in

Bez dobrih nastavnika nema škole, sustav treba mijenjati

Slatka-Tajna.Eu

Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga u Zagrebu

Foto: U svom filmu / HRT

Da su djeca najveće bogatstvo, te da je njihovo obrazovanje najbolji zalog za budućnost znaju svi. No, najdugovječniji srednjoškolski ravnatelj Zlatko Stić tu je jednostavnu istinu pokazao i na djelu. Naime, Prirodoslovnu školu „Vladimir Prelog“ u Zagreb, koju djeca obožavaju i vole u nju dolaziti, u svojih 28 godina karijere podignuo je do jedne od najprestižnijih škola u Zagrebu.

Škola koja nekada nije bila u trendu 

Kada je 1990. započeo svoj rad u tada kemijskoj i geološkoj tehničkoj školi, a 1993. preuzeo kao ravnatelj, bila je to samo jedna škola gotovo na periferiji grada koju su mnogi dosta nerado upisivali.

– Nismo bili u trendu. Kemijska škola je bila popularna do osamdesete godine, dok je još industrija bila u punoj snazi. Sve većim otvaranjem granica Jugoslavije za uvoz novih kemikalija i proizvoda, kemijska industrija polako tone – samim time je pao interes dobrih učenika za upis i škola se počela baviti učenicima koji su se upisali radi slobodnih mjesta, priča Stić.

Na sreću, danas je situacija potpuno drugačija.

– Prošle godine smo na elektronskim prijavama imali 1280 prijava na 240 mjesta. To je 6 učenika na jedno mjesto, dodao je.

Što se tiče upisa u srednje škole, današnji kriterij 5.0, čini se, postao je više pravilo nego iznimka u mnogim školama. Sudeći prema tome, čak ni genijalni učenici s malo lošijim ocjenama u pojedinim predmetima – poput Mate Rimca, danas ne bi mogli upisati niti jednu prestižnu školu. Stić napominje kako su najveći problem u Hrvatskoj strukovne škole, koje ustvari „drže“ gospodarstvo.

– Učenici moraju imati posebnu poziciju kad završavaju te škole, jer oni nisu ništa lošiji od učenika gimnazije. Lako je dokazati kako su programi nekih škola teži od onih opće gimnazije. Strukovne škole imaju fantastične učenike koji uredno upisuju fakultete koje žele. Tu treba dati dobre profesore, ali koji inženjer elektrotehnike ili strojarstva će raditi za plaću u 5 i pol tisuća kuna? Bez dobrih nastavnika nema škole – to je problem kod strukovnih škola. Treba mijenjati sustav. Ja zagovaram da početna plaća u školstvu treba biti minimalno 8 tisuća kuna, ali moramo dobiti dobre nastavnike, napominje ovaj dugovječni ravnatelj. 

U poslu su mu najvažniji učenici, vodi i školsku nogometnu ekipu 

U poslu su mu najvažniji učenici, a ljubav prema onome što radi najbolje prepoznaju njegovi kolege.

– Jako puno vremena – što radnog, što slobodnog, provodi s učenicima. On će ih dočekati ujutro u 7:45 pred školom, a puno puta će ih i ispratiti u 19:15 u iz škole. Kao i nas profesore. To je vrijeme uloženo u učenike, i nikad se ne može zaboraviti. Upravo zbog stava da mu se uvijek mogu obratiti, učenici ga i vole. Kod njega su vrata uvijek širom otvorena, priča bivša profesorica kemije u PŠVP-u Irena Ognjenović.

Osim upravljanja školom, Stić od 1994. vodi i školsku nogometnu ekipu.

– Mislim da ga učenici gledaju baš onako kako bi željeli gledati osobu od autoriteta – s jedne strane imaju puno povjerenja u njega, a s druge strane, kad on kaže dosta, onda je dosta. Voljela bih da ravnatelji s tako puno iskustva i dobrom vizijom mogu više participirati u donošenju pravilnika i zakona koji se tiču školstva, jer onda su oni dugotrajni. Stić je sudjelovao na izradi pravilnika o normi rada nastavnika, koji se nije mijenjao sigurno 20 godina, za razliku od mnogih drugih zakona koji se mijenjaju prečesto, kaže Željka Frković, ravnateljica X. gimnazije „Ivan Supek“ u Zagrebu.

Od 1996. član je Upravnog odbora Crvenog križa, a 1997. preuzeo je ulogu predsjednika povjerenstva natjecanja iz kemije. Dvije godine, od 1998. do 2000. bio je i predsjednik Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja. 2004. Stić radi na promjeni imena škole u „Prirodoslovna škola Vladimir Prelog“, a 2020. godine dobiva Nagradu Grada Zagreba za uspješan rad u obrazovanju.

Trenutno traje novi natječaj za poziciju ravnatelja u školi, za koju se Stić ponovno kandidirao. Smatra kako je recept biranja dobrog ravnatelja biranje prema životopisu i sposobnosti.

– To što ste vi dobar profesor nekog predmeta ne znači da ćete biti dobar ravnatelj. On mora imati i financijske i organizacijske sposobnosti, strpljivost i spremnost na puno radnog vremena. Ja sam bio u školi po 14 sati, i sad sam ponekad po 12 sati. Nažalost, na natječajima je zadnjih godina sve manje kandidata, ljudi više ne žele biti ravnatelji jer su izloženi svim mogućim napadima od strane svih institucija. Provodite stvari s kojima se nekad ne slažete jer vam je netko ‘odozgo’ naredio. Moraš uvesti disciplinu u kolektiv, pa doživljavaš otpor. Djelomično su i roditelji problem, a ni plaće nisu adekvatne. Morate donositi odluke i znati se snaći, objašnjava.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







Svojim radom i projektima uspio je povući mnogo novca iz Europske Unije, ali napraviti i mnogo reformi unutar škole – implementirao je kurikulume i educirao profesore za čak 15 novih kolegija.

– Programi koje imate propisani su u državi i često su stereotipni i suhoparni, ponekad dosadni i zastarjeli. Okupio sam tim od 24 kolega da stvorimo nešto važno. Kako bi dobili najviše novaca, trebali su nam partneri za rad – ja sam gledao Plivu i zagrebački PMF. Kad smo im pokazali svoj plan, oni su rekli da. PMF-u smo ponudili i da njihovi profesori budu predavači našim profesorima kod edukacije za provedbu. Dobili smo maksimum novaca iz fonda i išli na edukacije po cijeloj Europi kako bismo napisali te kurikulume, priča Stić.

Tako je u školu, između ostalih, doveo predmete poput kemije hrane, kritičkog razmišljanja o znanosti, kemije okoliša, bionike, nutricionizma, geoinformatike, i druge.

– To nam je dalo na popularnosti, ali je klincima dalo i malo drugačiji uvid u STEM područje koje razvijamo u našoj školi. Danas smo, uz MIOC, najuspješnija gimnazija u Hrvatskoj, rekao je.

“Škola mora biti mjesto gdje se učenici osjećaju kao doma” 

Ističe kako škola mora biti mjesto gdje se učenici osjećaju kao doma, imaju aktivnosti i svi imaju jednaka prava.

– Napravili smo kantinu s puno dvosjeda i trosjeda gdje pišu zadaće, imaju svoje ormariće, sport u školi s posebnim terminima, knjižnicu od 400 kvadrata u kojoj nabavljamo beletristiku po izboru učenika. Sada smo i među 4 najbolje škole u svim sportovima u gradu Zagrebu – učenicima treba pružiti te stvari, rekao je.

Zvali su ga i političari, kaže, već četiri ili pet puta na različite funkcije koje je odbio.

– Htjelo me se staviti da funkcioniram kao dio već postojećeg sustava. To meni teško ide, volio bih stupnjeve slobode za koje ja odgovaram. Ljepše mi je biti u školi nego biti neki pomoćnik ministra, kaže Stić.

Izvan škole, ima vlastiti OPG na kojem proizvodi aroniju. I prije svega, predani je otac koji je uz posao, nakon rastave, gotovo samostalno odgojio dvoje, danas već odrasle, djece.

– U životu sam puno radio preko servisa, savladao sam puno stvari. Naučio sam da moraš raditi da bi stvorio, moraš biti odgovoran, kreativan – i to sam prenosio na svoju djecu. Sretan sam da imam dvoje krasnih klinaca, koji su odgovorni, zaključuje.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Rada Manojlović opet u miniću, ali ovaj put je naučila lekciju – Mondovizija

Snežana Savić: “Lijepo je da čovjek bude lijep, ali nije suština u tome”