in

Predsjednik Tuđman od početka je zagovarao mirno rješenje

Slatka-Tajna.Eu

Međunarodno priznanje Hrvatske

Foto: HTV / HRT

Bio je to dan za pamćenje. Dan uklesan u hrvatsku povijest. 15. siječnja 1992. kada je trećina zemlje bila okupirana, kada je na bojišnicama odjekivalo oružje, kada se tražila sigurnost u skloništima – stigla nam je potvrda državnosti – međunarodno priznanje Republike Hrvatske. Ulazak u tu novu realnost bio je tek početak dugog puta. Šest godina poslije na isti dan stavljena je točka na proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. Stvoreni su uvjeti za mirnodopski život u cijeloj državi. Unatoč strašnim ratnim traumama – u mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja nije bilo žrtava. Nije ispaljen nijedan jedini metak.

U posebnoj emisiji HTV-a Međunarodno priznanje Hrvatske i Mirna reintegracija urednika i voditelj Branka Nađvinskog gosti su Vesna Škare Ožbolt, predsjednica tadašnjeg Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja u projektu mirne reintegracije; Peter Galbraith, bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj; Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova; Anja Šimpraga, potpredsjednica Vlade RH i Davorko Vidović, saborski zastupnik, (Socijaldemokrati).

Vrijedno je i uz pomoć bogate videoarhive Hrvatske radio-televizije, čiji su novinari i snimatelji također bili važni svjedoci vremena prisjetiti se za našu državu važnog datuma – 15. siječnja.

Peter Galbraith govori da kada je potpisan Erdutski sporazum, da će proces mirne reintegracije poći svojim putem. Mislio je da će biti incidenata, ali da će na kraju doći do uspjeha. Kako kaže, to je mislio zbog vodstva Hrvatske.

– Želim podvući jedan uspjeh, a to je da ne samo da ni jedan metak nije ispaljen, uspjeh je napravljen i važno je da su ljudi na ovom teritoriju ostajali, a to je bio uspjeh za Hrvatsku i za lokalnu srpsku zajednicu, istaknuo je.

Grlić Radman je istaknuo kako je 1995. godine došlo do ključnih zaokreta i nove strateške okoline u Europi.

– Došlo je do velikih zaokreta i nove strateške okoline u EU. Raspad Sovjetskog saveza, ujedinjenje Njemačke i naravno u hrvatskoj vojne akcije Bljesak i Oluja, koje su pokazale snagu i želju Hrvatske vojske i rukovodstva s Franjom Tuđmanom, da se priznanjem Hrvatske i preostalog teritorija vrati u ustavni poredak¸RH, naglasio je.

Vesna Škare Ožbolt je naglasila kako je predsjednik Franjo Tuđman od početka rata zagovarao mirno rješenje.

– Mirovne misije to nisu uspijevale. Nakon uspješno provedenih akcija Bljesak i Oluja, sve se promijenilo, govori Škare Ožbolt i dodaje kako je nakon toga sve ozbiljno shvaćeno.

– Novosadski korpus je imao oružje s kojim se moglo gađati do Zagreba. Bilo je jako puno oružja i minskih naprava, rekla je i dodala kako je Tuđmanu bilo jako stalo da do žrtava ne dođe i bio mu je važan svaki život i to je presudilo, istaknula je Škare Ožbolt.

Anja Šimpraga je rekla kako je pobjeda mira i razuma, pobjeda mirne reintegracije koja bi, kako smatra, trebala biti jače obilježena i više zastupljena u školskim udžbenicima.

– Ova je pobjeda omogućila ustavno pravni poredak. S jedne su strane ljudi ostali, a s druge su se prognani uspjeli vratiti, rekla je i dodala da nakon 25 godina mirne integracije trebali bi afirmativno govoriti o miru, a ne govoriti ratnim jezikom, jer takva nam budućnost treba.

Davorko Vidović naglasio je kako mir nema alternative. Kako kaže, on kao sudionik rata nije izabrao rat niti mu je bilo da u istom mora sudjelovati.

– Mirna je integracija bila dokaz da su se mnoge stvari mogle riješiti i bez oružja. Oba velika datuma i međunarodno priznanje i mirnu reintegraciju omogućila je Hrvatska vojska. Da se nismo „žilavo” držali 1991. godine, dok se procjenjivalo treba li spašavati Jugoslaviju, sumnjam da bi do tog procesa došlo, naglasio je.

Dodaje kako mi imamo 30 godina fascinaciju državom. Kako kaže, Hrvatska mora postati zemlja u kojoj će se ljudi dobro osjećati, što trenutno nije slučaj.

Ivica Vrkić je rekao kako se nakon 25 godina usudi reći da Srbi i Hrvati još uvijek nisu uspostavili pravi građanski odnos.

Na pitanje može li se zaključiti da je integracija teritorija prošla dobro i učinkovito, ali društveni segment nije i na njemu se mora još uvijek raditi, Vrkić je odgovorio kako je politička vlast j prošla dobro, ali odnosi između ljudi koji žive u prostorima gdje ima Srba i Hrvata to nisu profunkcionirali.

Smatra kako je i ovako kako živimo na ovim prostorima bolje nego da ratujemo, stoga što smo dali prednost dogovoru, a ne metcima i pucanju.

– Najveći izazov mi je bio uspostaviti kontakt između 3 čimbenika, a to su međunarodna zajednica koju je predstavljao general Jacques Paul Klein, srpske zajednica koju je predstavljao doktor Vojislav Stanimirović i Hrvatske Vlade, naglasio je Vrkić.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










Na pitanje je li ikada razmišljao da sve ovo neće uspjeti te kako se teritorij neće vratiti mirnim putem, Vrkić je rekao kako nikada nije tako razmišljao, već je razmišljao kako pronaći rješenja da se suprotstavljene strane spoje i počnu živjeti normalno.

Vrkić je u vrijeme mirne reintegracije bio predstojnikom Vladina ureda privremene uprave za uspostavu hrvatske vlasti u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnome Srijemu, ali i desna ruka američkom generalu Jacques Paulu Kleinu, prijelaznom upravitelju kojega su na hrvatski istok tada poslali Ujedinjeni narodi (UN) u misiji UNTAES-a. 

Peter Galbraith je rekao je kako je bilo puno točaka koje su se mogle drugačije preokrenuti u pregovaranju.

Vesna Škare Ožbolt je naglasila kako se UNTAES razlikvala od svih misija u mandatima. UNPROFOR i UNCRO bili su u fazi da čuvaju mir.

Jacques Paul Klein za HRT

Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda od 15. siječnja 1996. uspostavljena je Prijelazna uprava UN-a u istočnoj Slavoniji, a prijelaznim upraviteljem imenovan je umirovljeni američki general Jacques Paul Klein. Upravo je on imao važnu ulogu u uspješno završenoj mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja. U svojem domu u Sjedinjenim Državama general Klein prisjetio se događaja iz tog vremena. Evo što je rekao za HRT.

– Moje je prvo sjećanje sastanak s predsjednikom Tuđmanom i razgovor o tome koliko će misija trajati i što se od nas očekuje. Osjetio sam da je spreman na suradnju i otvorenost prema tome da UN završi misiju što je prije moguće.

– Kad sam otišao u Vukovar, sastao sam se sa Srbima. Rekao sam im da nam život katkad podijeli loše karte te da se upravo to dogodilo njima. Imali su izbor. Mogli su ostati u Hrvatskoj i shvatiti činjenicu da su etnički Srbi, ali da su hrvatski državljani s hrvatskom putovnicom i domovnicom. Mogli su ostati, ali to bi značilo da moraju surađivati. Čak i ako vam život posloži loše karte, uz neke trikove možete pobijediti u nekoliko partija. Pametni ljudi popudr. Stanimirovića to su shvatili, a tvrdolinijaši nisu. Mnogi od njih su otišli.

– Tuđman se morao obvezati na uspješnu misiju. To mi je trebalo. Postojali su tvrdolinijaši

i u Zagrebu čiji je jedini cilj bio da zauvijek otjeraju Srbe iz Hrvatske, iako su tamo živjeli 300-400 godina. Našao sam partnera spremnog na suradnju kako bi cijeli proces bio uspješan.

Škare-Ožbolt je istaknula kako se Franjo Tuđman od početka rata zalagao za mirno rješenje, međutim, to nije išlo.

– Mi smo pregovarali i prije Bljeska i prije Oluje no srpska strana nije to prihvaćala. Kako kaže, nakon uspješno provedenih akcija, stvari su se promijenile, naglasila je.

– Na pitanje kako Šimpraga gleda na miran završetak kraja rata, ona je odgovorila kako je 1995. otišla iz svog rodnog kraja, no želi reći kako je pobjeda mira i razuma,pobjeda mirne reinetegracije, koja bi kako kaže. Trebala biti više obilježavana i više zastupljena uškolskim udžbenicima, naglasila je.

Dodaje kako bi se nakon 25 godina trebalo više govoriti o miru i afirmirati ga.

Vidović se složio s Šimpragom i rekao kako mir nema alternative. Kako kaže, mirna je integracija bila dokaz kako su se mnoge stvari mogle riješiti i bez oružja.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

DOBRO JUTRO, KOMŠIJA (SEZONA 2) – NAJBOLJE SCENE – EPIZODA 11,12,13,14 i 15

UIOBiH – Prekogranični promet roba nije otežan nakon ulaska Hrvatske u šengenski prostor