in

Avio saobraćaj: Prazni letovi, borba za olakšice i uspon privatnih aviona

Slatka-Tajna.Eu

Skoro dvije godine od početka pandemije covida-19 se zrakoplovstvo, na globalnom nivou jedna od najpogođenijih privrednih grana, polako oporavlja. Krajem prošle godine neki brojevi su se već približili zadnjoj “normalnoj” godini – 2019. Ako su prije pandemije najveće brige uzrokovale gužva na nebu i osjetno povećanje emisije stakleničkih plinova iz zrakoplovstva, sada praktično cijela industrija i politika teže prije svega jednom cilju – povratku u ovo stanje. Također uz pomoć ekološkog “ludila”.

Avio prevoznici su 2019. godine izveli nešto više od 11 miliona letova sa polijetanjem ili slijetanjem u Evropi. Naredne, 2020. godine, u prvoj godini pandemije covida-19, kada je putnički avio saobraćaj od marta do maja bio čak potpuno obustavljen, izveli su ih samo pet miliona.

Izvor : Aerodrom Orly u Parizu, mart 2020. / Profimedia

 

Prošle godine je organizacija Eurocontrol, sistemski operater evropskog zračnog prostora, izbrojila nešto više od šest miliona, 4,9 miliona odnosno, 44 posto manje nego u posljednoj “normalnoj”, 2019. godini.

“U 2021. godini smo bili svjedoci djelimičnom, i ustrajnom oporavku zračnog saobraćaja,” napisali su u prošle sedmice objavljenom statističkom pregledu prošle godine. Još u januaru je bilo za 64 posto manje zračnog saobraćaja nego u januaru 2019. godine. U decembru prošle godine su brojevi bili još za samo 22 posto niži nego u decembru 2019. godine.

Izvor : N1

Oporavak zračnog saobraćaja je na vidiku, ali je još uvijek vrlo nesiguran i zavisan od razvoja pandemije.

“Kada se pojavio omikron i kada su države ponovo počele pooštravati mjere na granicama, zračni saobraćaj u Evropi je u jednoj sedmici opao za deset posto”, izjavio nam je direktor Agencije za civilno zrakoplovstvo Rok Marolt.

“Zračni saobraćaj se nakon pada jako dugo oporavlja, a kod novih komplikacija ponovo vrlo brzo opada”, dodao je.

Nužni su bespotrebni letovi

Neizvjesnost avio kompanijama uzrokuje mnogo glavobolje, posebno u vezi sa pravilima unutar industrije, koja su prvenstveno namijenjena očuvanju predvidivosti zračnih veza, a ne usputnom prilagođavanju situaciji.

“Na jesen smo bili prijatno iznenađeni oporavkom našeg posla. Ali od sredine januara do februara ponovo zapažamo snažan pad rezervacija”,  u inetrvjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung krajem prošle godine je izjavio predsjednik uprave grupacije Lufthansa Carsten Spohr. Pored njemačkog nacionalnog prijevoznika u grupaciju Lufthansa između ostalih spadaju još i kompanije Austrian Airlines, Eurowings i Brussels Airlines.

Nova ograničenja zbog širenje omikron varijante su se ponovo uvukla u zračna putovanja.

“Zbog toga moramo otkazati 33 hiljade letova, približno deset posto svih planiranih u našoj grupaciji u zimskoj sezoni. Istovremeno u tom periodu moramo izvesti dodatnih 18 hiljada bespotrebnih letova samo zato, da bi sačuvali pristup našim stalnim aerodromskim terminima”, dodao je.

“Ekološka i finansijska ludost”

Na najprometnijim evropskim aerodromima termini za polijetanja i slijetanja, takozvani “slotovi”, predstavljaju značajnu imovinu avio kompanija, koji im omogućavaju stabilno poslovanje. Kako bi ih zadržali za sebe, moraju ih i koristiti.

Prije pandemije je vrijedilo, da za očuvanje svog slota avio kompanija mora izvesti najmanje 80 posto svih predviđenih letova u određenom terminu. Zbog tog pravila su već početkom marta 2020., kada su ljudi masovno počeli otkazivati putovanja, evropskim nebom letjeli skoro prazni avioni. Nijedna od avio kompanija nije željela izgubiti svoje slotove, jer bi im to nakon normalizacije situacije uzrokovalo velike operativne probleme.

Izvor : Profimedia

Evropska komisija je tada, privremeno, na jednu godinu, do prošlog proljeća, suspendovala kvote letova za očuvanje slotova. To je učinila uprkos protestima nekih niskobudžetnih avio prijevoznika, među njima Ryanaira i WizzAira, čiji su čelnici tvrdili, da se pri tome radi o zaštiti nacionalnih prijevoznika i ometanju konkurencije.

Poslije godinu dana bez ikakve kvote letenja za očuvanje aerodromskih slotova su u Evropskoj komisiji odlučili da avio saobraćaju treba vratiti barem određenu mjeru predvidivosti i “normalnosti”. Tako su za prošlogodišnju ljetnu sezonu odlučili da će avio kompanije za očuvanje slotova morati obaviti barem 50 posto predviđenih letova.

Izvor : N1

I ljeti, na vrhuncu turističke sezone i u periodu niže stope infekcija, to je bilo prilično jednostavno postići. Problem je nastao kada je Komisija ljetos odlučila da će ista, 50-postotna kvota vrijediti i za zimski period.

“Mnogi avioni će uprkos vrlo malom interesu svejedno morati poletjeti za zaštitu slotova, što je ekološka i finansijska ludost”, početkom ljeta je napisao Willie Walsh, direktor međunarodnog udruženja avio prijevoznika IATA, koje ujedinjava 290 avio kompanija iz cijelog svijeta.

Uprkos pozivima brojnih predstavnika avioindustrije i političara, te ogorčenju ekologa Evropska komisija za sada još uvijek istrajava u 50-postotnom pragu za očuvanje slotova, tvrdeći da time osigurava mobilnost i zaštitu potrošača.

N1 Slovenija: U ovoj državi još uvijek više od milion putnika manje

Daleko najprometniji slovenački aerodrom na Brniku problemi sa očuvanjem slotova ne pogađaju. Naime, još uvijek je vrlo mali i premalo važan da bi se avio kompanije otimale za prostor na njemu.

Slovenački zračni prostor je već skoro pun aviona kao i prije pandemije, ali je još uvijek daleko manje letova usmjerenih na aerodrome.

U katastrofalnoj 2020., kada je redovni putnički avio saobraćaj od sredine marta do početka maja bio potpuno obustavljen, broj putnika na brničkom aerodromu u odnosu n 2019. opao za čak 83 posto.

Izvor : Borut Živulović/Bobo

Prošle godine se počeo oporavljati, ali je još daleko od predkriznog nivoa. 2019. godine je preko brničkog aerodroma prošlo više od milion i 700 hiljada putnika. U 2020. ih je bilo 291 hiljada. Prošle godine još uvijek samo 431 hiljada.

“Po našim očekivanjima broj putnika će se na nivo iz 2019. vratiti 2026. ili 2027. godine”, rekao nam je Janez Krašnja, šef aerodromskih usluga u kompaniji Fraport Slovenija, koji upravlja aerodromom Jožeta Pučnika.

U poređenju sa prošlom zimom ove godine je rast primjetan.

“U ovom momentu u zimskom redu letenja sa našeg aerodroma je moguće letjeti na 14 destinacija, što ukazuje na lijep trend rasta u poređenju sa prošlogodišnjom zimskom sezonom, kada smo u isto vrijeme imali svega šest avio linija. Također i za dalje, za ljetni red letenja nam dobro pokazuje, jer planiramo redovne letove na barem 22 destinacije”, dodao je.

Naravno da je, dodao je Krašnja, daljnji razvoj na području avio linija snažno zavisan od razvoja pandemije.

Fraport Slovenija, koji je 2020. godinu završio sa nešto više od šest miliona eura gubitka, bi se u prošloj godini već trebao približiti pozitivnom poslovanju.

“Na kraju ali ne i manje važno, promet nam je u poređenju sa 2020. godinom porastao za skoro 50 posto, a ne smijemo zaboraviti ni pet miliona državne pomoći, koja nam je pomogla da prebrodimo teška vremena”, rekao je Krašnja.

“Još ne znam da li ćemo imati dobit. Ukoliko bude, biće minimalna”, konstatovao je.

Dvostruka kriza zbog propasti Adrie

Slovenački avio saobraćaj je bio u krizi i prije nego što je u martu 2020. godine krenula pandemija. Konačna propast Adrie Airways je već sama po sebi snažno srezala ponudu i količinu letova, jer je broj polijetanja i slijetanja na brničkom aerodromu u jesen 2019. momentalno snizila za približno 30 posto, a u cijeloj godini se to pokazalo kao 10 postotni pad prometa u poređenju sa 2018. godinom.

Po mišljenju Roka Marolta propast Adrie je važan razlog za loše rezultate brničkog aerodroma.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







“Uvijek sam prigovarao onima koji su tvrdili da će pitanje avio veza nakon propasti Adrie urediti tržište. Tržište bi to sigurno uredilo u velikim saobraćajnim čvorištima, recimo New Yorku, Frankfurtu, Briselu, Parizu… U Sloveniji po mom mišljenju tržište nikada više neće na zadovoljavajući način urediti stanje na području avio veza jer smo nažalost premalo zanimljivi za strane prijevoznike”, rekao je Marolt.

Izvor : Borut Živković

 

U Fraportu Slovenija kažu, da su ispočetka najave za 2020. bile vrlo obećavajuće, kada im planove ne bi pokvarila pandemija.

“Promet koji nam je osiguravala Adria Airways nismo mogli nadoknaditi u onolikoj mjeri u kojoj smo planirali”, izjavio je Janez Krašnja.

Veliki gubici za kontrolore zračnog saobraćaja

Iako na njih rijetko ko pomisli, u toku zastoja avio saobraćaja za vrijeme epidemije u velikoj krizi su se našli i kontrolori zračnog saobraćaja. Po podacima Eurocontrola, njihovog krovnog regulatornog organa, evropske kontrole zračnog saobraćaja su zbog pada prihoda (avio kompanije svaki prelet zračnog prostora plaćaju) u 2020. imale 4,7 milijardi eura gubitaka. Prošle godine je bilo malo bolje – gubici su iznosili 3,7 milijardi eura.

“Iza nas su dvije teške godine, a budućnost izgleda sjajno. Nadam se da će prognoze izdržati”, razgovor je započeo Žiga Ogrizek, kontrolor letenja u Kontroli zračnog saobraćaja, slovenačkoj kompaniji u državnom vlasništvu.

U 2020. godini je kompanija prvi put od osnivanja 2004. godine imala gubitak – iznosio je čak 14 miliona eura.

Konačnih podataka za 2021. godinu još nema.

“Sigurno smo i u 2021. godini ostvarili gubitak, ali će taj gubitak biti značajno manji nego u 2020.”, rekao je Ogrizek. Za ovu godinu već planiraju pozitivno poslovanje.

Prihodi Kontrole zračnog saobraćaja su samo u manjoj mjeri zavisni od broja polijetanja i slijetanja na slovenačkim aerodromima. Glavninu njihovog dijela i prihoda predstavljaju preleti aviona kroz slovenački zračni prostor. Ovih je u 2019. godini bilo čak 324 hiljade. Broj je zatim u 2020. godini pao na 138 hiljada, a u prošloj godini je ponovo porastao na 204 hiljade preleta.

“Što se tiče preleta našeg zračnog prostora situacija je puno bolja, nego kad se radi o polijetanjima i slijetanjima na našim aerodromima,” izjavio je Ogrizek.

“Imamo sreću da Slovenija leži na tzv. jugoistočnoj osi, gdje se saobraćaj prije svega na račun turističkih destinacija na jugoistoku Evrope, oporavlja puno brže od evropskog prosjeka”, dodao je.

Dnevni rekordi

Do sada najprometniji dan na slovenačkom nebu je bio 31. avgust 2019., kada je kroz zračni prostor koji nadziru letio 1551 avion. Isto tako je dnevni rekord u 2020. postavljen krajem avgusta i iznosio je 960 letova. Rekordni dan u 2021. je bio krajem jula – 1360 letova. Slovenačka Kontrola zračnog saobraćaja naime ne nadzire cijelo nebo iznad Slovenije. Za potrebe civilnog zrakoplovstva zračni saobraćaj iznad Prekmurja usmjeravaju njihove austrijske kolege.

Ako je na nivou cijele Evrope zračnog saobraćaja u ovim danima i dalje za približno 25 posto manje nego u ovom periodu prije dvije godine, onda je saobraćaj kroz naš zračni prostor praktično već na istom nivou kao tada. “U prošloj sedmici smo čak za nekoliko postotaka premašili saobraćaj iz januara 2019., a očekujemo da će zbog pooštrene epidemiološke situacije on u drugoj polovini januara ponovo blago opasti,” rekao je Ogrizek.

Najprije oporavak, a tek onda briga za okoliš

Prije pandemije covida-19 koja ga je gurnula u najveću krizu u istoriji, civilno zrakoplovstvo je bilo među najbrže rastućim izvorima emisije stakleničkih plinova. Bilo je odgovorno za približno četiri posto svih evropskih emisija CO2, pri čemu stručnjaci upozoravaju da na globalo zagrijavanje utiču i druge emisije avionskih motora, zbog čega je uloga avioindustrije u klimatskim promjenama još znatno veća.

Nakon što je pad saobraćaja u 2020. i 2021. avionske emisije praktično prepolovio, industrija i politika prije svega rade na ponovnom povratku u “normalno stanje”.

Iako se također i u avioindustriji mnogo govori o zelenom oporavku, realnost je prilično drugačija.

Olakšica za emisije

Avio kompanije, koje za avio gorivo svakako ne trebaju plaćati trošarine, ni obaveze na emisije CO2, ni porez na dodanu vrijednost, čime samo u Evropi godišnje uštede 27 milijardi eura, su se u toku krize izborile još i za dodatnu pogodnost.

Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo (ICAO) je 2020. godine na brzinu izmijenila pravila rada svoje prve globalne sheme za ograničavanje avionskih emisija, nazvane CORSIA, čija je probna faza započela 2021. godine.

Ova shema bi trebala osigurati ugljično neutralan rast avio saobraćaja. Avio kompanije bi to trebale postići poboljšanjem efikasnosti aviona, korištenjem novih “održivih” goriva i takozvanim ugljičnim poravnanjem (eng. offsetting), finansijskom podrškom projektima za smanjivanje emisija na drugim područjima.

Na ovaj način bi osigurali, da najavljeno značajno povećanje avionskih emisija u narednim desetljećima ne bi dodatno uticalo na globalno zagrijavanje.

CORSIA je na početku predviđala da će za granicu, iznad koje će se avio kompanije morati pobrinuti za ugljično neutralan rast, vrijediti prosjek emisija u 2019. i 2020. godini. No kako je avio saobraćaj u 2020. godini zbog pandemije drastično opao, to bi značilo da bi granica bila postavljena znatno niže nego što je to na početku predviđeno, a to bi snažno povećalo troškove avio kompanija.

Zato su u ICAO u lobiranju brojnih država odlučili, da za polazište uzmu samo emisije iz 2019. godine, koja je za zrakoplovstvo do sada bila rekordna. To naravno znači da avio kompanije u nekoliko narednih godina, koliko će trajati oporavak nakon pandemije i vraćanje saobraćaja na nivo iz 2019., za smanjivanje emisija u okiru ove sheme neće morati izdvojiti ni centa.

Procvat posla privatnih aviona

Emisije iz zrakoplovstva su jedne od najneravnopravnije rapoređenih među svjetskom populacijom. U 2018. je prema studiji objavljenoj u časopisu Environmental Research Letters, avionom putovalo samo 11 posto svjetskog stanovništva. Postotak svjetskog stanovništva, koji najčešće koristi avio prijevoze sam je odgovoran za više od polovine svih avionskih emisija.

Dok je prosječan Slovenac godišnje svim svojim aktivnostima odgovoran za nešto više od devet tona emisija CO2, česti korisnici privatnih aviona, kako navodi studija, samo letenjem uzrokuju do 7.500 tona godišnjih emisija CO2.

Svi segmenti zrakoplovstva zbog pandemije nisu jednako pogođeni. Dok se uobičajeni i niskobudžetni putnički saobraćaj još uvijek oporavljaju od šoka, drugi tržišni segmenti su prilično brzo stali na noge.

Teretni saobraćaj praktično nikada nije bio ozbiljno pogođen, a čarter i poslovni letovi su također brzo oživjeli. Sva tri pomenuta segmenta su krajem prošle godine već pokazivali rast u poređenju sa stanjem na kraju 2019. godine.

Izvor : N1

Pad ponude redovnih letova je među bogatima snažno povećao zanimanje za poslovne letove, za iznajmljivanje privatnih aviona. Ponuđači letova i proizvođači manjih aviona jedva sustižu porast interesovanja.

“Segment poslovne avijacije je u značajnom porastu”, komentarisao je Žiga Ogrizek dodajući da “nekolicina nekadašnjih pilota Adrie sada radi na ovom polju.”

Ovo je loša vijest za klimu. Kako upozoravaju u briselskoj nevladinoj organizaciji Transport&Environment, privatni letovi na pojedinačnog putnika u zrak ispuste između 5 i 14 puta više stakleničkih plinova od uobičajenih putničkih aviona. Pored toga ovi avioni češće obavljaju kraće a s tim i manje efikasne letove, često između destinacija, koje su na zadovoljavajući način dostupne i brzom željezničkom linijom.

“Pandemija je proširila bazu korisnika privatnih letova,” za Bloomberg je izjavio Ron Draper, predsjednik uprave kompanije Textron Aviation, koja proizvodi avione marke Cessna i Beechcraft i dodao da se to neće promijeniti.

Izvor : Profimedia

Istovremeno je prošle godine uspješnim lansiranjem raketa u vlasništvu kompanija Virgin Galactic, Space X i Blue Origin započela nova era energetski i ekološki rasipnih letova – komercijalni svemirski turizam. Kako upozorava profesorica geografije na University College London dr. Eloise Marais, pri jednosatnom izletu u svemir su ispusti CO2 između 50 i 100 puta veći nego kod prekookeanskog leta putničkim avionom. Zato da bi milijarderi, kao što je Jeff Bezos (na gornjoj fotografiji), mogli glumiti astronaute i u bestežinskom prostoru ustima loviti kokice.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

 


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

VIDEO | Je li ovo najstrmija uspinjača u Europi? / Bljesak.info

Futsaleri BiH oslabljeni otputovali u Amsterdam