Neue Zürcher Zeitung: Borba za moć u BiH se zaoštrava

Švicarski list Neue Zürcher Zeitung upozorava da se situacija u Bosni i Hercegovini “zaoštrava”, te da je pozadina situacije u vezi nedavnih odluka Narodne skupštine bh. entiteta Republike Srpske i potom visokog predstavnika Christiana Schmidta “borba za moć” u zemlji.

Objašava se da su u ovom bh. entitetu već nekoliko dana na snazi ​​su dva nova propisa “koja se ne mogu poštovati istovremeno”, te da “svako ko poštuje jedan zakon podliježe krivičnom gonjenju po drugom – i obrnuto”.

“Pozadina ove groteskne situacije je gorko ozbiljna borba za vlast u zemlji”, navodi ovaj list, te dodaje da se to pogoršalo potezima predsjednika RS Milorada Dodika “da povuče svoj dio zemlje iz državne kontrole”.

Dalje se objašnjava odluka Narodne skupštine Republike Srpske da se na teritoriji tog entiteta ne poštuju odluke Ustavnog suda BiH.

“Dodik nikada nije krio da odbacuje bosansku državu u cjelini. Srpski nacionalista već neko vrijeme prati svoje separatističke najave konkretnim koracima”, navodi Neue Zürcher Zeitung, te dodaje da je NSRS još 2021. godine “pripremila pravni osnov” za povlačenje entiteta iz državnih institucija poput vojske, što još nije implementirano.

Međutim, upozorava se da “udarom na ustavni sud Dodik sada ide korak dalje”, te da je sada prvi put u pitanju pokušaj pravnog delegitimiziranja državne institucije.

“Nije slučajno što se to dešava u sjenci rata u Ukrajini. Dodik je jedan od najbližih saveznika Vladimira Putina u Evropi”, navodi se, te se dodaje da je Dodik nedavno posjetio Putina u Moskvi.

U članku se zatim objašnjava odluka koju je visoku predstavnik Chriastian Schmidt donio u subotu, a kojom je poništio nedavno usvojeni zakon u NSRS te promijenio krivični zakon na način da će se radnje kojima se narušava ustavni poredak zemlje tretirati kao krivično djelo.

Međutim, navodi se da, “očekivano, Dodik nije bio impresioniran” tim potezom, te da je u nedjelju rekao da Schmidtove odluke ne važe u Republici Srpskoj, te najavio da bi RS “mogla imati referendum na kojem bi mogla odlučivati o svojim daljim statusima” do kraja godine.

Pristup Zapada

Kako navodi ovaj švicarski list, kao visoki predstavnik, bivši njemački ministar poljoprivrede ima izuzetno dalekosežne ovlasti, obzirom da je njegov posao je da osigura poštivanje Dejtonskog sporazuma.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Objašnjava se kako Visokog predstavnika imenuje grupa država, te da je “nedostatak demokratskog legitimiteta jedna je od glavnih kritika” njegovog ureda. Upravo je činjenica da Schmidt, za razliku od prethodnih predstavnika, koristi svoja ovlaštenja, pojačala te kritike.

Međutim, ističe se da Dodikov napad na državnu instituciju poput Ustavnog suda zapravo predstavlja prijetnju poslijeratnom bosanskom poretku i da stoga spada u Schmidtov mandat.

Navodi se da su među bošnjačkim predstavnicima uslijedili pozivi Schmidtu da smijeni Dodika.

“Radikalan zahtjev pokazuje da odnos prema uredu visokog predstavnika definitivno zavisi od situacije. Nakon što je Schmidt u jesen uredbom promijenio izborni zakon, mnogi Bošnjaci su bili ogorčeni. Sada traže da smijeni izabranog predsjednika”, piše Neue Zürcher Zeitung.

Međutim, ističe se da se i iz nezavisnih krugova često čuju kritike da Zapad ne vrši dovoljno pritiska na Dodika i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji se solidariše sa Republikom Srpskom, te “dijeli odgovornost za eskalaciju na sjeveru Kosova”.

“Kontrast zapadnih sankcija protiv kosovske vlade je upadljiv. Čak i ako je lokalna dinamika različita, dešavanja u dvije susjedne države Srbije ne mogu se posmatrati potpuno odvojeno jedna od druge”, navodi ovaj list.

Ovlaštenja, ali ne i moć

U članku se također ističe da, “iako Visoki predstavnik na papiru ima velike ovlasti, jedva da ima ikakvih sredstava za provedbu svojih odluka”.

Objašnjava se da je posljednjeg dana svog mandata, Schmidtov prethodnik poricanje genocida proglasio kažnjivim djelom, te da, iako Dodik i drugi odbijaju da događaje u Srebrenici nazovu genocidom, nijedan slučaj još nije pokrenut pred sudom.

“Postavlja se pitanje kako će se u Republici Srpskoj primijeniti najnoviji Schmidtov dekret u vidu protivljenja lokalnih vlasti”, navodi se.

Također se ističe da “naglo smanjeno međunarodno vojno prisustvo sa hiljadu vojnika i tri helikoptera više nije faktor moći” u zemlji, te da je Arminka Helić, članica britanskog Doma lordova bosanskog porijekla, pozvala prošle sedmice vladu da obezbjedi dodatne trupe.