Bosni i Hercegovini ponuđen kandidatski status uz uvjete

Varhelyi je pobrojao sljedeće uvjete koje bi BiH trebala ispuniti kako bi Europsko vijeće moglo odobriti kandidatski status u prosincu ove godine:

– hitno usvojiti amandmane o integritetu u postojećem zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću;

– usvojiti novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću te zakon o sudovima Bosne i Hercegovine;

– usvojiti zakon o sprječavanju sukoba interesa;

– poduzeti odlučne korake u jačanju prevencije i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala;

– odlučno unaprijediti rad na osiguravanju učinkovite koordinacije na svim razinama u upravljanju granicama i na kapacitetima za upravljanje migracijama, kao i osigurati funkcioniranje sustava azila;

– osigurati zabranu mučenja, osobito uspostavom nacionalnog preventivnog mehanizma protiv mučenja i zlostavljanja;

– zajamčiti slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebice osiguravanjem odgovarajućeg sudskog praćenja slučajeva prijetnji i nasilja nad
novinarima i medijskim djelatnicima;

– osigurati evidenciju o funkcioniranju na svim razinama koordinacijskog mehanizma o pitanjima EU, uključujući izradu i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje europske pravne stečevine.

U izvješću se navodi da vlada Federacije BiH nije bila izabrana nakon izbora 2018. godine i sve do 2022. godine dotadašnja vlada nastavila je obnašati dužnost u tehničkom mandatu.

Kaže se da je Visoki predstavnik na svoju inicijativu četiri puta koristio bonnske ovlasti, uključujući onu o financiranju izbora, izbornim standardima te amandmanima na ustav Federacije.

Europsko vijeće je u lipnju 2022. godine pozvalo čelnike Bosne i Hercegovine da hitno dovrše ustavnu i izbornu reformu. Te se reforme trebaju provesti kao najveći prioritet, kaže se u izvješću.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Dio pobrojanih uvjeta za kandidatski status već se nalazi među 14 prioriteta koje je Komisija utvrdila 2019. u svom mišljenju o zahtjevu BiH za članstvom u EU-u.

Povjerenik Varhelyi ističe da tih 14 prioriteta ostaju neupitni za otvaranje pregovora. Iz toga proizlazi da su sada uvjeti za kandidatski status nešto ublaženi, a ispunjavanje 14 prioriteta ostavljeno je za otvaranje pregovora.

U BiH podijeljeni oko kandidatskog statusa, jednima povijesni dan, drugi sumnjičavi

Bosanskohercegovački političari u srijedu su različito reagirali na potvrdu iz Bruxellesa kako je EK preporučio da se njihovoj zemlji uvjetno odobri stjecanje statusa kandidata za članstvo u EU-u, a ocjene se kreću od toga da je riječ o povijesnom danu do toga da je kandidatura i dalje neizvjesna.

Među prvima je reagirao predsjednik HDZ BiH Dragan Čović koji dijeli mišljenje kako je ovo povijesni dan za njegovu zemlju.

– Iskrena zahvalnost (Europskoj komisiji) u ime hrvatskog naroda u BiH i svih drugih u BiH na spremnosti da se napravi ova prekretnica, napisao je na Twitteru Čović koji je 2016. godine kao tadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH i predao zahtjev da se BiH odobri kandidatski status.

Ministrica vanjskih poslova Bisera Turković na Facebooku je bez zadrške pozdravila preporuku Europske komisije uz ocjenu kako je to povijesna odluka za BiH i njene građane.

– Ovo je snažna poruka građanima BiH kojoj smo se nadali i ranije, da je naša budućnost unutar europske obitelji, napisala je Turković.

Posebne zasluge za to pripisala je dosadašnjim članovima Predsjedništva BiH Šefiku Džaferoviću i Željku Komšiću.

Sam je Komšić pak ocijenio kako je važno to što je Europska komisija ocijenila da je BiH 80 posto svojih izjava vezanih za vanjsku politiku uskladila s onima EU no na preporuku Europske komisije reagirao je suzdržano uz tvrdnju kako je kandidatski status i dalje neizvjestan, a za to je okrivio visokog predstavnika Christiana Schmidta i to zbog njegove odluke da 2. listopada nametne izmjene izbornog zakona.