Otvoreno o korištenju EU sredstava i obnovi nakon potresa

Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine rekao je da su trenutno na 600 milijuna eura utroška sredstava.

– U idućih 100 dana moramo potrošiti 403 milijuna eura. Veliki broj projekata se provodi na području zagrebačkog i petrinjskog potresa i to daje nadu da ćemo uspjeti iskoristiti taj novac. Radovi su u punom zamahu, gradilišta su popunjena radnicima i svakodnevno nam pristižu zahtjevi za nadoknadu sredstava, rekao je.

Naglasio je kako su u zadnja dva mjeseca, otkako je postao ministar potrošili 230 milijuna eura. 

Rekao je i kako nije zadovoljan s izgradnjom zamjenskih kuća.

– Najavio sam da ćemo u idućih mjesec dana započeti s izgradnjom 21 kuće, ali ne treba zaboraviti da je nekonstrukcijski obnovljeno 2.134 zgrade u Zagrebu. Do kraja godine ići ćemo s 250 konstrukcijskih obnova višestambenih zgrada u Zagrebu, a pola njih ide u samoobnovu, rekao je Bačić.

Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu rekao je da su njihove prognoze bile drugačije.

– Standardno je da se u tri mjeseca provedu prve analize i pregledi i djelatnici fakulteta sa svim kolegama s naših resornih komora to su uredno radili. Učinili su sve što je moguće, napravili su bazu podataka, arhivirali cijeli postupak i onda su krenuli javni pozivi za javne građevine. Ključno je bilo kvalitetno raspisati javne pozive i mi smo se trudili da to bude što prije. Ali nismo predvidjeli jako dugo vrijeme natječaja koji traju nakon što imate gotovu dokumentaciju, rekao je dodavši kako je to trebalo skratiti s nivoa države.

Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba rekao je da su zadovoljni obnovom u Zagrebu.

– Grad ima ingerenciju nad obnovom javnih zgrada, a kod privatnih zgrada imamo ograničene ingerencije, rekao je.

Istaknuo je i kako su puno toga napravili samoinicijativno. 

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– Dali smo 42 milijuna gradskih kuna za obnovu kućanstva, formirali smo mobilne timove koji su pomogli građanima na 5000 adresa od vrata do vrata, kako bi ispunili zahtjeve prema Ministarstvu za konstruktivnu obnovu…, naglasio je Korlaet.

Rekao je kako je Ministarstvo kulture putem međunarodog povjerenstva, prije nego su preuzeli upravu, reklo da se škole ne obnavljaju kako treba, da se obnavljaju preinvazivno bez adekvatne dokumentacije i da se to ne smije tako raditi.

– Mi smo morali zaustaviti radove, naručiti nove projekte, raskinuti postojeće ugovore izvođača… Krivo je bilo postavljeno i zato je uzelo tako puno vremena, rekao je zamjenik gradonačelnika Zagreba. 

Ivica Lovrić, nezavisni zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini odgovorio mu je da nisu krenuli u divlju obnovu.

– U prvih 5,5 mjeseci nakon potresa sanirali smo 162 lakše oštećena objekta sa zelenim oznaka školske i vrtićke zgrade. Novu vlast sve je dočekalo spremno i povukli su 300 milijuna kuna. Što se tiče preostalih 13 objekata, jer u Zagrebu je bilo oštećeno 175 odgojno-obrazovnih objekata, to su bili objekti s crvenom i žutom naljepnicom i moralo se ići na cjelovitu obnovu. Zaštitari su od prvog dana bili na objektima, na većini je izrađena projektna dokumentacija, provedeni natječaji i ugovoreni radovi, rekao je.

Ministar Bačić rekao je da razumije sve sugrađane da je brza obnova prioritet, ali je istaknuo da ona mora biti kvalitetna, sigurna i rađena po struci.

– Radi se o obnovi metropole. Ovakav potres 5,5 prema Richteru nije zahvatio europsku metropolu i ne možemo uspoređivati neko malo mjesto u Češkoj. Ovdje je jedna zgrada npr. građevinskog fakulteta ili škole skuplja nego 40 objekata malih zgrada. Treba biti brz, učinkovit, ali i treba vodit računa o sigurnosti kako nam se sutra ne bi dogodio novi potres, rekao je Bačić.

Bespravna gradnja

Osvrnuo se i na bespravnu gradnju diljem Hrvatske.

– U mom prvom mandatu ministra, prije 12 godina, predložio sam Saboru zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, poznatiji kao legalizacija, i od tada trpimo političku štetu i ja i moja stranka. Kolikogod sam tada bio za legalizaciju 800.000 objekata u RH, sada sam protiv naknadne legalizacije jer smo jasno poslali poruku da sve što je sagrađeno do 21. lipnja 2011., a nije u infrastrukturnim koridorima, to ćemo legalizirati. Zato sam protivnik bilo kakvog naknadnog datuma za legalizaciju i stalno šaljem poruku da nema naknadne legalizacije. Država tu mora biti odgovorna i zaustavljati bespravnu gradnju u temelju, rekao je te istaknuo kako je Hrvatska, kada je riječ o prostornom planiranju, država koja je dobro organizirana.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku!