in

Ministarstvo finansija SAD brže od pravosuđa u BiH

Slatka-Tajna.Eu

U jednom dijelu prijava koje je Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) podnosio za visoku korupciju, navodi se i Milorad Dodik, današnji član Predsjedništva BiH, čije ime se 5. januara našlo na spisku osoba i entiteta američkog ministarstva finansija, kojima su određene sankcije zbog koruptivnih radnji.

Sankcije su uvedene i Alternativnoj televiziji, medijskoj kući iz Banje Luke zbog, kako se navodi, povezanosti s Miloradom Dodikom.

Pod sankcijama su od istog dana i bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH, a današnji Dodikov pravni savjetnik, Milan Tegeltija, kao i Mirsad Kukić, poslanik Pokreta demokratske akcije (PDA) u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Oni su stavljeni na listu zbog „njihove uključenosti u značajne koruptivne aktivnosti”, i onemogućen im je ulazak u SAD, navedeno je u saopštenju Stejt departmenta koje potpisuje američki državni sekretar Entoni (Antony) Blinken.

U Transparency international BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da oni Dodika prijavljuju za korupciju još od 2008. godine, i afera vezanih za izgradnju zgrade Vlade, ali i zbog drugih slučajeva.

„U prethodnih nekoliko godina smo imali nekoliko prijava koje možda nisu bile vezane za korupciju, ali svakako za zloupotrebu moći s jedne strane zbog prijetnji biračima, građanima s druge strane, prisluškivanje opozicije… Slični slučajevi koji nisu nikada doveli ni do čega i nikada po njima, tužilaštva, prije svega Tužilaštvo BiH, nije postupalo“, kaže Ivana Korajlić, izvršna direktorica TI BiH za RSE.

Prethodne istrage protiv Dodika

Dodik se nikada nije našao pred domaćim pravosuđem kao optuženi za djela korupcije.

Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) BiH je tokom 2009. saslušavala oko stotinjak osoba koji su se dovodili u vezu izvještaja protiv Milorada Dodika i još 15 osoba koje se bile osumnjičene za namještanje tendera, nepotrebno prekoračenje troškova i pranje novca prilikom izgradnje Administrativnog sjedišta Vlade Republike Srpske (RS), zgrade za Radio-televiziju RS, te dionice autoputa E 661 Gradiška – Banja Luka.

Teretili su se da su oštetili budžet RS i protivpravno prisvojili oko 75 miliona evra.

Tužilaštvo BiH je slučaj predalo Specijalnom tužilaštvu RS koje je u decembru 2011. obustavilo sve istrage protiv Milorada Dodika, zbog nedostatka dokaza.

Ivana Korajlić naglašava da kada su u pitanju najviši funkcioneri i lideri političkih partija u BiH, predmeti protiv njih, čak, i kada se pokrenu sudski procesi, traju godinama, i često ne dovedu do pravosnažnih presuda.

„Oni koji bi trebali biti procesuirani imaju kontrolu nad pravosuđem. Ono što vidimo u većini slučajeva da sve te prijave budu ekspresno odbačene, da se naredbe o nesprovođenju istrage donose po automatizmu, a da s druge strane pojedine prijave, iako su podnesene prije više od tri godine, nemamo nikakav odgovor“, rekla je Korajlić.

Svetlana Cenić, bivša ministarka finansija u Vladi Republike Srpske (RS, jedan od dva entiteta u BiH), i ekonomska analitičarka, smatra da su se ovim trebale baviti bh. institucije, a ne američke.

„Više bih voljela da se svim ovim pitanjima, a teške su optužbe u obrazloženju, da se bavilo pravosuđe BiH, da postoji vladavina zakona u BiH, da imamo rad tih i istražnih i kontrolnih organa, a ne da nam neko drugi kaže koliko su nam zvaničnici korumpirani“, ocijenila je Cenić za RSE.

Slučajevi Tegeltija i Kukić

Milan Tegeltija je u decembru 2020. podnio ostavku na poziciju predsjednika VSTS-a, nakon što su članovi Savjeta izglasali zaključak kojim su pozivali na njegovu ostavku.

Još 2019. godine Tegeltija bio je dio afere “Potkivanje”. Dovodio se u vezu s koruptivnim radnjama, odnosno da je putem posrednika, inače službenika SIPA-e, ugovarao klijente kojima je trebalo „ubrzati“ predmete u bh. pravosuđu.

To je objavljeno u videosnimku, ali Tegeltija je na kraju oslobođen sumnji, a u slučaju se pojavio kao svjedok.

U februaru 2021. Tegeltija je postao savjetnik Milorada Dodika.

Mirsad Kukić je koristeći svoj službeni položaj direktora javnog preduzeća Rudnik Banovići, kao i poslanika u Parlamentarnoj skupštini „učestvovao u koruptivnim radnjama koristeći svoj politički uticaj i službeni položaj za ostvarivanje lične koristi“, navodi se u saopštenju Stejt departmenta.

Dodaje se da postoje vjerodostojne informacije da je Kukić zloupotrijebio javna sredstva za ličnu korist i miješao se u odluke o zapošljavanju i imenovanjima da bi ostvario političku korist.

On je pred Opštinskim sudom u Sarajevu nepravosnažno osuđen na godinu zatvora zbog posredovanja pri zapošljavanju u javnim preduzećima.

Pravosuđe u BiH i korupcija

U 2021. godini je u BiH podignuta samo jedna optužnica za visoku korupciju, i to za predmet star više od 10 godina, kažu u Transparency international BiH.

Radi se o slučaju državnog ministra bezbjednosti Selme Cikotića, koji se tereti da je od 2009. do 2011., dok je obavljao funkciju ministra odbrane BiH, zloupotrebio službeni položaj tako što je pogodovao kupcu na štetu ministarstva prilikom izvoza i prodaje viškova zastarjele vojne opreme.

Tako je, navodi se u optužnici, oštetio budžet BiH za iznos od oko 9,7 miliona KM (oko 4,85 miliona evra), a drugima je pribavio imovinsku korist u višemilionskom iznosu.

„To govori o efikasnosti, a i samom selektivnom pristupu procesuiranja slučajeva korupcije. Mi još uvijek imamo ogromne afere poput npr. Bobar Banke, gdje su ljudi još na sudu, a obavljaju istovremeno visoke funkcije u državi, da ne govorimo o tome da oni najodgovorniji u svim tim aferama su nedodirljivi i ne budu nikad ni uključeni u te optužnice“, kaže Korajlić.

Iz Tužilaštva BiH je saopšteno 4. januara da je posebni Odjel za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju u 2021. godini podigao optužnice u 151 predmetu protiv 278 osoba.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







Ovaj odjel se bavio borbom protiv organizovanog kriminala, terorizma, korupcije, finansijskog kriminala, kao i predmetima povezanim sa ilegalnim migracijama i međunarodnim krijumčarenjem migranata.

Dodaju da su pokrenuli aktivnosti u Odsjeku za borbu protiv korupcije, koje su dale rezultat u podignutim optužnicama, kao i aktivnim istragama u kojima se u narednim mjesecima očekuje donošenje tužilačkih odluka.

Ipak, u Sudu Bosne i Hercegovine kažu da pravosuđe nije uspjelo da odgovori na izazove korupcije.

Sudija ovog Suda, Branko Perić, za RSE ocjenjuje da je zbog toga i samo pravosuđe postalo korumpirano.

„Pravosuđe je u rasulu, u stvari nije pokazalo sposobnost da se bavi ozbiljnim kriminalom i korupcijom. To su problemi sistema, organizacije i profesionalnih sposobnosti, i podrške vlasti pravosuđu“, smatra Perić.

On podsjeća da je bh. pravosuđe amnestiralo Milana Tegeltiju, i pokazalo da sistem nije u stanju da se bavi korupcijom u pravosuđu, a kamo li korupcijom u društvu.

Dodaje da BiH objavom sankcija nije saznala ništa novo.

„Čuli smo od američke administracije ono što i sami znamo, naše politike su srušile državne institucije i postale kriminalne organizacije. Društvo se održava na korupciji, korupcija je opšte mjesto bh. društva“, kaže Perić.

Iz „Transparensija“ ocjenjuju da kada bi nabrajali funkcionere koji su bili uključeni u korupciju, imali bi spisak koji bi obuhvatao gotovo sve najviše pozicionirane u BiH. Pitanje je ko bi ostao van te liste, dodaju.

„To najbolje govori o tome koliko je korupcija prisutna, a sa druge strane koliko pravosuđe malo radi po tom pitanju. TI je godinama podnosio prijave tužilaštvima na različitim nivoima vezano za različite oblike korupcije, od zloupotreba u javnim nabavkama do zloupotrebe položaja, pa čak i neke druge stvari koje se tiču izbornih nepravilnosti“, istakla je Korajlić.

Šta nakon sankcija?

Cenić ocjenjuje da se sa novim sankcijama Dodiku „nije šaliti“, jer će, kako kaže, politiku SAD-a slijediti sve države koje žele da ostanu u dobrom odnosu sa njima.

„Ovo jesu proširene sankcije kad je Milorad Dodik u pitanju, jer čim je tu u pitanju ministarstvo finansija, odnosno trezora, to je ipak malo ozbiljnije, znači ovo je drugi žuti karton, ja bih tako to nazvala, jer ima i onaj treći koji eliminiše potpuno“, kaže Cenić.

Ona ocjenjuje da mjesto na „crnoj listi“ američkog Ministarstva finansija ograničava manevarski prostor, i da nakon početnog junačenja, i proslave neustavnog dana RS, slijedi otriježnjenje.

Iz TI BiH kažu da ovo neće biti poticaj za bh. institucije za obračun sa korupcijom, nego da će sve biti ispolitizovano, te iskorišteno u izbornoj kampanji.

„Ključno bi bilo kada bi se priključile evropske zemlje, iako na nivou EU nema konsenzusa, ali pojedinačne članice imaju određene mehanizme. To bi mnogo više efekta imalo i za funkcionere u BiH i za firme koje su sa njima povezane“, smatra Korajlić iz TI BiH.

Ona zaključuje da je borba protiv korupcije nešto čime bismo se mi sami trebali pozabaviti, a ne neko sa strane.

Ko je još pod američkim sankcijama zbog korupcije?

Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH, član Dodikovog SNSD-a, u septembru 2018. godine je uvršten na „crnu listu“ SAD-a zbog, kako se navodi, umiješanosti u značajnu korupciju.

Na spisku osoba kojima je zabranjen ulaz u SAD su i njegova supruga Nada, sin Aleksandar i kćerka Jovana.

Dvije godine nakon što je stavljen na listu, Špirić je 22. septembra 2020. imenovan na period od četiri godine u parlametarnu Komisiju za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH.

Amir Zukić, bivši državni poslanik i generalni sekretar Stranke demokratske akcije (SDA) je na ovu listu dodat 2020. godine, zbog uključenosti u ozbiljnu korupciju.

Na „crnim listama“ SAD-a se nalaze i druge osobe, koje su sankcionisane zbog drugih razloga. Tu su optuženi i osuđeni za ratne zločine, osumnjičeni za terorističke aktivnosti ili organizovani kriminal.

Američke sankcije podrazumijevaju zabranu ulaska u SAD i zamrzavanje imovine i finansija na teritoriji SAD-a. Američkim građanima je zabranjeno da učestvuju u transakcijama s osobama koje su na listi sankcionisanih.

Do sada, SAD je izrekao sankcije protiv 190 osoba i entiteta (grupa ili organizacija) sa zapadnog Balkana.

*saradnja na tekstu Milorad Milojević

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

POČELO JE NAOPAKO: Milica Pavlović opisala šta se desilo u “najluđoj noći”

Historijski trenutak: Dječaci debitovali za Bayern, jedan je nećak Hasana Salihamidžića