Redakcija
Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavila je korekcije projekcija ključnih makroekonomskih varijabli u odnosu na vrijednosti iz jesenjeg kruga srednjoročnih projekcija.
Stopa rasta realnog bruto društvenog proizvoda (BDP) revidirana je naniže za 1,1 posto za 2022. i 0,61 posto za 2023. godinu.
“U odnosu na prethodni krug makroekonomskih projekcija, svijet se nalazi u potpuno drugačijem makroekonomskom okruženju. Prevladavajuća viđenja iz novembra su bila sljedeća – bazni efekat snažnog rasta nakon kontrakcija usljed pandemije će iščezavati, inflatorni pritisci rastu, ali su vjerovatno tranzitorne prirode, poremećaji u globalnim lancima snabdijevanja i proizvodnje rezultiraju snažnijom trgovinskom razmjenom između Evropske unije i regiona sa kojima graniči, uključujući i zapadni Balkan.
Rat u Ukrajini uzrokovao je negativne promjene na svjetskim tržištima energenata, hrane i proizvodnih materijala, a distributivni i proizvodni globalni lanci su dodatno napregnuti. Pored rasta globalnih cijena, u većini zemalja se javljaju i naznake spirale nominalnih plata i cijena, a najveće svjetske centralne banke već provode ili najavljuju znatno restriktivniju monetarnu politiku, koja uključuje i rast referentnih kamatnih stopa.
Trenutno, u 2022. očekujemo inflaciju mjerenu potrošačkim cijenama u visini od 7,7 posto. U kontekstu naših ranijih brzih procjena inflacije za prvo polugodište, očekujemo da će inflatorni pritisci blago slabiti u drugoj polovini godine, ali prvenstveno zbog baznog efekta.
Prošlosedmične projekcije Evropske komisije, kada je iskomunicirano da se u 2022. u Evropskoj uniji očekuje inflacija od 6,8 posto, višu očekivanu stopu inflacije u BiH treba posmatrati i u kontekstu njenog nižeg nivoa inflacije u odnosu na EU u prethodnim godinama.
Zbog inflatornih pritisaka, očekujemo značajno usporavanje rasta realne lične potrošnje u 2022. godini, pa čak i blago smanjenje u 2023. i 2024. godini. Lična potrošnja je najznačajnija komponenta BDP-a (prema potrošnom principu) u BiH. Uz prosječne neto plate registrovanih zaposlenih u martu od 1.092 KM (pri čemu je više od 50 posto zaposlenih u djelatnostima sa ispodprosječnom neto platom), znatno niže prosječne penzije te nepovoljnu starosnu strukturu stanovništva i demografske trendove, nije realistično očekivati rast realne potrošnje u uslovima inflacije, posebno jer se ne očekuje skoro zaustavljanje rasta prosječnih potrošačkih cijena.
Zbog poremećaja u globalnim proizvodnim i distributivnim lancima, očekujemo da će vanjskotrgovinska razmjena sa EU i zemljama regiona nastaviti rasti, mada znatno sporije u odnosu na 2021. godinu. Posljedično, projicirane stope realnog rasta izvoza i uvoza u 2022. godini su korigovane naviše u odnosu za jesenji krug projekcija. Zbog baznog efekta, ali i očekivanog smanjenja realnog raspoloživog dohotka stanovništva, očekujemo sporiji rast i uvoza i izvoza u 2023. godini.
Očekivani rast investicija u 2022. godini je revidiran naniže, jer do momenta izrade projekcija još uvijek nije usvojen konsolidovani budžet u BiH, zbog čega je nemoguće započeti nove javne investicije, čak i ukoliko za njih postoje izvori finansiranja. Dodatno, privatni investicioni ciklus je usporen, ne samo u BiH, što zbog cjenovnih pritisaka, što zbog neizvjesnosti vezanih za rat u Ukrajini. Očekujemo porast državne potrošnje, ali, izraženo u apsolutnim iznosima, on i nije naročito značajan.
Neizvjesnosti vezane za ključne pretpostavke u vezi sa srednjoročnim makroekonomskim projekcijama su značajne. Prvenstveno, nemoguće je predvidjeti trajanje rata u Ukrajini i njegov dalji tok. Posljedično, moguće su dalje turbulencije na međunarodnim tržištima energenata i roba.
U BiH postoje i dodatni rizici koji bi mogli ubrzati rast domaćih cijena, čime bi se raspoloživi realni dohodak stanovništva dodatno smanjio. Trenutno se o kratkoročnim efektima normalizacije monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) za ekonomije eurozone, pa indirektno i EU i regiona zapadnog Balkana, može samo nagađati, jer trenutna inflacija ima karakteristike troškovne inflacije. Ukoliko bi se rast ekonomije eurozone dodatno usporio, a očekuje se rast od svega 2,7 posto u 2022. i 2,3 posto u 2023. godini (revidirano naniže u maju, u odnosu na februar 2022. godine, za 1,3 i 0,5 posto respektivno), potražnja za domaćim proizvodima i uslugama bi se smanjila, što bi dodatno usporavalo ekonomsku aktivnost u BiH“, navodi se u saopćenju Centralne banke BiH.
