Uz 2000 pacijenata i poslove administracije, padamo s nogu

Gosti Otvorenog bili su Magdalena Šobar iz Inicijative mladih liječnika, Tomislav Dulibić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva, Ivana Kekin, članica saborskog Odbora za zdravstvo (Možemo!) i Hrvoje Šušković, pomoćnik ravnatelja HZZO-a.

Magdalena Šobar, obiteljska liječnica, rekla je da imaju preko 2000 pacijenata, a da se od nje i sestre očekuje da su “hobotnice”.

– Mi padamo s nogu, nema nas dovoljno, nitko se ne javlja na natječaj, a tko je kriv morate pitati nekoga drugog, rekla je.

Ističe da je trenutačno 125 specijalizanata, a trebalo bi ih biti 800 da bi se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti mogao odraditi neki pošten posao. Smatra da se trebaju smanjiti timovi, jer je 2000 ljudi previše, uz gomilu administrativnih obaveza. Kaže da se ti poslovi trebaju prebaciti zdravstvenoj administraciji, odnosno HZZO-u.  

– Kada se sve prebacuje na vas, a vas je samo dvoje, ljudi nažalost čekaju. 

Hrvoje Šušković kazao je da HZZO nije administrator ni poslodavac primarnoj zdravstvenoj zaštiti. 

– HZZO usklađuje sve propise i provodi osnovno zdravstveno osiguranje. Zavod prati sve akte i ako dođe do određenih pomaka u smislu administrativnog rasterećenja, HZZO će financijski ispratiti i taj dio, objasnio je.

Na pitanje kako Zavod prati financijski obiteljske liječnike, Šobar je rekla da je plaćanje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti podijeljeno na dijagnostičko-terapijske postupke, ali i glavarinu, u kojoj su sve režije, doprinosi, potrošni materijal, plaća doktora i sestre. 

Navela je da bi se kroz dijagnostičko-terapijski postupak trebalo zaraditi, a na spirometriji je, na primjer, zaradila 70 kuna.

Šušković je napomenuo da HZZO ima dva modela plaćanja zdravstvene usluge – usluga koja se plaća u kontekstu cijelog iznosa, u kojoj je primarno vremenski normativ svih kadrova koji obavljaju uslugu i potrošni materijal, a  cijenu ne ulazi amortizacija opreme, zgrade, i zato su cijene znatno niže i neusporedive sa zemljama u okruženju.

– Drugi segment odnosi se na primarnu razinu zdravstvene zaštite, koja se plaća po  modelu hladnog pogona i  glavarine kao osnove prihoda ordinacije, što iznosi gotovo 70 % prihoda, rekao je među ostalim.

Ustvrdio je da je prihod jedne standardne ordinacije korektan i dovoljan za isplatu svih plaća, režijskih troškova.

Zašto je tako malo specijalizacija za obiteljske liječnike?

– Po izdvajanjima za zdravstvo smo pri dnu EU-a, prosječno izdvajanje za zdravstvo po glavi stanovnika u RH je 938 eura, a prosjek Europe je preko 3000 eura. To je razlog zašto ne možemo platiti više. Imamo 3,8 milijuna ljudi koji koriste zdravstvenu zaštitu, a 1,6 milijuna zaposlenih, rekao je Tomislav Dulibić.

Ističe da se plaća koliko novaca ima.

– Specijalizacije na razini primarne zdravstvene zaštite nisu se raspisivale 12 godina, a Vlada je u prethodnom mandatu raspisala preko 200 specijalizacija te je osigurano još novih 500, kazao je.

Spomenuo je da za kirurške grane medicine i internu medicinu nema interesa među mladima.

Kekin: Trčeća privatizacija zdravstvenog sustava

Ivana Kekin istaknula je da je jedna od ključnih stvari u reformi jačanje primarne zdravstvene zaštite koja je, rekla je, kadrovski i financijski devastirana.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Rekla je da su liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti podcijenjeni, administrativno opterećeni, potplaćeni, HZZO se maćehinski odnosi među njima te stoga mladi liječnici zaobilaze tu specijalizaciju.  

– Raspisuju specijalizacije, no činjenica je da se one ne popunjavaju, čak ni u zagrebačkom prstenu, a zamislite kako je to negdje još dalje, rekla je, istaknuvši da je to povezano direktno s novcima.

Upozorava da se reformom planira daljnji odljev novca u privatne džepove, pa privatne zdravstvene ustanove daju i bolje plaće liječnicima.  

– Ovim izmjenama idemo u trčeću privatizaciju zdravstvenog sustava, naglašava.

Ističe da u hrvatskom bolničkom sustavu nema nikakve kontrole kvalitete rada, i da ona nije bitna za napredovanje, nego je bitnija stranačka iskaznica i tko je s kim dobar. 

Liste čekanja

Dulibić kaže da liste čekanja postoje u svim zemaljama EU-a, a Hrvatska je po opremi, broju uređaja za magnetsku rezonancu i CT-a pri vrhu EU-a.

Negira da se ide u privatizaciju zdravstva, a većina privatnih klinika, kaže, niti ne želi raditi s HZZO-om, jer nije riječ o nekoj dobiti.

Kekin ga je demantirala, istaknuvši da je riječ o desecima milijuna kuna čiste dobiti godišnje. 

Navela je pozitivan primjer bolnice “Sveti Duh” koja je s novom upravom donijela uštede bolnici, što je Dulibić osporio, rekavši da ta bolnica sada ima veće dugove nego prije.

Problematizirala je i kupnju PET/CT uređaja, na što je Dulibić rekao da postoji spremnost za kupnju tih uređaja, no da nijedan KBC nije zatražio da mu se to kupi, iako ima naznaka da će to zatražiti KBC Osijek.

Šobar je rekla da sustav prioritetnog naručivanja ne valja.

– Zanimaju me moji pacijenti i kolege koji se muče kao i ja, o tome želim slušati, prepiranje nema smisla, rekla je. 

Liste čekanja riješila bi tako da bi onaj tko je odredio pretragu, pacijenta i naručio. Nadalje, ako se izda uputnica za dnevnu bolnicu, onda se tamo obavljaju sve pretrage. Smatra i da bi nedolazak na pretragu trebalo sankcionirati. 

Šušković kaže da se pacijentu putni trošak plaća za odlazak u ustanovu u kojoj se u primjerenom vremenu pretraga može obaviti.

– Funkcionalan tim trebao bi imati dvije sestre i liječnika, a administraciju treba maknuti. Osnovica moje plaće kao specijaliste obiteljske medicine je 6870 kuna, bez dodataka, pa recite, je li to u redu, zaključila je Šobar. 

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku.