Događaj je kvalificiran kao teško kazneno djelo

“Bilo je vidljivo da se radi o aviobombi s upaljačem”

– Vršena su kemijsko-fizikalna vještačenja, balistička vještačenja i mišljenje vojne struke, izjavio je.

– Danas iznosimo dio koji se odnosi na pad letjelice, dok je dolazak letjelice u nadležnosti drugih tijela i tu se izvidi nastavljaju, poručio je.

– Bilo je vidljivo da se radi o aviobombi s upaljačem, ali dotad rezultati nisu dali osnove za zaključak, naglasio je.

“Šteta je procjenjena na 600.000 kuna”

Brigadir Jadranko Karlušić iznio je sve detalje o padu letjelice, vremenu pada i materijalnoj šteti. Naglasio je da je šteta procjenjena na 600.000 kuna, oštećeno je 96 automobila.

Od 11 do 14. ožujka trajao je očevid koji je izvršen na četiri lokacije.

Očevid je napravljen i na mjestu pada padobrana.

– Sam pad letjelice nije izravno zabilježen, rekao je Karlušić. 

“Stroj koji obavlja funkciju izviđanja i snimanja”

Glavni vojni zrakoplovni istražitelj Mario Počinok detaljnije je govorio o uzrocima pada letjelice. Naglasio je kako je događaj pada letjelice spada u događaj avionske nesreće. Letjelica je napravljena za dubinsko izviđanje, a ima visoke performanse.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Kreće se brzinom od devetsto do 1100 na sat, leti i transsonično. Visina s kojom može povesti snimanja kreće se od tristo do šest tisuća metara. Ima tri promjene smjera. Ima šest promjene visine.

Vrijeme lansiranja pripremanja je 15 minuta. Lansira se pomoću posebnog vozila.

– To je potpuno automatiziran stroj koji obavlja funkciju izviđanja i snimanja, poručio je Počinok. 

“Letjelica je došla pri brzini od 90 km/h”

– Imala je brzinu od 860 do 950 na sat. Visinu je držala na 1341 metar, cijelo vrijeme, kurs je bio na 244 stupnja. U Hrvatski prostor ušla je u 22.57. Letjelica slijeće pomoću padobrana, naglasio je.

– Letjelica je došla pri brzini od 90 kilometara na sat. To je zadnja zabilježena brzina. Pri promjeni otkvačuje se pomoću piropatrona, aktivira se padobran. Kako se aktivira i pošto visi letjelica na repu, potrebno je stvoriti novo hvatište koje će osigurati da letjelica prijeđe u horizontalni položaj. Radi se novo hvatište, izvlači se retroraketa i letjelica prelazi u horizontalni položaj. Stabilizira se normalno propadanje od šest metara u sekundi. Izbacuje se amonijak te se aktivira stajni trap. Izvlače se i ticala, poručio je.

– Po dodiru sondi, zatvara se i aktivira retroraketa. Letjelica je sletjela. Odbacuje se padobran. To je normalna procedura. U našem slučaju se dogodilo u procesu odbacivanja padobrana, jednostavno nije bilo mehaničke veze između same letjelice i glavnog padobrana. To znači da se s visine od 1700 metara iskliznula iz padobrana, dodao je.  

Podsjetimo, Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo prije tri tjedna je priopćilo da je balističkim vještačenjem metalnih fragmenata vojnog drona, koji je pao na Zagreb, utvrđeno da se radilo o avio-bombi s pripadajućim upaljačem, a o tragovima eksploziva još se ne može donijeti konačni zaključak.

ŽDO je 23. ožujka izvijestio da je do tada dobilo rezultate balističkog vještačenja i samo dio rezultata kemijsko-fizikalnog vještačenja, a rezultati dosadašnjeg tijeka i dijela provedenih vještačenja ne daju osnovu za donošenje konačnog zaključka.

Tužiteljstvo je reklo kako je u koordinaciji sa Centrom za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić, Uprave kriminalističke policije Ravnateljstva policije, Vojne policije i obavještajnih agencija nastavlja s radom na predmetu u cilju utvrđivanja svih relevantnih činjenica okolnosti pada bespilotne letjelice.

Radi analize tragova dosad je izdalo naloge za provođenje kemijsko-fizikalnog, mehanoskopskog, balističkog i toksikološkog vještačenja te zatražilo stručno mišljenje zrakoplovno-tehničke struke.