in

Cirkularna ekonomija:Nova industrijska revolucija u BiH

Slatka-Tajna.Eu

Promiče nam činjenica da smo bliži trenutku planetarne prekretnice, kapitalizam je nekontroliranim korištenjem resursa doveo svijet do ponora. Prema izvještajima UN-a u maju 2022. koncentracija ugljen dioksida u atmosferi nikad nije bila veća u posljednjih deset godina. Prognoze govore da bi do 2050. godine 200 miliona ljudi moglo napustiti svoje domove zbog klimatskih nepogoda. Stoga je politička ambicija EU-a da postigne klimatsku neutralnost do 2050. postala je pravna obveza.

Donošenjem tog zakona EU i njegove države članice obavezali su se da će do 2030. smanjiti neto emisije stakleničkih plinova u EU-u za najmanje 55 posto u odnosu na udio iz 1990.godine.

Da bi se postigla klimatsku neutralnost potrebna je obuhvatna promjena koja se odnosi na proizvodnju, potrošnju, korištenje energije i viši stupanj kolektivne odgovornosti prema prirodi. Analitičari nam daju tridesetak godina da postignemo nultu emisiju karbona ako želimo da opstane planeta i mi s njom. Kod nas se dešava nešto bolje.

U Poslovnoj zoni Vogošća kompanija RCB Nanotehnologija d.o.o. uskoro počinje sa radom. Proizvodit će se recovered carbon black (rCB 2.0®.), što je obnovljeni crni karbon kao proizvodi bazirani na spojevima silicijuma i cinka (rekupiranu siliku,/rSilica®i rekupirani cink/ rZinc® ).

Ono što pravi razliku RCB Nanotehnologije u odnosu na druge kompanije je što se za proces proizvodnje koriste dotrajali proizvodi. Ne crpe se prirodni resursi, a cijeli proces se odvija u zatvorenom automatiziranom procesu koji je kreiran na način da štiti okoliš.

Made in Germany

Gdje je osmišljena takva proizvodnja?

U Njemačkoj, naravno. Na inicijativu našeg sugovornika, Nielsa Raedera u Frounhofer institutu za primjenjeno građevinarstvo razvijena je tehnologija proizvodnje. Raeder posjeduje investicijski portfelj koji je već 15 godina posvećen održivim tehnologijama i smanjenju CO2-otiska.

„Oduvijek sam zainteresiran za tehnologiju, tražio sam načine da nam bude alat u stvaranju boljeg svijeta i na temeljima samoodrživosti. Naravno, mora biti i komercijalno zanimljiv te atraktivan za investitore“, započinje priču Raeder koji je zajedno sa timom odredio BiH kao prvu lokaciju za višemilonsku investiciju.

Radeći za European Space Agency i Siemens, uporedo sa studiranjem, Raeder je po prvi put prepoznao moć tehnologije kada je udružena sa inovacijama. Kako kaže, bio je privilegovan i iskustvom na polju tehnologija, a kasnije u oblasti održivosti i inžinjeringa u recikliranju, danas je jedan od tržišnih lidera u svom segmentu.

„Sreća da nisam studirao tehnologiju već sam učio kroz rad“, poentira Raeder staru tezu kako znanje, kao težnja ka poznatom, ne pomaže mnogo otkrićima. Rođen je u Bonnu, a studirao je marketing i komunikacije u Münchenu. Posjeduje onaj zarazni entuzijazam kojeg nose svi koji su uspješni na revolucionaran način.

“Iako smo ovdje da povećamo vrijednost dioničara, odluka o BiH nije isključivo komercijalna. Vidio sam podatak kako je prošle godine više od 50 posto električne energije proizvedeno iz obnovljivih izvora, što me raduje. BiH ima odličnu geografsku poziciju, pravi krupne korake ka proizvodnji električne energije iz potencijala sunca i vjetra. Ipak, ne dolazimo praznih ruku. Donosimo samoodržive, napredne tehnologije i znanja, naše prisustvo će BiH učiniti “zelenijim”, boljim mjestom za život i to je veoma važno”, navodi Raeder.

Jednostavno sa bh administracijom

Projekat i tehnologija koja uskoro započinje sa radom u Vogošći se temelje na ugovoru sa Frounhofer institutom za primjenjeno građevinarstvo koji je vlasnik patenta. Većinski proizvod koji će izlaziti iz fabrike je perlirani rCB (granule 1,8-2,3 mm) koji ima širok spektar primjene u auto-industriji, proizvodnji plastike, baterija i elektronskih komponenti, informatičke opreme, boja i lakova.

Do ovog samoodrživog modela proizvodnje, svjetske potrebe za rCB su se namirivale sagorjevanjem fosilnih goriva. U tom procesu za jednu tonu carbon blacka koristi se dvije tone sirovina iz fosilnih goriva i velike količine vode. Tokom procesa sagorijevanja, oslobađa se oko 2,5 do tri tone emisije CO2 za svaku proizvedenu tonu carbon blacka što doprinosi oslobađanju stakleničkih plinova. Novom tehnologijom u Vogošći, taj postupak se potpuno izbjegava

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










„Početak proizvodnje u Vogošći očekujemo u narednoj godini, a u punom kapacitetu bismo trebali biti kroz dvije godine.Tokom prve faze svaki sat jedna linija bi trebala tretirati oko 400 kilograma rCB što je 2500 tona godišnje. Kasnije, godišnji kapacitet bi trebao iznositi od oko 30.000 tona”, kaže Raeder.

U Poslovnoj zoni Vogošća ne biste morali tražiti tablu sa napisom, prepoznali biste fabriku Nanotehnologija iz naše priče.

Dvorište je uređeno, trava pošišana, izgradnja proizvodnog pogona i laboratorije je u odmakloj fazi.

“Do kraja ove godine imat ćemo oko 60 uposlenih, naredne bismo trebali brojati 130 radnika i konačno 200 zaposlenih će raditi za nas. Potrebni su nam inžinjeri, hemičari, tehnolozi, osoblje mašinske struke, oni koji rade u smjenama, njihovi šefovi, oni koji rade na održavanju. Mnogo ulažemo u edukaciju uposlenih i razne treninge, jer naši kupci očekuju evropsku kvalitetu proizvoda”, pojašnjava Raeder.

Kaže da se njegovo iskustvo sa lokalnom administracijom ne razlikuje od onog u zapadnoevropskim zemljama, te da je od početka imao odlične partnere u BiH.

“Vjerujem da je Münchenu jedna od najvećih bh zajednica nadaleko. Mnogi su  moji prijatelji direktno ili indirektno porijeklom iz ove regije. Iako sam o vašoj domovini mnogo toga znao, nije umanjilo moje pozitivno iznenađenje kada sam je prvi put vidio“, kaže na kraju razgovora Niels Raeder.

Vrijeme industrijalizacije, fabrika, beskonačnih traka, pogona i hala kakve pamtimo više se nikad neće vratiti. Trošili smo sve sa Zemlje kao da nije naše. Obnavljanjem materijala u najširem smislu, napredne tehnologije i zatvoreni krug cirkularne ekonomije su nova industrijska revolucija. Njoj ne trebaju velike države i sistemi. Dobra ideja će uspostavljati novi liderski poredak u poslovanju.

Možda je ovo šansa za BiH? Možda nam ju je donio upravo ovaj čovjek. 

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

PROVOD U DUBROVNIKU: Leila Bečić na nastupu Dine Merlina

🐈 О чем мечтают коты! 😺 Подборка смешных котов для хорошего настроения! 😺