in

Onlajn nasilje, zločin koji zakon u BiH ne prepoznaje

Slatka-Tajna.Eu

Tužilaštvo Republike Srpske (RS) do sada nije imalo nijedan prijavljen slučaj online nasilja ili “cyberbullying-a”, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE).

I u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) RS kažu kako ne postoji evidencija ovakvih slučajeva, jer vode evidenciju po krivičnim djelima, a ne po prijavama.

RSE je upite poslao nakon posljednjeg slučaja samoubistva mladića iz okoline Banjaluke čiji je snimak objavljen na društvenoj mreži Tik Tok 27. oktobra. Na njemu je zabilježen razgovor 22-godišnjaka Mladena Dulića za posao na benzinskoj pumpi, na kojem ga radnik koji ga intervjuiše ismijava, dok druga osoba sve snima.

Kako je rečeno iz Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci, Dulić je 28. oktobra u Laktašima upoznao policiju sa objavljenim snimkom.

Istog dana je izvršio samoubistvo.

Po naredbi dežurnog tužioca banjalučkog Tužilaštva, dvije osobe su uhapšene zbog krivičnog djela neovlašteno fotografisanje.

Nakon završene kriminalističke obrade, osobe su po naredbi tužioca puštene na slobodu, a policiji je naređeno da nakon kompletiranja predmeta dostave izvještaj o krivičnom djelu.

Tužilaštvo zaključuje da su u vezi sa ovim događajem “preduzete sve potrebne radnje i mjere”.

Ovo je treće samoubistvo mladih osoba u Republici Srpskoj u prethodna dva mjeseca.

Kako prenose mediji, 22. oktobra je 16-godišnjakinja izvršila samoubistvo u Velikoj Obarskoj na istoku BiH, dok je 20-godišnji mladić u Prnjavoru, na sjeveru BiH, izvršio samoubistvo 23. septembra.

Prošle godine, prema podacima državne Agencije za statistiku, u BiH je samoubistvo izvršilo 375 osoba. To je više od 40 odsto svih nasilnih smrti u 2021. godini. Broj suicida u BiH je ispod 400 po godini u protekloj deceniji.

Zakon ne prepoznaje ‘onlajn zlostavljanje’

Neovlašteno fotografisanje se nalazi u okviru Krivičnog zakonika RS. Prema tom zakonu, neovlašteno snimanje neke osobe bez njene saglasnosti, povrijeđujući time njenu privatnost ili takav snimak pokazuje trećem licu, kažnjivo je novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

“Ne postoji krivično djelo ‘onlajn zlostavljanje’ kao takvo”, kaže za RSE Mirna Miljanović, načelnik Odsjeka za odnose sa javnošću MUP-a.

U praksi, dodaje ona, dešavaju se slučajevi onlajn zlostavljanja između djece, ali to se najčešće završi razgovorom policije sa djecom, roditeljima ili školskim osobljem.

“Treba prijaviti, na kraju krajeva i same mreže. Recimo Facebook ima svoju administraciju, da se to lice blokira. I to je jedan od koraka”, ističe Miljanović.

Što se tiče slučajeva prevare ili prijetnje na internetu, sve se tretira kao uslovno rečeno “klasična” prevara ili prijetnja, bez onlajn aspekta, pojašnjava Miljanović, podnosi se prijava, nakon čega se slučaj dalje procesuira.

Banjalučki advokat, Aleksandar Jokić, nije upoznat sa sličnim slučajevima u praksi.

“Krivični zakonik ne tretira nasilje, uznemiravanje na društvenim mrežama na takav način. Ako imaju obilježja nekih drugih krivičnih djela, da, mogu se počiniti onlajn. Ali samo za sebe, ismijavanje na društvenim mrežama nije definisano i nije inkriminisano kao posebno djelo”, rekao je Jokić za RSE.

On podsjeća da se ovakvi slučajevi uglavnom odnose na vršnjačko nasilje, te da bi se u takvim situacijama morali procesuirati maloljetnici, a shodno zakonu, to bi značilo i posebne postupke.

Ovakve prestupe ne poznaju ni Krivični zakonik na državnom nivou, kao ni u Federaciji BiH, drugom bh. entitetu.

Šta kažu psiholozi?

Bitno je obratiti pažnju na žrtve, ali i na počinioce nasilja, upozoravaju psiholozi.

Aleksandar Milić, psiholog iz Banjaluke, za RSE ocjenjuje da počinioci ovakvih djela uživaju kada povređuju, potcjenjuju i ismijavaju druge, te da su ove osobe lišene empatije.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










“Ako se govori o žrtvama, to su ljudi koji su, kako vidimo, osjetljivi, a ta osjetljivost nije patologija, nije nedostatak, nego plemenitost, senzibilnost, a ujedno i ranjivost za određene doživljaje”, ocjenjuje Milić.

On ističe da simptomi nakon ismijavanja kod nekih osoba mogu biti blaži, ali kod nekih fatalni i dovesti do samopovređivanja i suicida.

Dodaje da nedostaje adekvatna sankcija, te da se već sada zna da će kazne biti minorne.

“U praksi se događa da imamo nasilje preko društvenih mreža koje su krajnje nekontrolisane i nisu cenzurisane, a najmlađi uzrast je izložen sajber nasilju u stanovima. Nama je ulica ušla u stanove”, upozorava Milić.

On smatra da preko društvenih mreža treba identifikovati osobe koje zlostavljaju druge i prijaviti ih.

“Treba sve prijavljivati, pa čak i anonimno. U drugim zemljama, ako se uoči bilo koji oblik nasilnog ponašanja i prema ljudima i prema životinjama, narušavanja javnog reda i mira, građanin to prijavljuje”, podsjeća Milić.

Da bi se spriječilo odrastanje takvih nasilnika, zaključuje psiholog, mora se “vaspitno djelovati u porodicama i školama”.

Šta kažu mladi?

Radi se o užasnom događaju, i žalosno je da su takve stvari nekima smiješne, kažu mladi iz Banjaluke na slučaj Mladena Dulića.

“Izostaje nam empatija i previše smo skloni tome da vrijeđamo”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) 23-godišnji Dario iz Banjaluke, student stomatologije.

Slične stvari mu se nisu dešavale, ali je primjetio da se slično zlostavljanje dešava, i ne samo onlajn.

Previše smo skloni tome da vrijeđamo, kaže Dario, student iz Banjaluke, za RSE.

“Kroz srednju školu, fakultet, naročito kroz osnovnu školu, djeca nisu stasala da razmišljaju, pa vrijeđaju sve, od oblačenja, stila, navika, patika, robnih marki, djeca ne razmišljaju o tome da to nekoga vrijeđa”, kazao je Dario.

Mladen, 18-godišnji učenik Tehničke škole u Banjaluci, kaže za RSE da je “žalosno što je to nekome u tim momentima bilo smiješno, i što je možda i sada nekom smiješno”.

“Jednostavno, to danas-sutra može biti moj drug, brat, mogu biti ja, nije bitno”, naglašava Mladen.

Provodi nekoliko sati dnevno na društvenim mrežama, i kaže da “sve više vidi koliko taj ‘cyber-bullying’ utiče na omladinu, i koliko je toga sve više, a bez ikakvog posebnog cilja”.

Dodaje da okolina često utiče na mlade i da se mnogi tako ponašaju na mrežama “da bi se podigli pred društvom”.

Šta je ‘cyber bullying’?

Prema UNICEF-u, cyber bullying, odnosno cyber nasilje, znači zlostavljanje drugih korišćenjem digitalnih tehnologija.

Ono se može se događati na društvenim mrežama, platformama za dopisivanje i igranje igrica, kao i mobilnim telefonima.

Radi se o ponašanju koje se ponavlja sa namjerom zastrašivanja, izazivanja bijesa ili sramoćenja onih koji su na meti.

Može da se odnosi na širenje laži ili objavljivanje slika sa ciljem da se neko osramoti na društvenim mrežama, slanje uvredljivih poruka ili prijetnji, lažno predstavljanje na internetu.

Maltretiranje uživo i cyber nasilje se često mogu događati uporedo jedno sa drugim, ali cyber nasilje ostavlja digitalni trag, a samim tim i dokaz da se ono zaustavi.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Bojana Stamenov smršala 80 kg: Pjevačicu muka natjerala na dijetu, a sad u strukiranoj večernjoj haljini izgleda fantastično – Senzacija

Zašto ne bi trebalo jesti više od pet mandarina dnevno