in

Na 27. godišnjicu genocida u Srebrenici ukopano još 50 žrtava

Slatka-Tajna.Eu

U Srebrenici je u ponedjeljak 11. jula sahranjeno još 50 žrtava genocida koji su srpske snage počinile u ovom mjestu u julu 1995. godine. Za 27 godina ukupno je sa ovim žrtvama ukopano gotovo 7.000 ubijenih.

Najmlađa žrtva sahranjena na 27. godišnjicu genocida je Salim Mustafić, koji je ubijen kad je imao 16 godina, dok je najstariji Husejin Krdžić koji je u trenutku smrti imao 59 godina.

Snage Vojske Republike Srpske (VRS) u Srebrenici i okolini ovog mjesta na istoku Bosne i Hercegovine (BiH) ubile su 8.372 muškaraca i dječaka nesrpske nacionalnosti. Iz tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih nacija, protjerano je više od 25.000 žena, djece i starih.

Do danas su u Memorijalnom centru u Potočarima ukopane 6.652 žrtve, dok je po željama porodica ubijenih, na drugim lokacijama ukopano 237 osoba. Još se traga za više od 1.000 nestalih.

U okviru obilježavanja 27. godišnjice genocida, u ponedjeljak je u Memorijalnom centru održana i komemoracija te klanjana kolektivna dženaza.

Svjedočenja preživjelih

Hakija Huseinović preživio je genocid, a u videu koji je emitiran na komemoraciji žrtvama prisjetio se stradanja u skladištu poljoprivredne zadruge u Kravici gdje je bio zatvoren zajedno sa drugim muškarcima.

Odjednom, više se niko nije javio ni da jekne ni da vikne. Nisam se micao. Kad su rekli da tovare mrtve, nisam znao kuda ih vuku –

“Bombe, trombloni i rafali, i tako sve do mraka… Jedan je počeo vikati, jedan poslije traži vode. Oni su zašli po skladištu provjeriti ima li živih i udarali kundakom. Odjednom, više se niko nije javio ni da jekne ni da vikne. Nisam se micao. Kad su rekli da tovare mrtve, nisam znao kuda ih vuku”, dio je njegovog svjedočanstva.

Hakija je uspio preživjeti strijeljanje, a iz skladišta je pobjegao nakon što se 24 sata skrivao ispod tijela ubijenih.

“Ustao sam i sjeo. Ne mogu na noge, jer sam se ukočio. Šta ću? Ne znam terena, kuda ću. Onda, čujem dvojica šapću i s njima sam krenuo”, prisjetio se.

Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje godišnjice genocida, imao je sreću da preživi genocid koji je, kako kaže, bio poraz ljudskosti.

Ističući da je priznavanje genocida uvjet za pomirenje, on je pozvao dužnosnike u BiH da poduzmu konkretne korake kako bi Srebrenica “postala grad života, a ne smrti”.

“U Srebrenici rastu djeca rođena poslije genocida. Naša je obaveza da im omogućimo normalne uslove života. Ne trebaju nam velike riječi nego konkretni koraci da zajedno odrastaju bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost”, kazao je.

Svaka fotografija je neispričana priča

Pogledajte: Lica Srebrenice – Svaka fotografija je neispričana priča

“Prikupljanje ovih fotografija je vraćanje unazad, vraćanje identiteta brojevima na šta su obično svedene žrtve. Ovo je i najveća zbirka fotografija žrtava srebreničkog genocida prikupljena na jednom mjestu, mada ih još oko pet hiljada nedostaje.”

Dvadeset godina nakon najvećeg zločina na evropskom tlu poslije Drugog svjetskog rata, Dženana Halimović željela je osigurati da žrtve, a ne samo njihova imena, budu upamćene.Počela je prikupljati fotografije 8.373 ljudi ubijenih u srebreničkom genocidu, te ih do sada prikupila skoro 3.000.

Ukoliko imate fotografije ili znate nekoga ko bi mogao imati fotografije žrtava koje se nalaze na našoj listi molimo Vas da ih sa podacima pošaljete na našu e-mail adresu: facesofsrebrenica@rferl.org.

Negiranje genocida

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović poručio je da je genocid u Srebrenici bio “svjesno i pomno planiran zločin sa političkim motivima” te da svi koji su u njemu učestvovali moraju doći pred lice pravde.

“Čuvat ćemo istinu i boriti se protiv negatora genocida. Bivši visoki predstavnik Valentin Inzko učinio je veliku stvar kada je nametnuo zakon o zabrani negiranja genocida i drugih zločina utvrđenih pravosnažnim odlukama”, kazao je poručujući da je negiranje genocida značajno smanjeno, ali ne i isključeno.

Također, zatražio je reakciju visokog predstavnika Christiana Schmidta, ukoliko lokalne vlasti na području istočne BiH i dalje budu sprječavale memorijalizaciju i obilježavanje mjesta stradanja.

Poruke međunarodnih zvaničnika

Uz članove porodica žrtava i građana iz cijele BiH, obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici prisustvovao je veliki broj zvanica iz cijelog svijeta.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt kazao je da je po dolasku u Srebrenicu osjetio snažan teret. “To je i teret neuspjeha međunarodne zajednice da zaštiti ove ljude”, dodao je.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u Memorijalnom centru u Potočarima u blizini Srebrenice

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u Memorijalnom centru u Potočarima u blizini Srebrenice

Naglasio je da je genocid u Srebrenici dokumentovan te da svi koji ga negiraju i umanjuju broj žrtava, žive “učahureni u svjesno odabranom neznanju“.

“Lekcije koje smo naučili u Srebrenici nikada ne smiju biti zaboravljene, a to je da politike mržnje i straha ne donose ništa osim nesreće. Moramo pokazati posvećenost da se to nikome više ne ponovi”, naglasio je Schmidt.

Holandsko izvinjenje porodicama žrtava

O strašnom sjećanju koje Srebrenica čuva 27 godina govorila je ministrica odbrane Holandije Kajsa Ollongren, uz ocjenu da ono neće proći s protokom vremena.

“To je sjećanje na strah i nesigurnost svih onih koji su u julu 1995. godine ovdje tražili zaštitu, ali i na potpunu bespomoćnost vojnika UN-a koji su željeli da im tu zaštitu pruže”, naglasila je.

Mnoge od žrtava pobjegle su u julu 1995. godine u UN-ovu sigurnu zonu u Srebrenici, očekujući zaštitu od holandskih mirovnih snaga. Ollongren je poručila da je međunarodna zajednica u tome zakazala te je uputila izvinjenje porodicama žrtava.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










“Kao dio te zajednice, Vlada Holandije dijeli političku odgovornost i zbog toga vam upućujemo svoje duboko izvinjenje”, istaknula je ona.

Na komemoraciji se obratila i predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Graciela Gatti Santana. Ona je kazala da uprkos nepobitnim presudama koje su dokazale da je u Srebrenici počinjen genocid i dalje postoje oni koji pobijaju zaključke tih sudova.

“Oni koji koriste takvu retoriku su u manjini. Iako su glasni, ime Srebrenica odjekuje mnogo dalje”, kazala je Gatti Santana.

Potpredsjednica Bundestaga Njemačke Aydan Ozoguz ocijenila je da Srebrenica stoji kao upozorenje cijelom svijetu da nijedan ratni zločin neće ostati bez kazne.

“Preuzeti odgovornost za našu prošlost jedan je od uslova naše evropske zajednice zajedničkih vrijednosti”, dodala je.

U obilježavanju 27. godišnjice genocida u Srebrenici sudjelovao je i ambasador Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH Michael Murphy. Njegova poruka bila je da je Srebrenica “mračni događaj u historiji, ne samo za BiH nego i čitavo čovječanstvo”.

Ambasador je istaknuo da bh. zvaničnici imaju institucionalnu odgovornost da prihvate što se dogodilo u Srebrenici prije 27 godina.

“Također, imaju stalnu obavezu da se time bave kroz podučavanje budućih generacija o dokazivanju istine”, poručio je u video poruci.

Američki ambasador odao je počast žrtvama genocida i pozvao zvaničnike na institucionalnu odgovornost da prihvate što se dogodilo u Srebrenici prije 27 godina

Američki ambasador odao je počast žrtvama genocida i pozvao zvaničnike na institucionalnu odgovornost da prihvate što se dogodilo u Srebrenici prije 27 godina

Abazović: ‘Genocid je počinjen nad ljudima’

Počast ubijenim Srebreničanima odao je i premijer Crne Gore Dritan Abazović koji je kazao da na Balkanu i danas živi duh mržnje i podjela. Kako je naveo, on se on manifestira u politikama koje negiraju istine i činjenice.

“Genocid nije počinjen nad Bošnjacima, nego nad ljudima. Nisu ga počinile vojske nego politike – politike smrti i prevara”, poručio je Abazović.

Najmlađa žrtva ukopana na 27. godišnjicu genocida u Srebrenici ubijena je sa 16 godina.

Najmlađa žrtva ukopana na 27. godišnjicu genocida u Srebrenici ubijena je sa 16 godina.

U povodu godišnjice genocida u Srebrenici, oglasili su se i zvaničnici Kosova. Predsjednica Vjosa Osmani objavila je na Twitteru da je potrebna zajednička borba “protiv pokušaja da se veličaju ili negiraju gnusna zverstva”.

Premijer Kosova Albin Kurti poručio je da je šteta izazvana genocidom višestruka i da se ne može se popraviti, ali može prepoznati prihvatanjem.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković objavio je na Twitteru da je genocid u Srebrenici “poraz čovječanstva”. “S pijetetom se prisjećamo više od 8.000 bošnjačkih muškaraca, dječaka i civila ubijenih u Srebrenici. Duboko suosjećamo s njihovim obiteljima i najmilijima”, napisao je Plenković.

Marš mira dug 110 kilometara

U Potočare su dan uoči komemoracije stigli i učesnici Marša mira, koji je u petak, 8. jula, krenuo ka Memorijalnom centru iz Nezuka na sjeveroistoku BiH.

Učesnici tradicionalnog Marša su prešli trasu koju su Srebreničani u ljeto 1995. godine pokušavali doći do slobodne teritorije, odnosno do Tuzle ili Kladnja. Na put dug 110 kilometara je krenulo oko tri hiljade ljudi.

Više od 300 biciklista je, također, u tradicionalnom pohodu 8. jula krenulo iz Bihaća, na sjeverozapadu BiH, prema Srebrenici. Za biciklistima je krenulo i više od 20 učesnika atletskog maratona “Bihać – Srebrenica”.

Zakon protiv negiranja genocida

Bivši visoki predstavnik u BiH, Valentin Incko, u julu 2021. godine je nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Za kršenje ovog Zakona predviđene su zatvorske kazne od tri mjeseca do pet godina.

U Tužilaštvu BiH za RSE je ranije navedeno da je nakon Inckove odluke “smanjena pojava govora mržnje i negiranja genocida i ratnih zločina u javnom prostoru i medijima”.

Do sada ova pravosudna institucija nije podigla nijednu optužnicu protiv osoba prijavljenih za negiranje genocida – iako je u prvih 11 mjeseci primjene zakona na njihovu adresu stiglo 40 prijava.

Ko je osuđen za zločine?

Za genocid i zločine u Srebenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora. Zločini su pred Haškim sudom, ali i domaćim sudovima okarakterisani kao genocid, i to kao jedini na prostoru bivše Jugoslavije u ratovima devedesetih.

Radovan Karadžić, prvi predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, pravomoćno je osuđen u Hagu na doživotnu kaznu zbog genocida u Srebrenici, kao i zbog zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.

Zbog genocida, na doživotnu kaznu na istom sudu je osuđen i glavni komandant VRS-a, Ratko Mladić.

Osim njih, osuđeni su i Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost Glavnog štaba VRS, Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove GŠ VRS-a, te Vujadin Popović, načelnik bezbjednosti Drinskog korpusa VRS-a.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je 2004. donio prvu pravosnažnu presudu za genocid u Evropi, u slučaju generala VRS Radislava Krstića.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

UPFBiH: Ukoliko se ne promijeni Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak FBiH, radnici će dobiti 621 KM pomoći, a država 459 KM

Udala se Zvezda Granda, prvi ples sve doveo do suza!