Od fabrike pod zastavom UN-a do skladišta za drva

Grad Doboj, na sjeveru Bosne i Hercegovine, želi da postane vlasnik zemljišta i nezavršene fabrike za preradu voća i povrća umjesto investitora iz Azerbejdžana.

Na mjestu gdje je trebala biti fabrika sokova, trenutno je skladište za ogrjevno drvo i pelet koje koristi lokalno preduzeće „Euro Stil“.

Sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji između Grada Doboja i preduzeća ‘Benkons Bosna’, koje su u Doboju osnovali predstavnici istoimene azerbejdžanske grupacije, ‘Benkons Group’ potpisan je krajem aprila 2014. godine, a simbolično polaganje kamena temeljca za izgradnju u bivšoj kasarni upriličeno je krajem juna 2014. godine.

„Mislim da smo kao Grad učinili sve sa svoje strane i obezbijedili besplatno zemljište, rentu, uređenje“, kazao je 2014. godine tadašnji gradonačelnik Obren Petrović, koji je danas zastupnik u Parlamentu BiH.

Kamen temeljac je položen u prisustvu Obrena Petrovića, Elina Zalova, direktora preduzeća „Benkons Bosna“, Bakira Izetbegovića, bivšeg člana Predsjedništva BiH, Valentina Incka (Inzko), visokog predstavnika u BiH, te Eldara Hasanova, ambasadora Azerbejdžana u BiH, Srbiji i Crnoj Gori.

Azerbejdžanci najavili zapošljavanje nekoliko stotina osoba

„Proizvodićemo sokove, konzervirane proizvode. Samo u proizvodnji je planirano zapošljavanje 200 do 300 osoba“, kazao je prilikom polaganja kamena temeljca za izgradnju fabrike, Elin Zalov, direktor preduzeća „Benkons Bosna’.

Simbolični početak izgradnje fabrike, koji se dogodio tri mjeseca uoči održavanja parlamentarnih izbora u Bosni i Hercegovini, 2014. godine, Bakir Izetbegović je, kao član Predsjedništva BiH, iskoristio da objasni svoje učešće u realizaciji investicije iz Azerbejdžana, te naveo da ovaj projekat ima još jednu dimenziju.

„U razgovorima koje sam vodio s predsjednikom Aliyevim i njegovim suradnicima, poput uvaženog veleposlanika Hasanova, zamolio sam da Azerbejdžan učini ulaganje u Bosnu i Hercegovinu koje ne bi imalo samo ekonomsku logiku, već koje bi imalo i karakter povezivanja naših građana različitih nacionalnosti. Projekt će pomoći održivi povratak, suživot i zapošljavanje. Građani svih nacionalnosti iz oba entiteta će imati izravne koristi od uspjeha ovog projekta. Zbog svega toga je ‘Projekt povjerenja’ dobio potporu UN-a i na tome smo zahvalni“, rekao je u obraćanju prisutnim Izetbegović.

Izgradnja azerbajdžanske fabrike spominje se i na službenim stranicama Ministarstva vanjskih poslova te države, gdje se navodi da se radi o „Projektu povjerenja“, te da se izgradnja odvija „pod zastavom UN-a.“

Kamen temeljac položen, fabrike nema

U Gradskoj upravi Doboja tvrde da Azerbejdžanci nisu ispunili obaveze iz potpisanog ugovora. Istovremeno, njihov pravni zastupnik u Bosni i Hercegovini (BiH) kaže da nisu odustali od pokretanja proizvodnje, te da zahtjev dobojske vlasti može ugroziti dovršetak investicije.

Fabrika je nazvana „Nova Bosanka” i trebala se baviti preradom voća i povrća. Grad Doboj je ustupio zemljište nekadašnje vojne kasarne u blizini Grada.

U Gradskoj upravi navode da je prošlo šest godina, a da ništa nije urađeno, zbog čega je, kako navodi dobojski gradonačelnik Boris Jerinić, upućen zahtjev Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne-poslove (RUGIP) da Grad bude upisan kao vlasnik imovine, koja se trenutno vodi na preduzeću „Benkons Bosna“.

„Kao odgovorno lice ja sam pokrenuo tu proceduru da izvršimo povrat tog kompletnog lokaliteta. Tu ima blizu 100 dunuma zemlje. Više bih volio da imamo fabriku koja radi i zapošljava ljude. Vidno je da je taj lokalitet uređen i da je tu uloženo cirka deset miliona eura. To su ulaganja firme Benkons. Njihova ulaganja će vjerovatno biti predmet sporazuma“, kazao je Jerinić novinarima nakon zasijedanja gradske skupštine 3. septembra.

Azerbejdžanci dosad uložili 15 miliona eura

Promjena vlasništva nad zemljištem, novoizgrađenim halama i starim vojnim objektima „može ugroziti investiciju“, kaže za RSE Suad Suljić, pravni zastupnik preduzeća “Benkons Bosna”.

„Nekretnine su upisane u vlasništvo ‘Benkons Bosna doo Doboj’, s tim da Grad Doboj ima upisano založno pravo radi osiguranja implementacije investicije. Preko 15 miliona eura je do sada uloženo u investiciju, jer su izgrađeni objekti, te poručene i plaćene mašine za proizvodnju od renomiranih proizvođača, od čega su neke i već postavljene. Izgradnja je do sada finansirana isključivo iz sredstava osnivača društva“, navodi Suljić.

Advokat azerbejdžanskih privrednika dodaje da ima više razloga zbog čega nisu ispunili obaveze iz ugovora sa Gradskom upravom i do sada započeli preradu voća i povrća.

„Prolongiranje otvaranja je učinjeno iz razloga što je prethodni period bio jako turbulentan, u smislu da su se prvo desile velike poplave koje su nanijele mnogo štete objektu, zatim se desio poremećaj na tržištu naftom, zbog čega je duži period bio zabranjen izlaz novca iz Azerbejdžana, zatim promjena vlasničke strukture kod osnivača društva, te naposlijetku pandemija korona virusa. Međutim, svi ovi razlozi nastali su utjecajem više sile i nisu promijenili odluku investitora da ovu investiciju završi. Istina sa zakašnjenjem“, navodi Suljić.

Prvo zaustavljanje gradnje nedugo nakon kamena temeljca ‘Nove Bosanke’

Nakon što je položen kamen temeljac, pokazalo se da je realizacija „Projekta povjerenja“u bivšoj kasarni u okolini Doboja, u mjestu Ševarlije, započela bez svih potrebnih dozvola.

U maju 2015. godine u Banjaluci iz Ministarstva za prostorno uređenje građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske (RS) je saopšteno da su Srebrenka Golić, resorna ministrica, tadašnji gradonačelnik Doboja, Obren Petrović i predstavnici kompanije ‘Benkons Bosna’ “usaglasili proceduru za izdavanje saglasnosti za realizaciju projekta izgradnje fabrike za preradu voća i povrća.”

Nakon toga, izgradnja je nastavljena i već početkom 2016. godine počeli su se nazirati novi objekti na gradilištu u kasarni.

Jaho Brzak, tadašnji tehnički direktor preduzeća “Benkons Bosna”, rekao je za RSE u aprilu 2016. da će radovi biti završeni za “nešto duže od godinu dana.”

Od otvaranja fabrike ni u 2017. godini, međutim, nije bilo ništa.

Privrednici iz Azerbejdžana su u julu 2018. obavijestili gradonačelnika Doboja da radovi kasne zbog “prirodnih nepogoda, ekonomskih poremećaja u Azerbejdžanu zbog tržišta nafte, ali i administrativnih prepreka prilikom pribavljanja potrebnih dozvola”.

Tada su predstavnici preduzeća “Benkons Bosna” zatražili i da se rok za otvaranje fabrike produži za dvije godine.

U julu je istekao i taj rok, nakon kojeg je gradska vlast u Doboju, sredinom avgusta, zatražila preuzimanje vlasništva nad imovinom “Nove Bosanke”.

Skladište ogrjeva

U nekadašnjoj vojnoj kasarni trenutno su uskladištene gomile paleta ogrjevnog drveta i vreća sa peletom.

Preduzeće “Benkons Bosna” je zemljište i objekte izdalo pod zakup preduzeću “Euro Stil”. Advokat azerbejdžanskih privrednika navodi da mu nisu poznati svi detalji o ovoj saradnji, ali da zna zbog čega je donesena takva poslovna odluka.

„Nije to preko mene išlo. To je menadžment dogovorio dok se ne nastave radovi. Radi se o troškovima održavanja fabričkog kruga i obezbjeđenja koji su visoki na mjesečnom nivou, stoga je privremeno izdat fabrički krug za deponovanje drveta kako bi se finansiralo obezbjeđenje objekta, a o čemu je blagovremeno upoznata i Gradska uprava. Čim krene investicija to se miče iz kruga fabrike“, tvrdi Suad Suljić.

„Euro Stil“ je u vlasništvu najveće naftne grupacije u Bosni i Hercegovini „Hifa“ iz Tešnja, na sjeveru Bosne i Hercegovine. U svom sastavu „Euro Stil“ ima i hladnjaču za voće. U ovim firmama je zaposleno oko 300 radnika.

Prema pisanju američkog časopisa ‘Forbes’ Izudin Ahmetlić, vlasnik HIFA grupe, čija je primarna djelatnost trgovina naftom i naftnim derivatima, nalazi se na drugom mjestu u Bosni i Hercegovini, po bogatstvu. Forbes je procijenio da je ukupan prihod njegovih kompanija na 681,3 miliona maraka na godišnjoj osnovi (340,6 miliona eura).

U „Euro Stilu“ nisu odgovorili na upit RSE o zakupu „Nove Bosanke“.

‘Nova Bosanka’ ni blizu stare

Nova fabrika u okolini Doboja dobila je naziv ‘Nova Bosanka’ po uzoru na nekadašnju fabriku ‘Bosanka’ u Doboju koja se bavila preradom voća i povrća. Tvornica je likvidirana sredinom 2012. godine nakon petogodišnjeg stečajnog postupka.

U bivšoj Jugoslaviji postojale su 174 fabrike za preradu voća i povrća. Prema prerađenim količinama i udjelu na tržištu dobojska Bosanka je bila na petom mjestu. U njenim pogonima godišnje se prerađivalo oko 30 000 tona voća i povrća. U fabrici je od maja do oktobra, pored približno 500 zaposlenih, radilo i još oko 700 sezonskih radnika. Bosanka Doboj je tada bila dio UPI-sistema kojim je bila obuhvaćena cjelokupna poljoprivredna proizvodnja i prehrambena industrija u BiH.

U azerbejdžanskoj fabrici u Ševarlijama bilo je predviđeno zapošljavanje između 200 i 300 radnika. To je polovina od predratnog broja stalno zaposlenih u ‘Bosanki’.

Bivši radnik, Nusret Delić, koji živi u Ševarlijama, gdje je trebala biti nova fabrika, kaže da je lokalno stanovništvo izgubilo nadu da će nova tvornica za preradu voća i povrća početi sa radom u bivšoj kasarni u ovom dobojskom naselju.

“S vremenom se vidjelo da od toga nema ništa. Narod je izgubio vjeru i da će od toga biti nešto u budućnosti. Sad je dole lager za drva. Kad se fabrika počela da gradi, mi smo u Ševarlijama imali proizvodnju od oko 150 tona kornišona. Imali smo zasade šljive i drugog voća. Ove godine ljudi nude šljivu, ali nema je ko obrati“, kaže Delić.

Advokat Suljić: Uskoro nastavak izgradnje fabrike

U preduzeću ‘Benkons Bosna’ trenutno radi dvoje ljudi iz Ševarlija kod Doboja.

“Kolega radi na obezbjeđenju. Ja sam i tehnički sekretar i obezbjeđenje. Angažovana sam prema ugovoru o djelu. Redovno dobijamo plate. Tako je bilo i sve vrijeme pandemije virusa korona. Prezadovoljna sam. Mnogi poslodavci u BiH mogli bi da od Azerbejdžanaca nauče kako se odnosi prema radnicima. Zahvaljući ovim primanjima moja kćerka će uskoro završiti Građevinski fakultet. Ja sam samohrana majka i od juna 2014. godine radim za njih. O drugim stvarima je ne mogu govoriti”, kaže Džemila Jupić.

Predstavnici vlasti u Doboju, koji traže promjenu vlasništva nad objektima i zemljištem u Ševarlijama, svjesni su dosadašnjih ulaganja investitora iz Azerbejdžana.

“Svakako da ćemo pokušati da tražimo strateškog partnera ili neko drugo rješenje kako bi sve ono što je do sada urađeno bilo na korist, a nikako na problem bilo koje vrste”, kaže Boris Jerinić, dobojski gradonačelnik.

Suad Suljić, pravni zastupnik preduzeća Benkons Bosna, ističe da razumije stavove lokalne vlasti u Doboju, te tvrdi da se ‘u narednih mjesec dana očekuju vidljivi pomace u realizaciji investicije’.