in

Ilegalni lijekovi iz Kine, Srbije, Indije i SAD-a na crnom tržištu u BiH

Slatka-Tajna.Eu

Na web stranicama specijalizovanim za online trgovinu u Bosni i Hercegovini (BiH) svakodnevno se mogu naći oglasi za prodaju lijekova koji se izdaju, isključivo, na ljekarski recept.

Radio Slobodna Evropa (RSE) je pratio nekoliko dana internet stranice na kojima se prodaju takvi lijekovi.

Dominiraju oni za erektilnu disfunkciju, poput viagre, kamagre, sumnjivi preparati poput zlatne mušice ili crne udovice.

Prisutni su i analgetici (lijekovi protiv bolova), te opijati.

Uglavnom se radi o falsifikatima lijekova koji su štetni po zdravlje.

Prema podacima Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, najčešće se prodaju neprovjereni lijekovi iz Kine, Srbije, Indije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Kako u BiH funkcioniše crno tržište lijekovima?

Prodavači robu isporučuju lično ili šalju poštom, ne trudeći se da sakriju identitet.

Jedan od njih za RSE kaže kako se o proizvodima i cijenama, koje nudi za lijekove bez recepta, može saznati sve na internet stranici specijalizovanoj za online trgovinu.

“Ne kažem ja da je legalno. Nije legalno. Nije zakonito, znam”, kaže ovaj prodavač, koji je želio ostati anoniman, dodajući kako nije zabrinut zbog toga što nelegalno prodaje.

“Nije to specijalno da ti zarađuješ nešto od toga, pa, hajde. Al’ to je sve sitno, za kafe”, kaže on.

Drugi prodavač za RSE tvrdi da ne prodaje nezakonite lijekove, uprkos tome što na njegovom Facebook profilu reklamira viagru po cijeni od 40 maraka (oko 20 eura) i nudi besplatnu dostavu u Sarajevu i Zenici.

Slučaj braće Velić

Braća Amel i Amer Velić, 31-ogodišnjaci iz Sarajeva, osuđeni su polovinom avgusta ove godine za nedopuštenu trgovinu lijekovima.

Priznali su da su tokom tri mjeseca 2021. godine nabavljali lijekove od većeg broja proizvođača i uvoznika, koje su prodavali putem internet oglasnika i isporučivali brzom poštom ili lično.

Prilikom pretresa kuće, vozila i firme Vamel d.o.o., čiji je osnivač Amel Velić, inspektori su pronašli i oduzeli veće količine raznih lijekova.

Osim robe, od braće Velić je oduzeto i skoro 18.000 eura.

Nakon priznanja, braća su osuđena na uslovne kazne zatvora, Amel u trajanju od jedne godine, a Amer na šest mjeseci.

Uslovna kazna zatvora u ovom slučaju znači da osuđenici ne idu u zatvor, osim ukoliko počine novo krivično djelo u roku od tri godine od dana pravosnažnosti presude.

Amel Velić za RSE kaže da ne želi komentarisati slučaj, dok je njegov brat bio nedostupan.

Istovremeno, iz Tužilaštva BiH je u augustu, nakon presude, saopšteno kako je “kažnjavanje ove vrste krivičnih djela važno”, te da se “nanosi velika šteta i opasnost za zdravlje stanovništva, jer navedeni lijekovi nisu prošli zakonom propisane kontrole”.

“Kažnjavanje ove vrste krivičnih djela je važno”, naveli su iz Tužilaštva BiH (na fotografiji: zgrada državnog Suda i Tužilaštva Sarajevo, juli 2022.)

Krivični zakon BiH za nezakonitu trgovinu lijekovima propisuje kaznu između jedne i deset godina zatvora.

Tužilaštvo BiH nije odgovorilo na upit RSE zbog čega je sklopljen sporazum sa braćom Velić, na osnovu kojeg im je izrečena blaža kazna od zakonom propisane, kao ni zašto nisu krivično gonjeni proizvođači i uvoznici lijekovima od kojih su braća Velić nabavljali lijekove.

Ko je nadležan za nelegalnu online trgovinu?

Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine je bila jedna od 22 agencije koje su učestvovale u policijskog akciji širom svijeta, koju je u junu vodila Međunarodna kriminalističko-policijska organizacija – INTERPOL.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










Tada je zaplijenjeno više od tri miliona komada ilegalnih i falsifikovanih medicinskih sredstava, čija vrijednost je procijenjena na 11,4 miliona eura. Zatvoreno je više od 4.000 internet stranica za prodaju. U okviru iste akcije uhapšene su dvije osobe u BiH.

Iako je bh. agencija bila uključena u policijsku akciju, za RSE navode da nemaju nadležnost u suzbijanju nelegalne online trgovine.

Agencija “nema informacije vezane za ovaj slučaj” (ilustrativna fotografija)

“Agencija je nadležna za izdavanje dozvola za proizvodnju, stavljanje u promet lijeka, kao i za velepromet, te laboratorijsko ispitivanja i ocjenu kvaliteta lijekova, farmaceutsko-inspekcijski nadzor, te praćenje neželjenih dejstava lijekova”, ističe se u odgovoru za RSE.

U nadležnoj agenciji dodaju da im nije poznat ni slučaj braće Velić, uprkos tome što je konstatacija Tužilaštva BiH da su braća Velić lijekove nabavljala od proizvođača i uvoznika lijekova.

“Agencija nema informacije vezane za ovaj slučaj niti nam je poznato o kojim se lijekovima radi”, ističe se u odgovoru.

Online trgovci vs policija

Jedan od prodavača nelegalnih lijekova putem interneta kaže za RSE kako nikada nije čuo da je neko uhapšen zbog nelegalne prodaje lijekova.

“Nisam zabrinut, prvi put čujem za to. Kod mene preovladava ovaj turski macun med, a ovo je usputno, te šumeće makagra i ti gelovi. Tako da mislim, čim se može na internetu normalno objavit’ – ne vidim problem”, ističe on.

Prema podacima INTERPOL-a, organizovane kriminalne grupe godišnje na globalnom tržištu prodaju ilegalne lijekove, čija vrijednost je procijenjena na 4,6 milijardi eura.

Opasnosti od konzumiranja ovakvih lijekova

Predsjednik Komore magistara farmacije u bh. entitetu Federacija BiH Marin Crnogorac kaže za RSE da kupovinom lijekova na crnom tržištu i bez kontrole ljekara kupuju “mačka u vreći”.

Ističe da ti lijekovi nisu prošli rigorozne kontrole koje Agencije za lijekove BiH kontroliše prije njihovog puštanja na tržište.

“Konzumacija tih lijekova je opasna, jer može izazvati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi. Stvar je u tome da pacijenti tada konzumiraju nešto za šta ne znaju kako je, gdje i od čega napravljeno. Agencija za lijekove objavljuje godišnje izvještaje o broju prijavljenih nuspojava na lijekove”, ističe Crnogorac.

Kupovina lijekova na crnom tržištu je kao kupovina "mačka u vreći", navodi Crnogorac (ilustrativna fotografija)

Kupovina lijekova na crnom tržištu je kao kupovina “mačka u vreći”, navodi Crnogorac (ilustrativna fotografija)

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava da su lijekovi sa crnog tržišta potencijalno opasni, jer nisu prošli zakonske kontrole.

Navodi i da postoji velika mogućnost da je riječ o krivotvorenim proizvodima, koji su potencijalno opasni po život i zdravlje ljudi.

Pojava lažnih lijekova je primijećena u svim dijelovima svijeta, a uglavnom se prodaju na pijacama i putem interneta.

Nerijetko lažni lijekovi nađu put i do klinika i bolnica, navodi SZO.

Iz krovne organizacije objašnjavaju da je krivotvoreno oko deset posto lijekova, koji se prodaju na tržištima nerazvijenih i srednje razvijenih zemalja.

Takvi lijekovi, najčešće, ne sadrže aktivni sastojak, dok su neki od njih otrovni, jer sadrže potencijalno smrtonosne nivoe pogrešnog aktivnog sastojka ili druge otrovne hemikalije.

Neki od njih su kontaminirani bakterijama, pa konzumacija takvih može biti potencijalno smrtonosna, ističu iz SZO-a.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

VICEVI SVALERKA VS ZENA VICEVI DO SUZA SMEH KOMEDIJA PARODIJA SMIJEH ZABAVA😂

Nedostajao mi je tenis, zadovoljan sam igrom