniše. Trenutno se tri krovne organizacije mladih u BiH- Vijeće mladih FBiH, Omladinski savjet Republike Srpske i Vijećem mladih Brčko Distrikta, udružuju kako bi ponovo pokrenuli rad Komisije.

Pored toga, tri krovne organizacije mladih u BiH provode kampanju, kojoj je cilj podsjetiti mlade političare da u svoje planove stave mlade ljude, da na najvažnije dijelove postave pitanja koja su od važnosti za mlade ljude u čitavoj Bosni i Hercegovini.

RSE: Vijeće mladih Federacije BiH iniciralo je osnivanje Savjeta za mlade pri Vladi Federacije. Odakle takva inicijativa i zbog čega je ona potrebna?

Dizdarević: Vijeće mladih FBiH ove godine krenulo je, reći ću slobodno, intenzivnu zagovaračku inicijativu. Zakon o mladima u Federaciji još 2010. godine predvidio je tijelo gdje mladi mogu ravnopravno sa donosiocima odluka da predlažu nove politike i vrše nadzor nad postojećim i direktno na taj način da poboljšavaju kvalitet života svake mlade osobe.

Upravo to tijelo se naziva Savjet za mlade pri Federaciji BiH. U principu je zamišljen kao međuresorno radno tijelo Vlade, čiji je glavni zadatak koordinacija i usaglašavanje politika prema mladima i vršenje nadzora nad implementacijom Zakona o mladima koji je usvojen još 2010. godine.

Kada dođemo do tog svečanog čina osnivanja Savjeta za mlade, kada se ono formira, mladi će činiti minimalno 50 posto ovog tijela, a pored mladih u Savjetu za mlade aktivno će učestvovati i predstavnici ministarstava u sastavu Vlade FBiH. Ono što je za nas definitivno važna informacija jeste da smo do sada dobili pismenu podršku osam ministarstava za osnivanje ovog tijela.

• O mladima na Balkanu, njihovim željama, težnjama i problemima slušajte u podcastu RSE Glasom mladih

RSE: Šta bi to značilo za mlade? Da li bi oni na taj način imali direktniju vezu sa vlastima u Federaciji?

Dizdarević: Mladi bi direktno sjedili sa donosiocima odluka i direktno prema njima adresirali probleme i poteškoće s kojima se oni susreću i zajedno s njima, za istim stolom, diskutovali o potencijalnim rješenjima, donosili određene zaključke i inicijative. Definitivno ovo tijelo, kao međuresorno radno tijelo, može biti odličan mehanizam za uspostavljanje kvalitetnijeg ali i konkretnijeg dijaloga između vlasti i mladih.

RSE: Vijeće ministara BiH još 2004. godine uspostavilo je Komisiju za koordinaciju pitanja mladih Bosne i Hercegovine, kao stalno tijelo Vijeća ministara. Šta je s tom komisijom? Negdje tamo tražite i ponovno uspostavljanje te komisije.

Dizdarević: Komisija za koordinaciju pitanja mladih prestala je sa svojim djelovanjem 2016. godine, a trenutno, mi ćemo iz Federacije, u saradnji sa ostala dva krovna tijela za mlade u Bosni i Hercegovini, odnosno Omladinskim savjetom Republike Srpske i Vijećem mladih Brčko Distrikta, voditi zagovaračku inicijativu ponovnog djelovanja komisije za koordinaciju pitanja mladih.

Ono što je također dobro jeste da smo mi bili na sastanku s ministricom i naišli smo zaista na otvorenost Ministarstva civilnih poslova u smislu da se krene u proces formiranja komisije za koordinaciju pitanja mladih u Bosni i Hercegovini.

Mi smo trenutno u fazi da zajedno sa Ministarstvom i svim ključnim akterima radimo na svim koracima koji bi trebali da dovedu do formiranja ove komisije. Vjerujemo da ćemo do kraja godine imati komisiju, koja će, u krajnjoj liniji imati ulogu da doprinosi boljem položaju mladih u Bosni i Hercegovini kroz mnogo jaču međusektorsku saradnju, kao i koordinaciju po pitanju svega onoga što se na polju omladinskih politika trenutno implementira u Bosni i Hercegovini.

RSE: Vi predstavljate krovnu organizaciju mladih u Federaciji. Koliko se poštuje i implementira Zakon o mladima u Federaciji BiH, koji je donesen prije deset godina? Da li bi trebao raditi neke izmjene ili dopune, shodno potrebama mladih?

Dizdarević: Zakon o mladima FBiH usvojen je tačno prije deset godina i mi se jako često na terenu susrećemo sa situacijom u kojoj mladi apsolutno ne znaju da Zakon o mladima kao takav postoji, čak i u komunikaciji s institucijama vlasti znamo doći u situaciju da je Zakon nepoznanica. Iz tog razloga Vijeće mladih Federacije 2019. godine odlučilo je da krene u jednu zaista kompleksnu analizu implementacije Zakona o mladima Federacije BiH. Mi smo to radili na lokalnom i na kantonalnom nivou i mogu Vam reći da podaci koje smo dobili nisu toliko ohrabrujući, pogotovo ne za mlade u Federaciji.

Ja ću Vam spomenuti neke ključne segmente ove analize. Inače, Zakon o mladima, konkretno član 14 tog zakona, govori o nizu mjera koje su vlasti dužne osigurati na polju rada sa mladim ljudima. Jedna od tih mjera je uspostavljanje uloge službenika, službenice za mlade.

U Federaciji, u 45 opština, odnosno gradova, imamo uspostavljenu funkciju službenika za mlade, a samo 16 od tih 45 ima sertifikat koji je priznat od nadležnog ministarstva i zaista ima znanja i kompetencije da radi sa mladim ljudima na području određene lokalne zajednice. Samo 37 službenika odnosno službenice za mlade vode registar omladinskih udruženja, koji su također obaveze definisane zakonom o mladima.

Strategija za mlade je jako važan institucionalni dokument, koji bi svaka lokalna zajednica ili kanton trebali da izrade, međutim, imamo ih ukupno 13 u čitavoj Federaciji, tako da recimo Tuzla, Sarajevo, Vogošča, Goražde, Vitez, Zavidovići, Žepče imaju strategije prema mladima, a nažalost, ovaj uzorak koji smo mi imali o ostatku od 51 lokalne zajednice nemaju strategije prema mladim ljudima.

Što se tiče izdvajanja u budžetima za Vijeće mladih, samo deset lokalnih zajednica izdvaja finansijska sredstva u tekućem budžetu i samo deset lokalnih zajednica je osiguralo da Vijeće mladih imaju prostor za rad.

Detaljnu analizu implementacije Zakona o mladima svi zainteresovani mogu pronaći na našoj stranici www.vijecemladih.ba i tamo mogu da pronađu niz podataka i informacija o ostalim mehanizmima, poput prostora za mlade, budžetskih izdvajanja za mlade ljude, komisije za pitanja mladih, jako važan segment koji govori o tome da predstavnici mladih moraju sjediti u komisijama za mlade i na taj način direktno učestvovati u procesu donošenja određenih odluka.

Ove komisije postoje u 48 lokalnih zajednica i samo u devet zajednica gdje postoje komisije za mlade su u rad uključeni predstavnici Vijeća mladih. Ja ohrabrujem mlade ljude da pogledaju ovu analizu i da se interesuju koje od mjera su implementirane u njihovim lokalnim zajednicama, a gdje možda oni, kao neformalne grupe ili omladinske organizacije mogu zagovarati bolje uslove života mladih ljudi.

RSE: Kada smo spomenuli lokalne zajednice, pred građanima Bosne i Hercegovine su lokalni izbori koji se održavaju 15. novembra, možda najbitniji za mlade, jer tada imaju priliku da u svojim lokalnim zajednicama naprave promjene. Međutim, godinama je odziv mladih mali na izborima.

Dizdarević: Upravo zato što nam uskoro dolaze lokalni izbori, mi smo odlučili da u partnerstvu s ostala dva krovna tijela za mlade u Bosni i Hercegovini provodimo jednu kampanju, koja će imati za cilj da podsjetimo mlade političare da u svoje planove stave mlade ljude, da na najvažnije dijelove postave pitanja koja su od važnosti za mlade ljude u čitavoj Bosni i Hercegovini.

Iz tog razloga smo 15. oktobra održali prvu pres-konferenciju, u Brčkom, gdje smo zvanično i krenuli s ovom kampanjom, kroz koju ćemo nizom različitih saopštenja da informišemo mlade političare ali i medije koje su mogućnosti koje mladi političari, nakon što sutra dobiju priliku da sjede u gradskim i opštinskim vijećima, mogu zagovarati za bolji položaj mladih.

Prostora je mnogo, prilika također postoji mnogo. Ono što mi iznosimo kao relevantan podatak jeste da je izlaznost mladih ljudi nešto malo niža od generalne izlaznosti građana, tako da mladi ljudi izlaze na izbore i mi očekujemo da mladi ljudi i ove godine izađu na izbore i daju svoj glas. Ali, sada je ovdje zaista veliki zadatak na mladim političarima da osmisle planove i aktivnosti koji će zaista doprinijeti što manjem odlivu mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine. A svi smo svjesni da je toga svakodnevno sve više.

RSE: Koja su to pitanja koja su nekako najbitnija za mlade? Kakvim ocjenjujete generalno položaj mladih u Bosni i Hercegovini? Kako ih spriječiti da napuštaju Bosnu i Hercegovinu?

Dizdarević: Nekako je odgovornost u kreiranju boljeg i kvalitetnijeg životnog ambijenta je podjednako, kako na mladim ljudima, tako i na donosiocima odluka. Ono što mi u Vijeću mladih konstantno promovišemo, jeste da se mladi pitaju za mišljenje, odnosno da se odluke koje su vezane za mlade ljude nikako ne smiju donositi bez njih, nego da oni moraju ravnopravno sjesti s donosiocima odluka i adresirati svoje probleme i potrebe.

S tim u vezi, ono što institucije vlasti mogu vrlo jednostavno uraditi jeste da uključe mlade u komisije prema mladima, to je ono što im je prvenstveno osigurano Zakonom o mladima, a pored toga, lokalne i kantonalne vlasti jako često formiraju različite i komisije i radna tijela, gdje se direktno ili indirektno bavi tematikom ili problematikom mladih ljudi. Tako da je i tu prilika da sjede mlade osobe.

Strategije prema mladima su obično dokumenti gdje vlasti pokazuju zaista interesovanje da se bave pitanjima mladih. Onaj podatak da samo 13 lokalnih zajednica u Federaciji ima svoje lokalne strategije prema mladima je zaista poražavajući. Upravo on govori koliko su vlasti naklonjene mladim ljudima i koliko oni ustvari žele sistemski da se bore protiv odlaska mladih.

Na mladima je da aktivno učestvuju u životu lokalne zajednice, da se nekako neformalno organizuju, da se organizuju kroz omladinske organizacije, da svojim inicijativama, proaktivnošću, interesovanjem, ja bih rekla svakodnevnim učenjem i jačanjem svojih vještina i kompetencija zaista budu mladi ljudi koji mogu donijeti neke važne odluke, a s druge strane kreirati kvalitetnije i izgraditi bolje društvo u kojem živimo.