in

Općina Centar projektom Žalfija “minirala“ Centralnu banku BiH  

Općina Centar projektom Žalfija “minirala“ Centralnu banku BiH  
Slatka-Tajna.Eu
Općina Centar projektom Žalfija “minirala“ Centralnu banku BiH  

Općina Centar prije četiri godine Centralnoj bannci Bosne i Hercegovine prodala je zemljište na Hastahani, lokaciji nekadašnje turske vojne bolnice, na kojoj je trebala biti izgrađena zgrada sarajevske filijale krovne bosanskohercegovačke finansijske institucije. No, općinske vlasti predvođene načelnikom Srđanom Mandićem, u međuvrermenu su promijenile stav te, poduprte odlukom državne Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika s kraja 2020. godine o proglašavanju Historijskog urbanog krajolika Sarajeva nacionalnim spomenikom BiH, koji uključuje i Hastahanu, uskratili Centralnoj banci izdavanje urbanističke saglasnosti, čime je  navedeni planirani projekat osuđen na propast potvđenu krajem septembra ove godine objavom Pisma namjere CBBiH kojim su predstavnici lokalne samouprave, pravna lica, ali i građani Kantona Sarajevo pozvani da “dostave podatke o potencijalnom zemljištu – građevinskoj parceli pogodnoj za gradnju poslovnog objekta od javnog interesa“.

“Jedinicama lokalne samouprave predlažemo da, osim slobodnih lokacija, ponude i bilo koje druge lokacije pogodne za gradnju ovakvog objekta, ali kroz postupak proglašenja općeg interesa i provođenja postupka eksproprijacije“, napominje se u Pismu.

Da li Pismo namjere zaista treba tumačiti kao definitivno odustajanje od Hastahane, koji dijelovi Sarajeva dolaze u obzir kao potencijalne nove lokaciji za izgradnju planiranog objekta te kakav je dosadašnji odziv ponuđača, pitanja su na koja iz Centralne banke odgovaraju akcentirajući da “primarni cilj kojem teži CBBiH jeste realizacija izgradnje adekvatnog poslovnog objekta koji će omogućiti nesmetano odvijanje svih funkcija Banke, odnosno naše Glavne jedinice Sarajevo, što ne smije, niti će biti dovedeno u pitanje zbog djelovanja i interesa jedne lokalne zajednice“.

“Trenutno nismo ograničili potencijalne vlasnike samo na određena područja ili lokacije, jer želimo prikupiti što više informacija koje će se kasnije analizirati u skladu s potrebama Centralne banke. Do ovog momenta zaprimili smo nekoliko ponuda, a očekujemo da će u narednom periodu biti zaprimljeno još nekoliko informacija o potencijalnom novom zemljištu za izgradnju objekta“, kažu iz Centralne banke za Business Magazine.

Ugovorne obaveze

Općina se obavezala na izdavanje svih neophodnih dozvola, a ugovorom je jasno precizirano da nekretnina na kojoj je planirana gradnja nema nikakve pravne nedostatke, terete niti bilo kakva ograničenja, ističu iz CBBiH

Kada je riječ o spomenutim optruktivnim djelovanjima “jedne lokalne zajednice“, odnosno Općine Centar, iz Centralne banke podsjećaju na hronologiju spora o Hastahani, pritom u prvom redu ističići da “prilikom donošenja Odluke o prodaji neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta radi izgradnje poslovnog objekta, a što je kasnije definisano i samim notarskim ugovorom, nedvosmisleno je utvrđena svrha u koju se zemljište prodaje, a to je izgradnja poslovnog objekta Centralne banke“.

“Time se Općina Centar jasno obavezala na izdavanje svih neophodnih dozvola (urbanističke, građevinske), a ugovorom je jasno precizirano da nekretnina na kojoj je planirana gradnja nema nikakve pravne nedostatke, terete niti bilo kakva upisana ili neupisana ograničenja. Uvidom u Zemljišno-knjižni izvadak također je bilo jasno da u njega nisu bila unesena nikakva ograničenja ni zabrane po pitanju gradnje.

Centralna banka je u ugovorenom roku izvršila svoje obaveze i platila ugovorenu kupoprodajnu cijenu i građevinsku rentu, a naknadno se dešava to da se sa promjenom vlasti u Općini susreće sa svim mogućim opstrukcijama i onemogućavanjima u ostvarivanju cilja i svrhe samog ugovora.

To je u konačnici rezultiralo time da je izdavanje urbanističke saglasnosti stopirano, pod obrazloženjem kako se radi o zaštiti nacionalnog spomenika“, potcrtavaju iz CBBiH.

Odbacujući općinske argumente za blokadu projekta, iz Centralne banke tvrde da “bilo kakva odluka u vezi sa proglašenjem nacionalnog spomenika nije postojala u momentu potpisivanja ugovora“, kao i da je “regulacioni plan koji predviđa izgradnju poslovnog objekta na parceli u vlasništvu Centralne banke još uvijek na snazi i nikada nije izmijenjen od strane Općine te je rješenje o odbijanju urbanističke saglasnosti doneseno suprotno važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji“.

Hastahana već decenijama čeka na adektvatno uređenje

“Prema odluci o proglašenju Historijskog urbanog krajolika nacionalnim spomenikom, parcela u vlasništvu Banke ne nalazi se unutar prostora nacionalnog spomenika.

Parcela se nalazi u takozvanoj zoni 3 zaštitnog pojasa, izvan obuhvata nacionalnog spomenika, pri čemu ne postoji niti jedna zvanična odluka ili bilo koji drugi dokument, na bilo kojem nivou, kojim se gradnja u tom području u potpunosti zabranjuje.

Centralna banka nudila je i rješenja koja podrazumijevaju finansiranje i provođenje adekvatnih arheoloških ispitivanja i druge predaktivnosti kako bi se zaštitne mjere u potpunosti primijenile adekvatno, ali sva komunikacija na tu temu je također na sve moguće načine izbjegnuta.

Da ne spominjemo kako je na području cijelog Hastahana parka raniji regulacioni plan predviđao izgradnju objekata (muzeja), što niko nije dovodio u pitanje, ali i činjenicu da su zidani objekti na ovom lokalitetu postojali i prije samih ratnih dešavanja u BiH, te neposredno nakon rata“, nižu kontraargumente iz Centralne banke, primjećujući pritom i da “parcela CBBiH nema nikakve veze sa samim parkom – radi se o parking prostoru koji graniči s površinom predviđenom za uređenje parka“, uz konstataciju da se “preko 9.000 kvadratnih metara površine trenutno, nažalost, ne može nazvati parkom, jer tek čeka svoje uređenje“.

Osporavajući i samo mišljenje Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH o Hastahani, “koje je u najmanju ruku upitno i samo sebi kontradiktorno, budući da se u njemu protivi gradnji objekta, ali se istovremeno spominje mogućnost gradnje podzemnih garaža“, iz CBBiH se pitaju “po kojem to principu ili pravilu struke podzemna gradnja ne ugrožava potencijalno arheološko nalazište, dok su aktivnosti Centralne banke, koje su podrazumijevale provođenje svih zaštitnih mjera i njihovo finansiranje, apriori ocijenjene neprihvatljivim“.

“Naposljetku, sa sigurnošću izvodimo zaključak da lokalne vlasti, ali i viši politički nivoi odlučivanja, nažalost, nisu svjesni uloge i značaja Centralne banke za državu, činjenice da se radi o javnom interesu i izgradnji objekta koji će ostati dugoročno u vlasništvu države Bosne i Hercegovine.

Ovo neshvatanje čak ide do te mjere da se pojedini političari hvale činjenicom da su ‘pobijedili’ Centralnu banku – državnu instituciju, za čije bi se interese i prava oni prvi trebali boriti, budući da se predstavljaju kao zaštitnici države, a trebali bi znati da je država jaka onoliko koliko su jake njene institucije“, usmjeravaju “naviše“ svoje kritike iz Centralne banke.

Upitani za razloge zbog kojih se nisu sudskim putem pokušali izboriti za realizaciju ugovora sa Općinom Centar, iz CBBiH upozoravaju da “konstatacija iz tog pitanja nije u potpunosti ispravna, jer Centralna banka jeste blagovremeno pokrenula upravni spor pred nadležnim sudom protiv konačnog rješenja kojim je odbijen zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti“.

“Također, u ovom momentu, nakon obavljenih finalnih razgovora s Pravobranilaštvom Općine Centar, sa kojom se već treću godinu nije uspjelo iznaći adekvatno rješenje, predata je tužba za raskid ugovora i naknadu štete, čija vrijednost iznosi oko 15 miliona KM.

Kako smo već naglasili, nama je primarni cilj iznaći način da za potrebe svoje Glavne jedinice Sarajevo izgradimo adekvatan objekat, te nećemo čekati na okončanje višegodišnjih sudskih sporova od kojih će zavisiti (ne)izdavanje urbanističke saglasnosti. Zato smo se odlučili na ovaj korak, vodeći se prije svega interesima državne institucije, ali ćemo sigurno istrajati u zaštiti interesa i prava Centralne banke“, objašnjavaju iz CBBiH.

Na upit o ukupnom iznosu novca potrošenog na propali projekat Hastahana, izvorima iz kojih su ta sredstva izdvajana, načinu nadoknade tog novca te eventualnom pokretanju pitanja odgovornosti određenih pojedinaca ili službi CBBiH zbog tog finansijskog gubitka, iz Centralne banke u prvi plan guraju činjenicu da ona nije nije budžetska institucija, nego se finansira iz prihoda koje samostalno ostvaruje, “najvećim dijelom od investiranja deviznih rezervi“.

“Naravno, u ovom predmetu nikakav gubitak za Centralnu banku ne postoji, budući da je kompletna procedura od strane CBBiH provedena u skladu s važećim propisima, te su blagovremeno izvršene sve ugovorne obaveze, a krivica za neizvršavanje ugovora u potpunosti je na strani Općine Centar.

Ukupna cijena po ugovoru, zajedno s plaćenom rentom je nešto iznad pet miliona KM, dok je odštetni zahtjev od strane sudskog vještaka procijenjen na  14,2 miliona KM, zbog  gubitka vremena i posljedično velikog rasta cijena na tržištu nekretnina i u sektoru građevinarstva, u odnosu na vrijeme kada je planirano da objekat bude izgrađen, a što je uzrokovano krivnjom Općine“, preciziraju iz CBBiH.

Općinska šutnja

U Općini Centar, s druge strane, mnogo su škrtiji na riječima i neuporedivo manje konkretni u komentiranju navoda da su prekršili ugovor sa Centralnom bankom BiH i blokirala izgradnju njene nove zgrade na prostoru Hastahane. Između ostalog, općinari ne nude nikakav odgovor ni na pitanje o naplaćenoj kupoprodajnoj cijeni od 4,7 miliona KM,  odnosno budžetskoj stavci iz koje će taj novac biti vraćen Centralnoj banci. Umjesto konkretizacije stavova na kojima je utemeljeno odustajanje od potpisanog i naplaćenog aranžmana sa CBBiH, općinari se ograničavaju na podsjećanje da je “Općina Centar ranije ponudila Centralnoj banci alternativne lokacije za izgradnju objekta, a kako je javnosti već poznato, nije postignuto kompromisno rješenje, niti je prihvaćena jedna od alternativnih lokacija“, uz zaključak da “u ovom trenutku još uvijek nije izvjesno kako će se riješiti spor sa Centralnom bankom – to je u ovom trenutku pitanje nadležnih instanci“.

Ništa manju demagogiju iz Općine ne nude ni na pitanjima o razlozima zbog kojih, ako su već protiv izgradnje objekta Centralne banke na Hastahani, nisu na drugi način oplemenili taj prostor, koji već decenijama predstavlja svojevrsno ruglo u centru Sarajeva.

“Od stupanja na dužnost načelnika Srđana Mandića do danas, općinska administracija je preduzimala niz aktivnosti i radnji kada je u pitanju lokalitet Hastahana.

Općina je u partnerstvu sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) raspisala internacionalni javni poziv za dostavljanje idejnog rješenja javnog prostora Hastahana. Konkursu su prethodile javne konsultacije o budućim sadržajima i funkcijama ovog prostora, kroz koji je zaprimljeno gotovo 400 odgovora i ideja građana, koji su bili uključeni u smjernice javnog poziva.

Između prvog koraka – prikupljanja ideja, i posljednjeg – odabira konačnog rješenja, multidisciplinarni tim stručnjaka vrijedno je radio kako bi sve ideje građana na pravi način bile evoluirane, tehnički obrađene i uklopljene u skladu sa mogućnostima datog lokaliteta.

Internacionalni petočlani žiri sastavljen od relevantnih renomiranih profesionalaca razmatrao je dostavljene prijedloge idejnih rješenja i odabrao tri najbolja u skladu sa uslovima ovog javnog poziva. Projekti troje finalista su stavljeni na javno glasanje putem online platforme urbanlab.ba. Građani su imali priliku da se aktivno uključe u odabir idejnog rješenja za uređenje javnog prostora Hastahana, glasanjem za jedno od tri pobjednička rješenja pristigla na internacionalni javni poziv. Nakon završetka javnog glasanja, otkriveni su i autori tri pobjednička prijedloga, prema izboru međunarodnog žirija.

Naredni korak u procesu je izrada detaljnog projektnog zadatka Žalfija: Prostor za ozdravljenje i regeneraciju grada Sarajeva, čime će Općina nastaviti transformaciju ovog javnog prostora vođenog vizijom i željama građana.

Idejni i glavni projekat urbane transformacije i uređenja javnog prostora parka Hastahana je završen, a u toku je pribavljanje potrebnih dozvola i saglasnosti, što je jedan od preduslova za izvođenje radova na uređenju predmetnog lokaliteta“, “pojašnjavaju“ iz Općine Centar.

Izradom detaljnog projektnog zadatka Žalfija: Prostor za ozdravljenje i regeneraciju grada Sarajeva, Općina će nastaviti transformaciju ovog javnog prostora vođenog vizijom i željama građana, kažu općinari

Neadekvatni uvjeti za poslovanje

Prilično je nejasno zašto CBBiH treba još jedna zgrada u Sarajevu

Iz laičkog ugla gledano, posebno uzimajući u obzir gabarite sjedišta Centralne banke BiH, jedno od pitanja koje se samo po sebi nameće glasi – zašto je toj instituciji uopće potreban još jedan objekat u Sarajevu?

“U nekoliko navrata spominjali smo da se ovdje ne radi o objektu Centralnog ureda, koji je smješten u ulici Maršala Tita 25, već o objektu Glavne jedinice Sarajevo, čija realizacija podrazumijeva ispunjenje strateških ciljeva Banke, da se  za sve naše filijale koje posluju na području BiH obezbijede adekvatni uslovi za rad. Po tom principu ranije su finansirani kupovina zemljišta i izgradnja objekta za potrrebe Glavne banke Republike Srpske u Banja Luci, kao i kupovina i uređenje objekta za potrebe Glavne jedinice Mostar.

Osim toga, Centralna banka BiH nije vlasnik, nego ima pravo korištenja objekta u ulici Maršala Tita, koja je u državnom vlasništvu, a ujedno je i nacionalni spomenik, što značajno otežava bilo kakva ozbiljnija investiciona ulaganja, prenamjene i reorganizaciju prostora unutar samog objekta.

Također, Centralna banka je  vlasnik zgrade u ulici Mehmeda Spahe 3, koja također najvećim dijelom pripada Centralnom uredu, dok vrlo mali dio prostora (oko 10 posto) predstavlja prostor koji se koristi od strane Glavne jedinice Sarajevo.

Dakle, objekat u kojem trenutno posluje Glavna jedinica Sarajevo ne ispunjava adekvatne uvjete za poslovanje, postoje određeni operativni rizici u radu kojima smo svakodnevno izloženi i naša je obaveza da to promijenimo. Osim toga, radi se o našoj poslovnoj jedinici koja je od svih naprijed pomenutih izložena najvećem obimu posla, kroz svakodnevni rad s najvećim brojem komercijalnih banaka u ovom dijelu Federacije BiH i ima značajnu ulogu u kompletnom obavljanju zakonom definisanih ciljeva i osnovnih zadataka ove institucije“.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

ONA MU JE NAJVEĆA PODRŠKA: Internet bruji o ljepoti pjevačeve supruge

ONA MU JE NAJVEĆA PODRŠKA: Internet bruji o ljepoti pjevačeve supruge

“Hoćemo li se bombardovati?” Selma Bajrami sad pominje devedesete – Javnost nakon nove objave uzburkana

“Hoćemo li se bombardovati?” Selma Bajrami sad pominje devedesete – Javnost nakon nove objave uzburkana