Plenković podržao ukrajinsku kandidaturu za članstvo u EU-u, zauzeo se za brži europski put BiH

Nakon obraćanja u Europskom parlamentu premijer Andrej Plenković je s predsjednicom EP-a Robertom Metsolom održao konferenciju za medije na kojoj je zahvalio na potpori hrvatskom putu u eurozonu i Schengenski prostor.

– Ovo je bio moj treći nastup u 6 godina pred Europskim parlamentom, svaki put u različitom kontekstu i o različitim temama, ovoga puta na temu trenutnih izazova i globalnih i europskih, a onda i nacionalnih. Bila je ovo prigoda da izložimo naše stajalište nakon što je konferencija o budućnosti Europe trajala godinu dana. Znate da je Dubravka Šuica, potpredsjednica RK-a nadležna za demokraciju i demografiju, bila neposredno uključena u niz događaja koji su okupljali europske građane iz svih zemalja pa tako i iz Hrvatske, o gdje smo vidjeli preporuke i inicijative koje dolaze od strane građana o tome kako učiniti Uniju još učinkovitijom, rekao je Plenković. 

O aktualnoj političkoj situaciji

– Ovo je bila prigoda da se i osvrnemo na aktualnu situaciju sigurnosnu, političku, ekonomsku, financijsku, humanitarnu, energetsku, prehrambenu krizu koja traje od 24. veljače, od početka ruske brutalne agresije na Ukrajinu koja je stubokom promijenila međunarodnoga poretka, prekršila međunarodno pravo i dovela cijeli svijet u situaciju da se nosi s posljedicama te agresije, a ne samo strahote za Ukrajinu koja trpi ovu agresiju s 13 milijuna prognanih, sa 6 milijuna izbjeglih, s ogromnim ljudskim žrtvama i ogromnim materijalnim štetama. Efekti te krize prelili su se na sve nas u pogledu rasta cijene energenata, cijena hrane, građevinskih sirovina i naravno doveli do inflacijskih pritisaka. I stoga aktivnosti koje poduzimamo na nacionalnoj razini i sve ono što poduzimamo na zajedničkoj razini trebaju biti okvir politike koja će i dalje imati ispravne moralne odabire, a to je potpora Ukrajini i sankcije Rusiji, a s druge strane jačanje energetske mreže i osiguranje energetske pravce kako bi osigurali energente našim građanima te s druge strane osigurati da cijene tih energenata ne ugrožava egzistenciju naših građana niti funkcioniranje našeg gospodarstva. U tom pogledu nadam se da će i rasprava koja slijedi na Europskom vijeću biti doprinos izgradnji nove europske arhitekture, poručio je Plenković. 

O kandidatskom statusu za Ukrajinu i Moldovu te perspektivi BiH i Kosova

– Činjenica je da će i Ukrajina i Moldova i Gruzija dobiti ne samo europsku perspektivu, što je strateški iskorak, već će im biti dat i status kandidata (Ukrajini i Moldovi) i uvjetni status kandidata Gruziji. Stoga smo u tom kontekstu ponovili stav Hrvatske koja se godinama zalaže za europski put Bosne i Hercegovina koja je uz Kosovo jedina od zemalja jugoistočne Europe koja nema status kandidata. Srbija i Crna Gora pregovaraju 9 i 10 godina, Sjeverna Makedonija i Albanija imaju status kandidata, čekaju na otvaranje pregovora, vidjet ćemo što će noćas možda biti u bugarskom parlamentu vezao uz status te dvije zemlje. Stoga smatramo da BiH treba dobiti status kandidata, a pritom riješiti i izborni zakon koji dovodi Hrvate kao konstitutivni narod, ali brojevima najmanji, nažalost u neravnopravni položaj već godinama. Želimo da BiH napreduje i njezin europski put što prije. Naravno da želimo i da Kosovo napreduje, naročito kada je riječ o viznoj liberalizaciji. Činjenica je da Kosovo još nije podnijelo zahtjev pa niti ne može dobiti status kandidata, a i činjenica da ga 5 zemalja nije priznalo je otežavajuća okolnost, istaknuo je. 

O budućnosti

– Što se ostalih tema tiče, mislim da jednom kada sve ove krize malo jenjaju, vratit ćemo se dvjema osnovnim okosnicama, a to su digitalna i zelena tranzicija, koje bi bez sadašnje krize bile glavne teme, rekao je predsjednik hrvatske Vlade. 

Zahvalio se predsjednici Europskog parlamenta Roberti Metsoli na snažnoj potpori za ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen.

Odgovarajući na pitanje novinara talijanske novinske agencije vezano uz plin, Plenković je kazao da je Hrvatska uz ruski plin koji je godinama dolazio iz Rusije sagradila i LNG terminal čiji kapaciteti zadovoljavaju domaće potrebe, ali da će se dodatnom investicijom ti kapaciteti povećati i osigurati siguran plin i za susjedne zemlje.

– S dodatnim dijelom koji ćemo dograditi, podići ćemo kapacitete na 6,1 milijardu kubika. S time smo u mogućnosti osigurati dovoljno plina za Sloveniju, BiH, Mađarsku i sve zemlje koje to budu trebale u našem okruženju. Što budemo imali više svog plina, manje će nas koštati uvozni, odgovorio je Plenković.

– Prvi put da smo jasno čuli da je premijer rekao da očekuje da će već sljedeći tjedan Vijeće uputiti nacrt odluke o Hrvatskom ulasku u Schengen u Europski parlament koji ne donosi odluku o tome, ali prema proceduri, daje svoje mišljenje o tome. Nacrt odluke sadrži i datum ulaska u Schengen. Premijer je otkrio da će to biti 1. siječnja 2023. godine. Formalna odluka trebala bi trebala biti donesena na jesen za vrijeme češkog predsjedanja i tako bi Hrvatska paralelno mogla ući u Schengen i eurozonu, u Vijestima u 17 javila dopisnica HTV-a iz Bruxellesa Jasna Paro.

– Premijer je istaknuo da su tako ispunjene težnje hrvatskog naroda kad je prije deset godina odlučio na referendumu o ulasku u EU. Premijer je zahvalio Europskom parlamentu što je sve ovo vrijeme našeg članstva podržavao ulazak u Schengen i eurozonu. Premijer je govorio o ratu u Ukrajini kao jednom od najvećih izazova i problema današnjice u svijetu jer izaziva globalnu krizu u vidu poskupljenja, nestašice, gladi i inflacije. Rekao je da je to našoj zemlji jako poznato i usporedio velikosrpsku agresiju s ratom protiv Ukrajine. Usporedio je ta dva narativa kojima su bili izloženi ukrajinski i hrvatski narod, rekla je Paro.

– Podržao je kandidacijski status Ukrajine u Europskoj uniji te govorio o proširenju na zapadni Balkan što će i sutra biti tema na summitu lidera zapadnog Balkana i lidera Europske unije. Hrvatska podržava kandidacijski status BiH te je rekao kako je vrlo važno promijeniti izborni zakon u toj zemlji kako bi ta zemlja postala funkcionalna i stabilna, javila je Paro.

Plenković najavio odluka o ulasku RH u Schengen najesen 

– Sljedeći tjedan Vijeće EU-a poslat će formalni prijedlog o ulasku Hrvatske u šengen u Europski parlament, rekao je Plenković u govoru na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.

Odluku o ulasku u Schengen donosi Vijeće EU-a jednoglasno, a postupak zahtijeva traženje mišljenja Europskog parlamenta prije donošenja konačne odluke.

Plenković je izrazio nadu da će Parlament brzo izglasati svoje mišljenje o tom prijedlogu te da će najesen, za vrijeme češkog predsjedanja, biti donesena konačna odluka o ulasku Hrvatske u šengen.

Tako bi Hrvatska od početka 2023. godine mogla postati članicom dubljih integracija unutar EU-a, to jest europodručja i šengena. 

Plenković je govorio na plenarnoj sjednici u okviru niza rasprava na temu Ovo je Europa na koje Europski parlament poziva šefove država ili vlada država članica EU-a.

Plenković je istaknuo da je na pandemiju covida-19 Europska unija odgovorila mjerama bez presedana, posebice novim instrumentom EU sljedeće generacije za oporavak od posljedica koje pandemija donijela za gospodarstvo. Nakon toga, ruska agresija na Ukrajinu stubokom je promijenila dosadašnji poredak stvari u svijetu.

Plenković je rekao da ruski narativ kojim se opravdava agresija u kojem se negira ukrajinski identitet i tvrdnje da je cilj napada denacifikacija zemlje, podsjeća na sličan narativ koji je koristio Miloševićev režim u Srbiji 90-tih godina.

– U tom kontekstu Ukrajina je podnijela zahtjev za članstvo i bio sam prvi koji e to podržao jer znam koliko to znači njihovim vođama i ukrajinskom narodu, rekao je Plenković, dodajući da će na povijesnom samitu u četvrtak i petak biti donesena odluka o kandidatskom statusu za Ukrajinu i Moldaviju i uvjetno za Gruziju.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Plenković je pritom upozorio da se ne smije zaboraviti na zemlje jugoistične Europe, posebice Bosnu i Hercegovinu.

– Mi smo uvijek bili za davanje statusa kandidata i Bosni i Hercegovini jer smatramo da ova zemlja ne bi smjela biti zadnji vagon na zapadnom Balkanu koji ide prema Europskoj uniji. To bi bila povijensa nepravda. Mi smo jedna od država koje potiču članstvo BiH u Europskoj uniji. Želimo hitno rješenje za promjenu izbornog zakona koji bi omogućio pravedne i poštene izbore u Bosni i Hercegovini, poručio je. 

Plenković je rekao da bi bila povijesna nepravda da se BiH ne dodijeli status kandidata.

– Ovo su jasni i prijateljski stavovi. Hrvatska će biti prva koja će svim srcem podržati status kandidata za Bosnu i Hercegovinu, rekao je Plenković.

Hrvatski je premijer govorio kako je ruska agresija na Ukrajinu ugrozila svjetski poredak kakav je do tada postojao.

– Posljedice pogađaju sve nas, imamo energetska kriza, rast cijena sirovina, hrane, građevinskog materijala. Nitko nije ostao netaknut, rekao je Plenković.

Osvrćući se na prijedloge o ukidanju jednoglasnog odlučivanja u Vijeću EU-a, što je jedan od zaključaka Konferencije o budućnosti Europe, Plenković je rekao da se golema većina, 97, 98 posto odluka donose jednoglasno, ali da u nekim pitanjima države članice imaju različite pozicije oko kojih se može naći kompromis. Pritom je osudio korištenje konsenzusa za ucjenu i uvjetovanje.

– Ucjene i uvjetovanje vrlo su loša politika, uvijek smo se zalagali za kompromise na temelju argumenata,rekao je Plenković.

U raspravi je jedan zastupnik kritizirao Hrvatsku zbog nasilnog vraćanja migranata. Plenković je odgovorio da se svaki prigovor na ponašanje hrvatske granične policije provjerava, da je uspostavljen neovisni nadzorni mehanizam, koji bi sljedeći tjedan trebao objaviti izvješće o postupanjima na granici.

– Otvoreni smo za sve argumente i spremni odgovoriti na sva pitanja, rekao je Plenković, ističući činjenicu da je Hrvatska odbila podizati žicu ili ograde na granicama.

Slovenski liberalni zastupnik Klemen Grošelj kritizirao je hrvatski pristup prema Bosni i Hercegovini, nazvavši nacionalističkom politikom inzistiranje na promjeni izbornog zakona.

Plenković je odgovorio da je prema Daytonskom mirovnom sporazumu BiH uspostavljena kao jedna država s dva entiteta i tri konstitutivna naroda i da inzistiranje na tome da se poštuju te temeljne odredbe ne može biti nacionalizam.

Plenković razgovarao sa Zelenskim uoči sastanka Europskog vijeća

Premijer Andrej Plenković na Twitteru je objavio da je razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Uoči sastanka Europskog vijeća, najavljenog za kraj tjedna – dao je potporu Ukrajini u stjecanju statusa kandidata za članstvo u Uniji.

Premijer Plenković do 24. lipnja boravi u posjetu Bruxellesu tijekom kojega se obratio zastupnicima u Europskom parlamentu, a sudjelovat će i na sastanku na vrhu čelnika EU-a i zapadnog Balkana, na sastanku Europskoga vijeća te na sastanku na vrhu država europodručja. 

Premijer je u srijedu sudjelovao na plenarnoj sjednici Europskoga parlamenta tijekom koje je održao izlaganje za vrijeme rasprave u okviru teme “Ovo je Europa”. Tijekom večeri će sudjelovati na prijemu povodom proslave Dana državnosti i 30. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.

U četvrtak će premijer Plenković sudjelovati na sastanak na vrhu EU – zapadni Balkan, na sastanku na vrhu Europske pučke stranke, te će se biti na susretu predsjednika država ili vlada s predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom. Nakon toga će sudjelovati na sastanku Europskoga vijeća i na radnoj večeri s njenim članovima.

U petak, posljednjeg dana boravka u Bruxellesu, Plenković će sudjelovati na sastanku na vrhu država europodručja i na sastanku Europskoga vijeća.