U raspravi oko nove Vlade sraz oko korupcije i kršenja Ustava

U emisiji Otvoreno urednika i voditelja Mislava Togonala razgovaralo se o tome koji će biti prioriteti nove Vlade. Tema je bila i budućnost hrvatskih energetskih kompanija te zašto oporba strahuje od privatizacije HEP-a, ako je premijer Andrej Plenković to otklonio. Obećan je rast prosječne plaće do kraja mandata na 1600 eura, a prosječne mirovina na 750 eura. Hože li se to dogoditi i lako će Hrvatska izgledati za četiri godine.

O tome su u emisiji govorili gosti ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan (HDZ), Ivan Račan (SDP), Sandra Benčić (Možemo!) i Igor Peternel (Domovinski pokret).

Habijan: Korupcija nije samo veliki predmeti, korupcija je i nazvati nekoga za vezu do doktora

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan (HDZ) predao je svoj bivši resor gospodarstva dvoje ministara jer se ono podijelilo na dva dijela.  Prijenos je napravio s novom ministricom zaštite okoliša i zelene tranzicije Marijom Vučkovićem i ministrom gospodarstva Antom Šušnjarom. I potom je preuzeo ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

O tome što neki tvrde kako je ostavio vrući kesten da bi uzeo vrući krumpir Habijan je rekao kako smatra ono što i prije pet mjeseci kad je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja – da je to za njega izazov.

– Svaki resor je jednako zahtjevan, rekao je te dodao da je obavio i četvrtu primopredaju danas jer je ministarstvu pravosuđa pridodan i državni ured za digitalizaciju.

– Ja ovo doživljavam kao izazov. Prije, kada sam preuzeo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja bilo je pitanje kako jedan pravnik može voditi resor ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Bez obzira što sam objasnio što on sve u sebi sadrži, pitanje je bilo koja je to struka, profesija koja bi vodila to veliko ministarstvo. Ali vidim, drago mi je, nakon pet mjeseci više to pitanje nitko ne postavlja vezano za ministarstvo gospodarstva. Očekujem da neće nitko postaviti pitanje zato što je pravnik preuzeo ministarstvo pravosuđa, rekao je Habijan.

O činjenici da mu je već premijer na ovoj sjednici Vlade dao veliki zadatak, a to je novi zakon o kaznenom postupku u okviru kampanje borbe protiv korupcije, Habijan je rekao da kada se govori o borbi protiv korupcije Vlada ima važeću strategiju – borba protiv korupcije je do 2030. godine.

– Ona također u sebi sadržava dvogodišnje akcijske planove, u tijeku je provedba jednog akcijskog plana. Tu moram spomenuti svakako dosadašnjeg ministra Malenicu, koji ako pogledamo taj akcijski plan i zakonodavne aktivnosti, ako mogu tako reći, koji su bile predviđene samom strategijom, je u velikoj mjeri i proveo. Dakle, od, recimo, zakona o lobiranju, jer područje lobiranja dosad u našoj državi nije bilo regulirano, što mislim da je jedan veliki iskorak koji smo napravili. Također zakon o prijaviteljima nepravilnosti ili popularni zakon o zviždačima, zakon o sprječavanju sukoba interesa, zakon o državnom odvjetništvu, zakon o državnom sudbenom vijeću, kazneni zakon. Dakle niz zakon a koji su svojim mehanizmima, instrumentima, koji su unutra predviđeni, apsolutno idu u smjeru toga da se borba protiv korupcije ojača, naglasio je Habijan.

Dodao je da kada se govori o korupciji ne postoji mjerna jedinica za mjerenje kolika je jačina korupcije, nego je sve stvar  percepcije.

– Korupcija nije samo ono što vidimo u medijima, tzv. veliki predmeti koji su medijski eksponirani. Svaki građanin može doći u dodir s korupcijom, treba raditi i po pitanju prevencije i edukacije što je zapravo korupcija. Korupcija nije  samo u visoko profiliranim slučajima, korupcija je nazvati nekoga za vezu do doktora. I to je isto primjer korupcije. Prema tome edukacija i prevencija su nešto što svakako mora postati sastavni dio borba protiv korupcije, rekao je Habijan.

Benčić: Protiv korupcije se može boriti samo s neovisnim institucijama

Sandra Benčić (Možemo!) rekla je kako borba protiv korupcije počinje i završava s neovisnim institucijama.

– Mi neovisne institucije nemamo zahvaljujući organiziranom napadu Andreja Plenkovića na iste, i to od imenovanja Turudića glavnim državnim odvjetnikom, usprkos svim činjenicama i dokazima koje je vidio oko njegove zaista neprilične umješanosti u slučaj Mamić. Isto tako komunikacije s gospođom Rimac, tu je naravno i Lex AP, donošenje propisa koji će na neki način zapravo kažnjavati one koji daju informacije i zvižde o korupciji, rekla je.

Navela je da bez neovisnih institucija, kakvu god strategiju ili akcijski plan imali, nema borbe protiv korupcije.

– Ključno za borbu protiv korupcije je da na vlasti imate ljude koji zaista onda tu borbu protiv korupcije žive. A mi na vlasti, evo ponovno sada, imamo stranku koja je najviše ogrezla u korupciju i to do one razine da je jedina stranka poznata, ja bih rekla, u Europskoj uniji koja ima i presudu za koruptivno kazneno djelo kao pravna osoba, dodala je Benčić.

Kaže kako nije primjereno izjednačavati visoku političku korupciju i krađe, milijuna i milijardi iz INA-e, sa situacijom građana.

– Građani zbog nemogućnosti pristupa zdravstvenoj skrbi, vrlo često zbog životne ugroženosti, su u poziciji da moraju nekog zvati i tražiti vezu. To da moraju tražiti vezu je dokaz nefunkcioniranja zdravstvenog sustava, a ne potkupljivosti naših građana. A ono kad neko ukrade milijardu iz INA-e, to je sasvim jedna druga situacija i to govori nešto i o organizaciji, i o nadzoru, i o vašim ljudima koji su u upravnim tijelima tamo, kao i naravno o vašem članu koji je to pokrao, istaknula je Benčić.

Peternel: Borba protiv korupcije izgubila u silnom populizmu

Igor Peternel (Domovinski pokret) rekao je kako o korupciji želi reći nešto načelno.

– Mislim da je borba protiv korupcije ključna, ona je važna, međutim, ako se ona politički zloupotrebljava u smislu da ona postaje jedini sadržaj, onda to znači da oni koji to potenciraju zapravo nemaju sadržaja, rekao je Peternel.

Smatra kako je sazrelo vrijeme da svi skupa shvate što je dužnost saborskih zastupnika.

– Postoje institucije koje se moraju baviti korupcijom, policija i sudske institucije. Ono što je ključno da saborski zastupnici razumiju što je njihova uloga. Uloga saborskih zastupnika kao predstavnika zakonodavne krovne, zakonodavne vlasti je da utječu na to da se donose zakoni koji će otežavati, spriječavati korupciju i demotivirati ljude da u njoj sudjeluju s obzirom na to da bi se u takvom jednom društvu zakonski demotivirala korupcija u smislu provođenja zakona. To nama fali, naglasio je Peternel.

Dodao je kako saborski zastupnici ne trebaju biti biti istražitelji, populisti, donositelji.

– Nije njihova uloga donositi, rasvjetljavati, to je uloga institucija, to je uloga policije, to je uloga medija, a ne saborskih zastupnika, rekao je te potvrdio kako i u drugim parlamentima postoje parlamentarna istražna povjerenstva.

– Saborska istražna povjerenstva, kad se oforme, ona imaju onda tu ulogu. Međutim, ovo što smo vidjeli u prošlom mandatu, to je zapravo bio jedan populizam koji je doveden do tih granica da su zapravo građani na izborima rekli što o svemu tome misle. Mislim da se sama ta borba protiv korupcije izgubila u silnom populizmu koji je bio pristupan, a zapravo je išao najviše od zastupnika Mosta, rekao je Peternel.

Račan: Borba protiv korupcije počinje tako da niste korumpirani

Ivan Račan (SDP) rekao je da kada se gleda s pozicije državnog dužnosnika najbolja borba protiv korupcije počinje tako da niste korumpirani.

– I u Hrvatskoj smo imali jedno razdoblje, nakon Sanaderove vlade, koji je trajao više od desetljeća, gdje nije bilo korupcije na razini ministara. U prethodnom mandatu Plenkovićeve vlade se korupcija počela vraćati na razinu ministara i puno je ministara moralo otići zbog korupcije. I tu je problem jer se tu pokazuje jedan loš put Hrvatske.

Dodao je kako je ministar Habijan uveo jednu novu kategoriju o kojoj do sada nitko nije govorio.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– On je upravo rekao da treba uvesti edukaciju protiv korupcije. To e vrijednam vrlo dobra ideja. Međutim, poznavajući vrlo dobro povijest reformi u obrazovanju koje je HDZ provodio i koliko je otpora bilo protiv zdravstvenog odgoja, protiv građanskog odgoja, bojim se da je ovo samo retorika da će biti nekakva edukacija protiv korupcije, istaknuo je Račan.

Habijan reagirao na Benčić

Habijan je reagirao na kolegicu Benčić.

– Što se tiče HDZ-a i ono što stalno u medijima ponavlja, a netočno je i moram ovaj put ponovno reagirati. To što stalno imputirate HDZ-u i na taj način svim članicama i članovima HDZ-a da su kriminalci, da su lopovi, samo zato što je sukladno zakonu odgovornosti pravnih osoba za kazneno djelo pravna osoba proglašena odgovornom, a ne krivom za korupciju, je potpuno krivo, rekao je Habijan.

Naveo je analogiju.

– Direktor neke firme bude proglašen krivim za pronevjeru i vi na taj način sve radnike i tu firmu proglasite lopovima. To je čista analogija. Čisto da smo na tome na čisto. Mislim da doista nema smisla sve članice i članove simpatizere u konačnici 700.000 birača koji su izabrali HDZ nazivati na ovakav način, dodao je Habijan.

Spomeno je i SDP i predajednika države.

– Da ne govorimo o onome čemu ste se priklonili, poglavito SDP, ali i vi ste tu suflirali kada je osoba na čelu ove države eklatantno u kampanji kršila Ustav. Osoba koja je predsjednik države, nestranačka osoba, predsjednik svih građana i građanki ove zemlje, u trenutku kada se pojavila na jednom stranačkom tijelu SDP-a na jedan eklatantan, prilično ružan način povrijedila je glavne ustavne odredbe i više od tog trenutka zapravo nije bio predsjednik svih građana i građanki ove zemlje. Vi ste se tome priklonili. Takvu kampanju, takav eklatantan primjer kršenja ustava u zapadnim demokracijama kojima vi težite, ja doista ne mogu nabrojati, ako vi možete, svaka vam čast, istaknuo je Habijan.

Strahovi oko privatizacije HEP-a ili nekih njegovih dijelova

Benčić je u saborskoj raspravi o novoj Vladi pitala predsjednika vlade ide li Hrvatska elektroprivreda ili dijelovi hrvatske elektroprivrede u privatizaciju. On je vrlo jasno rekao da ne ide. Objasnila je otkud strah od toga.

– Tijekom kampanje neki istaknuti zastupnici, što bivši, što sadašnji, Domovinskog pokreta govorili su o privatizaciji HEP-a, o 20% udjela koje bi se po njima trebao privatizirati. To nije evidentno tabu tema kod Domovinskog pokreta i mi smo željeli garanciju od premijera da se to neće dogoditi. On je rekao da neće, međutim kako nismo baš skloni vjerovati na riječ HDZ-u, mi smo uz program Vlade uputili zaključak, na što imamo pravo kao stranka, o kojem se glasalo, rekla je.

Dodala je da je u tom zaključku stajalo upravo to što je i premijer odgovorio, da se neće u iduće četiri godine ići u privatizaciju HEP-a ili bilo koje druge tvrtke u državnom vlasništvu koja čini energetski sustav iz razloga globalne nesigurnosti i kako nas poremećaj u opskrbi ne bi doveo u opasnost kada ne bi imali sve poluge upravljanja HEP-om.

– Protiv tog zaključka je glasao i Domovinski pokret i HDZ. Što je problem da njegovi zastupnici glasaju za to i da potvrde to što je rekao? Je li vama logično da premijer kaže neće ići, ali onda glasa protiv toga da ne ide? Kako je to normalno?, upitala je Benčić.

Peternel je rekao kako Domovinski pokret nije za privatizaciju HEP-a, a pogotovo ne ODS-a.

– Domovinski pokret smatra, što je možda malo došlo do zabune, da će HEP svakako trebati dokapitalizirati. HEP je iscrpljen ovakvim načinom dobave energije građanima i njega će u nekom trenutku sigurno trebati dokapitalizirati. To će se odraditi iz državnog proračuna. Još jedanput kažem, mogu smiriti i birače koji su možda zbog toga što gospođa Benčić inzistira na toj retorici bili uznemireni. Domovinski pokret se neće zalagati za privatizaciju HEP-a, naglasio je Peternel.

Račan je podsjetio kako je bila epizoda u prethodnom mandatu kada je HDZ u svojoj ideji da ponovo otkupi INA-u imao ideju da privatizira dio HEP-a kako bi dosao do novca.

– To je bila epizoda koja je, kada su očito razmišljali o tome, bila opcija. Sada smo čuli od predstavnika DP-a da to neće tražiti, čuli smo predsjednika Vlade da neće ići u to i držat ćemo ih za riječ, naglasio je Račan.

Tema demografije i uvoza radne snage

Govori se ove godine 200.000 novih radnih dozvola uvoza radne snage iz Nepala, Indije i susjednih zemalja. Habijan je rekao kako u programu HDZ-a, a sada i u programu vlade, stoji podatak o 125.000 novih radnih mjesta do kraja mandata, odnosno do 2028.

– To je podatak koji se temelji na potrebama tržišta rada. To nije nešto što smo izmislili, nego to je jednostavno trend. Za mjere aktivne politike za zapošljavanje predviđeno je u sljedećem razdoblju 700 milijuna eura. Tu je i pitanje studentskog rada, o tome trebamo isto raspraviti da studenti koji rade na ugovore, da se to uvrsti u staž, rekao je Habijan.

Dodao je kako Hrvatska nije otok i da zbog potražnje u ugostiteljstva i u turizmu uvoz radne snage nešto što je neminovno i za RH.

– To se događa u svim zapadnoeuropskim zemljama, prema tome i u Hrvatskoj, tu je pitanje regulacije, rekao je Habijan.

Peternel je rekao kako treba razdvojiti što su objektivne potrebe pojedinih sektora i da to treba razdvojiti od onoga što se zapravo događa.

– A to je da u Hrvatskoj imamo stvaranje ogromnog biznisa koncentriranih u nekoliko agencija, gdje se pod prilično kaotičnim kriterijima dovode ljudi, a da zapravo ne znamo kvote koliko je u pojedinim sektorima tih ljudi potrebno, kako oni ulaze, tko tu ulazi, zašto, kako, koji su uvjeti, poznaju li jezik. Po meni, u ugostiteljstvu bi ljudi trebali barem, ako ništa drugo znati engleski. Imamo i s tim već problema. Tu će trebati puno revizije i stvaranja kriterija, kvota i to smo tražili i u kampanji. Vjerujem da će se već u prvim počecima nove Vlade dogoditi revizija samih programa. No, demografija je još puno toga što postoji u našem programu, što će se sasvim sigurno implementirati kroz rad ministra demografije u ovom mandatu. Ako bude sinergija između svih tih mjera, a koje obuhvaćaju i poticanje stvaranja novih obitelji i zaustavljanje iseljenja naših najpotentnijih, mladih ljudi preko raznih poticaja u smislu motiviranja da ostanu u RH, ali i stvaranju preduvjeta za povratak radnog stanovništva koje je iselilo iz Hrvatske u potrazi za boljom budućnošću, onda smo već puno napravili ako samo u početku zaustavimo taj negativni trend, objasnio je Peternel.

Benčić je rekla kako je najveći problem što u programu Vlade nema apsolutno ništa o zaokretu ekonomskog modela kakvog imamo sada.

– Naš model ovisi o monokulturi turizma i on stvara nisko plaćena radna mjesta zbog kojih moramo uvoziti radnu snagu. Nisu ti ljudi krivi. Migranti radnici dobivaju dozvolu za određenog poslodavca i ako dobiju otkaz na tom radnom mjestu, a vezana im je dozvola za boravak i rad uz tog poslodavca, tada zapravo ostaju na cesti. U nekom vremenu moraju napustiti Hrvatsku. Koji su posljedice toga? Prvo je da mi imamo onda i veliku fluktuaciju radnika, stranih radnika. Zapravo nam je bolje da oni koji su se već integrirali da ostanu. Mi smo predlagali da se te dozvole ne izdaju u odnosu na poslodavca, nego u odnosu na vrstu radnog mjesta. Pa ako, primjerice, građevinski radnik više ne treba jednoj firmi, možda treba nekoj drugoj, i da ta osoba može odmah još uz tu dozvolu ići raditi na drugo radno mjesto, odnosno da su dozvole na taj način vezane uz osobu i njegovo radno mjesto, da ne bi stalno imali tu izmjenu stranih radnika, objasnila je Benčić.

Smatra da moramo prestati generirati nisko plaćena radna mjesta.

– Vidim da se novci iz europskih fondova daju za privatne investicije u hotele, pa onda još vidim da je taj naravno u HDZ-u. Pazite, mi plaćamo nekome javne novce da on privatno uloži u hotelski biznis. Meni to nije jasno kao ekonomski model. Istovremeno imamo proizvodni dio Hrvatske koji grca u problemima i koji je super i odlično radi i imamo izvoznike i razvijaju se, ali imaju velike probleme pod utjecajem pada gospodarstva u Njemačkoj i u drugim zemljama. Njima moramo pomoći s ozbiljnim sredstvima da prođu i proces dekarbonizacije koju od njih traže njihovi partneri unutar Europske unije, da unaprijede tehnologiju, da povećuju produktivnost. A to su tvrtke i vrste industrije koje generiraju jako dobra plaćena inženjerska i slična radna mjesta. Pa valjda nam je, kako da kažem, promjena tog ekonomskog modela nužna ako hoćemo zadržati kvalitetan kadar, visoko obrazovani kadar u Hrvatskoj i ako želimo da oni za ono što rade imaju dobre plaće, istaknula je Benčić.

Osvrnula se i na visinu plaće koju je obećala Vlada na kraju mandata.

– A kad smo kod plaća, to također želim istaknuti. Plaća koja je obećana kao prosječna neto plaća do kraja 2028. godine je 1600 eura. To znači da vlada Andreja Plenkovića nama obećava da ćemo do kraja 2028. biti tamo gdje je Slovenija danas, rekla je Benčić.

Snimka cijele emisije Otvoreno: