“Obveznice mogu obogatiti financijsko tržište, ali sada treba pristizati Europu”

Bivši ministar financija u vladi Ivice Račana, Mato Crkvenac, rekao je na početku Otvorenog da bi, da je danas ministar, povukao isti potez vezano uz izdavanje narodnih obveznica.

– To je dobra ideja, to je u ovom trenutku prvi moment koji se od neovisnosti pojavio, a to je da se one uopće mogu izdati. Do sada nije bilo uvjeta. U moje vrijeme je bila prevelika nelikvidnost, visoke kamatne stope itd, ističe dodajući da ovo pokazuje stanje u kojem je ekonomija.

– Te obveznice mogu obogatiti financijsko tržište, pojavit će se kao novi proizvod, u vremenu kada su kamatne stope niske. Ovih 35 milijardi o kojima se govori, taj novac je na financijskom tržištu. Ako se dio prelije u ove obveznice to može utjecati na kamatne stope, ali ne osobito. Vrijeme je dobro, pojašnjava Crkvenac. 

Je li Vlada odredila koliko bi obveznica moglo biti plasirano?

– Dosta smo oprezni s izlaženjem informacija, to je uobičajeno sa svim financijskim proizvodima, kaže državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj dodajući da su “ovako ili onako” morali imati zatvoreno refinanciranje do kraja ožujka.

Čuraj također dodaje da je to manje – više redovan postupak.

– Imamo potrebe za redovnim financiranjem deficita, to je na razini pet milijardi eura za ovo godinu. Osluškivat ćemo tržište i vidjeti kakav je interes, prvo građanstvu, kaže Čuraj. 

Postavlja se pitanje ima li povjerenja u hrvatsku obveznicu.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Financijski analitičar Andrej Grubišić kaže da građani u bankama prema procjenama drže oko 40 milijardi eura.

– Banke od države nekakvih 100 milijardi kuna (oko 13,2 milijarde eura op.a.). Hrvatski građani kroz depozite već financiraju dobrim dijelom potrebe koje država rješava zaduživanjem na financijskom tržištu. Većina građana kroz uplate u obvezne mirovinske fondove. 

Analitičar Grubišić dodaje da je većina ljudi uključena u državne obveznice, ali jako malo izravno, već se radi o uključenosti putem banaka, obveznih mirovinskih fondova ili obvezničkih fondova otvorenog tipa.

No, postavlja se pitanje što mirovinski fondovi rade s našim novcem.

– Velik dio naše privatne imovine, uložen je u državne obveznice. Problem je nelikvidnosti pozicija, građani ne mogu doći do tog novca, ako žele iz njih izaći. Ako će postojati sekundarno tržište, to je jedan instrument koji daje priliku ljudima da budu tome izloženi, dodaje Grubišić. 

Bivši ministar Crkvenac pak dodaje da smo ostvarili strateške ciljeve poput ulaska u NATO, EU ili Schengen, ali da se sada, kada smo članica, postavlja pitanje kako ubrzati rast i razvoj te pristizati Europu.

– Najvažnije bi sada bilo postaviti pitanje stvaranja kvalitetnih radnih mjesta, koja su sigurna, izvozno orijentirana te dobro plaćena. Tu bi trebalo razmišljati i o porezu na nekretnine kako bi se rasteretio rad kao faktor. Treba napraviti veliki plan približavanja prosjeku EU-a. To će duže trajati, dosta se stvari treba promijeniti u glavama, više raditi, učiti cijeli život itd. Treba hitno unaprijediti funkcioniranje države i državnih institucija. Precizna istraživanja govore da je kod nas veći problem funkcioniranje države, već korporativnog sektora i poduzeća.

Svijet je u poremećajima tektonske prirode, velike su neravnoteže, slijedi rekonstrukcija industrije.

– Mi možemo u području hrane, energije i korištenju geoprometnog prostora puno više učiniti, dodaje Crkvenac.