HEP je protočni bojler aktivne politike države da pomogne u krizi

HEP ostaje u stopostotnom vlasništvu države koja mu daje dioničarski zajam od 400 milijuna eura. A, zatim slijedi dokapitalizacija od 500 milijuna eura. Je li s obzirom na financijsko stanje glavne energetske kompanije dokapitalizacija uistinu potrebna?

Što ako je Europska komisija ne dopusti? U kojoj je mjeri HEP izgubio investicijski potencijal?

Gosti u emisiji HTV-a Otvoreno urednika i voditelja Branka Nađvinskog bili su Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja; prof. dr. sc. Igor Dekanić, stručnjak za energetiku i prof. dr. sc. Mladen Vedriš, Visoko učilište Effectus  .

Milatić: HEP godišnje ulaže 400 milijuna eura, želimo još više

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić rekao je kako ne može reći koji su gubici HEP-a jer još nema službenih podataka. 

– No ima podatak da je na 30.6.2022. gubitak bio nešto malo više od milijarde kune. Očekuje se da će gubitak na kraju godine biti višestruko veći s obzirom na to da je slijedio drugi dio godine kad je turistička sezona i puno veća potrošnja. Također je bila loša hidrološka sezona, a cijene električne energije su na burzama divljale. Tako da smo imali nedostatak jeftine energije jer su HEP-ove hidroelektrane proizvode struju do 20 eura po MW, a kupovalo se električnu energiju kad ju je nedostajalo čak po 500-600 eura po MW. To su velike razlike, a HEP je odlukom Vlade preuzeo na svoj teret trošak reguliranih cijena. Vlada će nadoknaditi gubitak, objasnio je Milatić.

– Privatnim kompanijama koje isporučuju skoro 10% električne energije nadoknađivali smo razliku i nema nikakvog razloga da to ne napravimo HEP-u, samo na drugačiji način, dodao je.

Rekao je kako su stručnjaci u HEP-u, u Ministarstvu gospodarstva i Ministarstvu financija detaljno su analizirali podatke te je došlo do odluke da se pokriju financijski gubici te da se investicijski potencijal HEP-a ne smanji koji godišnje ulaže oko 400 milijuna eura.

– Želimo da ulaže i više od toga jer su spremni veliki projekti u solarnim elektranama. Pripremaju se ozbiljni projekti od nekoliko stotina MW koji se polako u tenderu dogovaraju. Ne želimo da to stane, zatim zagrebačka energana-toplana vrijedna oko 120 milijuna eura je pri kraju, zatim Senj-Kosinj je dobio sve dokumente i kreće. To je ogromna investicija od 500 milijuna eura. Nema smisla zaustaviti investicijski potencijal HEP-a jer u ovoj energetskoj tranziciji treba izgraditi nove kapacitete, i to obnovljive, da bismo ono malo uvoza koji imamo, a to je oko 20% kad se odbije NE Krško da to nadoknadimo kroz vlastitu proizvodnju bilo HEP-a, bilo drugih dionika. HEP ima veliki utjecaj na BDP i gospodarski rast. Izostajanje tih velikih investicija bi se osjetilo i ne bi imalo smisla da se Vlada nije odlučila na ovakav korak, istaknuo je Milatić.

Vedriš: Pokazati u kojoj mjeri je bila pomoć HEP-u, a u kojoj mjeri redovno poslovanje

Profesor Mladen Vedriš smatra da oni koji misle da HEP sam može nadoknaditi gubitak iz vlastitog kapitala su optimisti.

– Ono što možda stvara određenu metodološku zbunjenost je činjenica da dio koji je HEP potrošio na subvencioniranje struje za građane i poslovni sektor trebao bi biti transparentnije iskazan kao dio subvencije koja država daje u paketu potpore građanstvu i poslovnom sektoru. Bilo bi puno jednostavnije da rastavimo ono što predstavlja redovito poslovanje HEP-a, pošto se kupuje i pošto se prodaje, a ono što je po meni, Vlada na razuman način odlučila pomoći u kriznoj situaciji, da se to iskaže kao dio onoga paketa kojeg je preko proračuna dala Vlada. HEP nije gubitaš, od HEP-a se svjesno napravilo gubitaša jer se subvencija koja je mogla ići direktno preko proračuna prenijela na teret HEP-a. Možda sad kad će ići završni račun treba transparentno i jasno pokazati u kojoj je mjeri bila pomoć, a u kojoj mjeri je to redovno poslovanje HEP-a i onda bi sve nedoumice izostale, smatra Vedriš.

Dekanić: Bez temeljnog povećanja kapitala i investicijske sposobnosti HEP neće biti sposoban za ulaganja u energetsku tranziciju

Stručnjak za energetiku Igor Dekanić rekao je kako je činjenica da su subvencije i financijski pritisak na tekuća poslovanje HEP-a dovele kompaniju u gubitak, ili čak i nisu, ali su mu sigurno smanjile reproduktivnu sposobnost, investicijsku sposobnost.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– Usporedimo li HEP s INA-om od prije 20-25 godina kada je bila komplet u državnom vlasništvu, INA je tada isfinancirala rat, osigurala dovoljno derivata za domaću potrošnju u najgorim trenucima nastajanja Hrvatske uz vrlo pristojne i relativno niske cijene te čak nije ni bila gubitaš sve do 7-8 godina poslije rata. Ali cijena je kasnije teško plaćena u situaciji da se INA ipak morala privatizirati i s druge strane su zaustavljena istraživanja u novi razvoj, istaknuo je.

– Tako i HEP. HEP će se možda i financijski moći spasiti, ali bez temeljnog povećanja kapitala i investicijske sposobnosti HEP neće biti sposoban za ulaganja u energetsku tranziciju. To je zapravo cijena tih relativno niskih cijena energenata koje mi uživamo već godinu dana, objasnio je Dekanić.

Očekuje se da Europska komisija da zeleno svjetlo za dokapitalizaciju HEP-a

Vedriš je rekao kako se HEP-u mora platiti ili vratiti onaj dio likvidnosti koji nije rezultat njegovog poslovanja nego ograničenja cijene i predstavlja subvenciju.

– HEP je protočni bojler aktivne politike države da pomogne u kriznim vremenima na adekvatan način. Kad pogledamo razinu BDP-a u Hrvatskoj, mi smo ipak u donjem dijelu tablice koliko smo izdvojili za pomoć i stanovništvu i poslovnom sektoru iz BDP-a. Ovo je potpuno razuman potez, ali ne može biti isključivo teret jedne tvrtke, naglasio je Vedriš.

Milatić je rekao da HEP ima jasan strateški plan te kako razvija 1400 MW projekata te da je plan da se do 2030. na mrežu priključi HEP-ovih 700 MW solarnih elektrana i nešto malo vjetra.

– HEP konstantno revitalizira naše hidroelektrane, što zahtijeva veliki investicijski potencijal, i podiže im kapacitete, naglasio je Milatić.

Na pitanje što ako Europska komisija ne da zeleno svjetlo dokapitalizaciji HEP-a, otvara li to put prema privatizaciji HEP-a, kao što je privatizirana INA-a Dekanić je rekao da je to drugi slučaj.

– Kod INA-e smo imali neposredno rat iza sebe i kod INA-e smo imali neki bankarski dug  za koji se nije znalo koliki je, a koji se tada na neki način morao sanirati privatizacijom najboljih tvrtki. Odlučeno je u energetskom sektoru tada da se privatizira i INA i HEP te se od HEP-a kasnije odustalo. Vjerojatno s druge strane nema razloga da se ne suglasi. Ako EU opet svoje investicijske potencijale preko tržišta kapitala usmjerava u novi ekonomski razvoj. Ako će HEP dokazati da ta dokapitalizacija znači novu obnovljivu energiju nema nikakvog razloga da to EU ne prihvati, uvjeren je Dekanić.

Vedriš smatra da sve ovisi o argumentaciji.

– Ako je argumentacija razumna i pokažemo da ta dokapitalizacija znači kompenzaciju za odlijevanje dijela kapitala koji je otišao u svrhu potpore smatram da će proći. Europska komisija načelno prihvaća da u kriznim vremenima država daje potporu, ali da je to vremenski ograničeno, ciljano i da utječe na energetsku tranziciju prema zelenoj ekonomiji, rekao je.

Milatić je rekao kako bi EK imala primjedbi da se traži dokapitalizacija HEP-a, a da je to prouzročeno eventualno favoriziranjem jednog dijela gospodarstva te da se drugi dio gospodarstva da se zapustio.

– Mi smo kroz mjere Vlade, kroz HEP i kroz privatni sektor koji je plaćen iz proračuna praktično horizontalno pomogli svima. Za EU onda tu nema dileme. Mi smo pomogli svima i nikoga nismo stavili u bolji ili lošiji položaj, pojasnio je Milatić.