in

Manjak dalekovoda koči razvoj “zelenih“ elektrana

Manjak dalekovoda koči razvoj “zelenih“ elektrana
Slatka-Tajna.Eu
Manjak dalekovoda koči razvoj “zelenih“ elektrana

Prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije već odavno je globalni energetski imperativ, kojem, kao članica evropske Energetske zajednice, teži i Bosna i Hercegovina, koja, prema podacima državne Agencije za statistiku, čak 58,6 posto električne energije proizvodi u termoelektranama na ugalj, 36,7 posto iz hidroelektrana, dok je proizvodnja u solarnim i vjetroelektranama još uvijek na simboličnom nivou.

Unatoč nedostatku adekvatne državne strategije i zakonske regulative, odnosno preklapanju nadležnosti općina, kantona, entiteta i države, uslijed kojih se na dobijanje svih potrebnih dozvola za izgradnju i pokretanja “zelenih“ elektrana nerijetko čeka i do pet godina, u posljednje vrijeme sve više domaćih privatnih investitora prepoznaje potencijal obnovljivih izvora energije i odlučuje se na ulaganja u solarne i vjetroelektrane. Međutim, uz spomenute administrativne, njihove investicione projekte te vrste posebno koče brojne tehničke barijere, među kojima se posebno ističe nedostupnost distribitivne mreže. Konkretno, investitoru zainteresirani za izgradnju solarnih elektrana na području Federacije BiH, kao nepremostiv problem navode nedostatak infrastrukture nužne za priključivanje tih elektrana na distributivnu mrežu – prema njihovim tvrdnjama, “Elektroprivreda BiH odbija izgradnju potrebnih dalekovoda i traži od investitora da ih sami izgrade i potom poklone toj kompaniji“

Propisane naknade

Operatoru distributivnog sistema je propisana obaveza da primjenjuje tehničke norme koje su na snazi u Evropskoj uniji, napominju iz Elektroprivrede BiH

Komentirajući takve pritužbe, iz Elekroprivrede BiH pojašnjavaju kako su definirana pravila u vezi sa priključivanjem proizvođača na distibutivnu mrežu, pritom podsjećajući da je “djelatnost distribucije električne energije, koja obuhvata priključenje krajnjih kupaca i proizvođača na distributivnu mrežu, potpuno regulirana zakonskim i podzakonskim aktima, a nadzor nad radom Operatora distributivnog sistema (ODS) obavlja Regulatorna komisija za energiju u FBiH (FERK)“.

U planu 13 solarnih elektrana

“Što se tiče izgradnje vlastitith fotonaponskih elektrana, Elektroprivreda BiH do 2030. godine planira izgraditi 13 fotonaponskih elektrana, sa ukupno 390 megavata priključne snage“, kažu iz Elektroprivrede odgovarajući na pitanje o ambicijama i planovi ma te kompanije u vezi sa izgradnjom vlastitih proizvodnih kapaciteta zasnovanih na solarnoj energiji.

“Tehničkim preporukama ODS-u je propisana obaveza da primjenjuje tehničke norme koje su na snazi u Evropskoj uniji. Regulatornim pravilima koje je donio FERK, određen je potrebni prihod od distributivne mrežarine i od naknade za priključenje, a regulirani prihod ODS-a  određen je tako da  omogući njegovo funkcionisanje kako bi mogao odgovoriti zakonskim i podzakonskim obavezama u procesima održavanja i izgradnje distributivne mreže.

Regulatornim pravilima, odnosno Pravilnikom o metodologiji za izračunavanje naknada za priključenje i definisanju uslova za priključenje na distribitivnu mrežu,  reguliran je i iznos naknade za priključenje koji plaćaju investitori u procesu priključenja krajnjih kupaca i proizvodnih objekata na distributivnu mrežu. Pravilnikom je definisano da se finansiranje izgradnje infrastrukture potrebne za priključenje elektrana provodi  dijelom iz mrežarine – koju plaćaju samo krajnji kupci, a dijelom iz naknade za priključenje – koju plaća investitor elektrane, ali samo u slučajevima kada su troškovi priključenja manji od dvostruke vrijednosti naknade za priključenje koja je izračunata kao umnožak zahtijevane priključne snage i jedinične cijene kilovata priključne snage.

Njemački primjer

Manjak distributivne infrastrukture nije samo bosanskohercegovačka specifičnost, što potvrđuje i slučaj Njemačke, gdje je zbog preopterećenosti dalekovoda prekid napajanja iz solarnih panela gotovo postala svakodnevica. Kako tvrde tamošnji proizvođači električne energije iz solarnih panela, tokom  prošle godine njihove elektrane bile su prinudno isključene duže od 120 dana, zbog čega su isporučili samo polovinu svog proizvodnog kaspaciteta.

“Kamen spoticanja brzoj energetskoj tranziciji je razvoj infrastrukture, koji zahtijeva više vremena.

Dok je za puštanje u rad solarne elektrane potrebno samo nekoliko godina, za ažuriranje neophodne infrastrukture potrebno je između pet i deset“, objašnjava suštinu problema Rainer Klidorfer, šef razvojnog odjeljenja mrežnog operatera N-Ergie.

U slučaju kada su troškovi priključenja veći od dvostruke vrijednosti naknade za priključenje,  investitori plaćaju 100 posto troškove priključenja“, pojašnjavaju za Business Magazine iz Elektroprivrede BiH, uz opasku da je Članom 75. Zakona o električnoj energiji u FBiH  predviđena mogućnost izgradnje priključka elektrane i od strane distributera i od strane investitora, “gdje je definisano da  izgradnju priključka objekta proizvođača vrši operator distributivnog sistema ili ovlašteni izvođač koga odabere investitor objekta uz saglasnost operatora distributivnog sistema, a izgrađeni priključak postaje osnovno sredstvo operatora distributivnog sistema i dio distributivne mreže“.

“Dakle, za izgradnju priključka elektrane  investitor može platiti ODS-u naknadu za priključenje u iznosu stvarnih troškova priključenja, na osnovu koje će distributer izgraditi i priključiti njegov objekat, ili investitor može izgraditi priključak vlastitim sredstvima, bez plaćanja naknade za priključenje, s tim da priključak postaje stalno sredstvo ODS-a, koji je nadalje nadležan za održavanje priključka elektrane i snosi troškove njegovog održavanja“, ističu iz Elektroprivrede.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










Na pitanje o trenutnim ukupnim kapacitetima solarnih elektrana u FBiH, iz Elektroprivrede preciziraju da je ODS do sada zaprimio više od 2.300 zahtjeva za priključenje elektrana na distributivnu mrežu, ukupne snage veće od 750 megavata, kojih je riješeno oko 50 posto zahtijeva, ukupne snage veće od 300 megavata.

Udio solarnih i vjetroelektrana u BiH je ispod pet posto

“Kada se priključe sve elektrane za koje je podnesen zahtjev za priključenje, odnosno kada se priključi dodatnih 450 megavata na distributivnu mrežu, u ljetnim mjesecima bit će veća proizvodnja elektrana priključenih na distributivnu mrežu od potrošnje svih na nju priključenih kupaca“, potcrtavaju iz Elektroprivrede.

Naknada za priključenje je izračunata kao umnožak zahtijevane priključne snage i jedinične cijene kilovata priključne snage

Pasivna područja

Kako pritom napominju, karakteristika većine spomenutih zahtjeva za priključenje je da se elektrane grade na područjima na kojima gotovo ni nema potrošnje električne energije i gdje treba graditi dugačke srednjenaponske vodove od elektrana do transformatorskih stanica 110/x kilovata, “kako bi se višak električne energije evakuisao visokonaponskom mrežom iz područja gdje je potrošnja električne energije zanemariva do centara potrošnje električne energije, što dovodi do visokih troškova priključenja“.

Primjera radi,  u Kantonu Sarajevo, koji je centar potrošnje električne energije i gdje su najniži troškovi priključenja elektrana  na distributivno mrežu, gotovo da uopšte nema zahtjeva za priključenja elektrana.

Elektrane se grade na područjima gdje nema potrošnje, ističu iz Elektroprivrede BiH

S druge strane, u Unsko-sanskom kantonu će nakon priključenja svih elektrana za koje su podneseni zahtjevi za priključenje proizvodnja električna energije u toku dana biti tri puta veća od potrošnje električne energije u tom kantonu. Višak električne energije se ni na koji način ne može distributivnom mrežom evakuisati iz Unsko-sanskog kantona do centara potrošnje, jer je to tehnički nemoguće. Jedina tehnička mogućnost za evakuaciju viška električne energije je transport te energije preko mreže Elektroprijenosa BiH do centara potrošnje, a količine električne energije koje se mogu evakuisati zavise od kapaciteta prijenosne mreže koja je u vlasništvu kompanije Elektroprijenos, bez čije saglasnosti Elektroprivreda BiH ne može izdavati tehničke uslove priključenja i razvijati infrastrukturu za priključenje proizvodnih objekata na distributivnu mrežu“, ukazuju iz Elektroprivrede BiH.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Noćas prekinuta blokada traktorima kod Nove Gradiške

Noćas prekinuta blokada traktorima kod Nove Gradiške

DANAS USRED STANA BAZEN OD 50.000 €, ZLATNI GARDEROBER! Ana Sević uživa u čistom luksuzu, a evo u kakvoj kući je odrasla u Užicu

DANAS USRED STANA BAZEN OD 50.000 €, ZLATNI GARDEROBER! Ana Sević uživa u čistom luksuzu, a evo u kakvoj kući je odrasla u Užicu