Raste li broj ovisnika u Hrvatskoj?

Alexis Goossdeel, direktor Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), rekao je kako je situacija ozbiljna i da se stvari dosta brzo mijenjaju.

– Dostupnost droga u EU je veća nego ikada. Zaplijenili smo 2021. godine 330 tona kokaina, 816 tona hašiša i 214 tona sintetičkog kanabisa. Istovremeno se proizvodi velika količina sinestetičkih droga. Otkrili smo velik broj laboratorija u kojima se te sintetičke droge proizvode. Svakoga tjedna otkrili smo novu psihoaktivnu tvar. Možemo reći da je situacija u EU ozbiljna. Posljedice su takve da danas govorimo da granica između teških i lakih droga blijedi, između dopuštenih i nezakonitih tvari, tako da se doista nalazimo u složenoj sadašnjici, rekao je.

Naglasio je kako smo svi u opasnosti da postanemo dugotrajni ili trenutačni ovisnici.

– Govorimo o epidemiji heroina i ovisnosti o heroinu, ali i novim tvarima, dodao je.

Dražen Rastović, voditelj Službe kriminaliteta droga u Ravnateljstvu policije, naglasio je kako je u Hrvatskoj izvršena dekriminalizacija kanabisa.

– Kanabis je propisan za medicinske potrebe, ali sljedeći korak koji se izuzetno forsira, a to je legalizacija. Priča se o izuzetno velikom i dobrom utjecaju na apsorpciju ugljičnog dioksida, na mogućnost korištenja biljke za proizvodnju više desetaka tisuća proizvoda, a ovdje isto tako se mora reći da je unatrag devet godina Hrvatska bila suočena u pet navrata s parlamentarnim prijedlogom za legalizaciju kanabisa, ali i lijeva i desna opcija je uvidjela da se radi o izuzetno štetnom prijedlogu koji bi stvorio velike troškove u zdravstvu, u socijalnoj politici, a najviše bi štetio mladima, rekao je.

Smatra da neke države koje su izvršile legalizaciju imaju jednostavno obrazloženje da to birači traže.

– Da bi se ovakva stvar izanalizirala, potrebna je cost-benefit analiza da se točno vidi što ona određenom društvu i državi nosi, a što odnosi. Ja smatram i tvrdim da bi legalizacija kanabisa u Republici Hrvatskoj bila jako štetna odluka, rekao je.