in

Šta donosi novo smanjenje kamata na višak likvidnosti banaka

Slatka-Tajna.Eu
Negative interest on foreign currency deposits. Economic downturn

Još od posljednje globalne finansijske krize iz 2008. godine, poslovni svijet se vrti u začaranom krugu u kojem privrednici vape za bankarskim pozajmicama kojima će stabilizirati i unaprijediti svoje poslovanje, a bankari, poučeni najsvježijim recesijskim iskustvom, nastoje rizik svesti na najmanju moguću mjeru i ustručavaju se bilo kakvih kreditnih avantura, investirajući svoj novac samo u sigurne ekonomske projekte. S ciljem raskidanja tog vrzinog kola, na komercijalne bankere godinama se vrši kontinuiran pritisak putem negativnih kamatnih stopa na višak njihove likvidnosti pohranjen u trezorima centralnih banaka, ne bi li ih se na taj način primoralo da taj novac “ožive“ i usmjere u kreditiranje privrede. Taj trend prati i Centralna banka Bosne i Hercegovine, čije je Upravno vijeće krajem oktobra ove godine usvojilo je odluku kojom se od 1. januara 2022. godine stope naknade na sredstva iznad obavezne rezerve na računima rezervi banaka kod CBBiH korigira sa -0,50 na -0,75 posto.

“Ova mjera predstavlja podršku valutnom odboru i podsticaj bankama da aktivnije iskoriste značajna finansijska sredstva koja se nalaze na računima rezervi kod Centralne banke za podršku privrednom sistemu zemlje“, poručuje se u saopćenju Centralne banke kojim je propraćena navedena odluka.

Motivi za korekciju
Na molbu da preciznije pojasne motive za korekciju negativne stope naknade na sredstva iznad obavezne rezerve, odnosno razriješe dilemu o tome da li se njome isključivo prate trendovi koje diktira ECB ili je utemeljena na unutrašnjim iskustvima i procjenama, iz Centralne banke podcrtavaju da ta institucija “odluke o obaveznoj rezervi, u svim aspektima tog instrumenta, bazira na analizama i procjenama odgovarajućih makroekonomskih i finansijskih kretanja, kako u ekonomiji BiH, tako i u inostranstvu, prvenstveno eurozoni kao ekonomskom regionu rezervne valute – eura“.
“Prirodno je da je ekonomija zemlje sa fiksnim deviznim kursom prema euru, kao što je Bosna i Hercegovina, u značajnoj mjeri pod uticajem uslova na finansijskim tržištima eurozone, koje prvenstveno diktiraju odluke ECB-a. U skladu s tim, Centralna banka pri donošenju svojih odluka o monetarnoj politici (u pogledu politike naknade, naprimjer) svakako u obzir uzima i kamatne stope koje primjenjuje ECB“, navode iz Centralne banke u izjavi za Business Magazine.

Iz krovne bosanskohercegovačke finansijske institucije pritom objašnjavaju i način na koji se ovom mjerom podržava valutni odbor te odgovaraju i na upit o realnosti mogućnosti da povećanje troškova za čuvanje novca na računima u Centralnoj banci samo po sebi podstakne komercijalne banke da aktivnije kreditiraju privredu, s obzirom da negativne kamate na višak likvidnosti do sada nisu dale naročitog efekta te vrste.

“U skladu sa mehanizmom valutnog odbora, Centralna banka investira devizne rezerve koje je stekla po osnovu sredstava koje banke drže na računima rezervi na novčanom tržištu eurozone po trenutno veoma nepovoljnim uslovima (negativnim prinosima) i u tom smislu kumuliranje značajnih sredstava u formi viškova rezervi na računima rezervi od strane banaka predstavlja pritisak na valutni odbor. Stoga Centralna banka odgovarajućom naknadom nastoji kompenzirati oportunitetne troškove investiranja deviznih rezervi koje predstavljaju protivvrijednost salda računa rezervi banaka s jedne strane, odnosno nastoji podstaći banke da aktivnije koriste navedena sredstva, uvažavajući sva regulatorna ograničenja.
Banke su akumulirale ogromne rezerve likvidnosti na računima rezervi – ukupan višak iznad obavezne rezerve banaka dostigao je iznos od skoro četiri milijarde KM i ta sredstva nemaju značajnu ulogu sa stanovišta privrednih tokova u zemlji“, naglašavaju iz Centralne banke.

Na najave pojedinih domaćih bankara da će komercijalne banke kroz kamatne stope i naknade pokušati prebaciti na klijente troškove nastale pooštravanjem negativne kamatne stope na sredstva iznad obavezne rezerve, iz Centralne banke komentiraju konstatacijom da “to nije jedina raspoloživa opcija za banke“.

“Naime, banke mogu izbjeći dodatne troškove plasiranjem navedenih sredstava u ekonomiji.
Pored toga, banke dodatne troškove mogu amortizovati iz vlastite profitne marže, na šta su podstaknute međusobnom konkurencijom.
Posmatrano sa stanovišta cjelokupnog domaćeg bankarskog sektora, ukupni potencijalni dodatni troškovi imaju mali udio u odnosu na ukupnu dobit bankarskog sektora“, naglašavaju iz Centralne banke BiH.

S druge strane, Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH, upozorava da “povećanje troška banaka smanjenjem kamatne stope na -0,75 posto i njene efekte treba obrazložiti gledajući širu sliku“.

“Na taj način uočavamo da je prvi stvarni razlog povećanja naknade situacija na EU tržištu, gdje ECB od početka krize (2008. godine) pušta na tržište milijarde eura bez pokrića i time smanjuje kamatnu stopu, nadajući se da će se na taj način riješiti krize. Svjedoci smo da se ništa takvo nije dogodilo, osim što se poništavaju glavne karakteristike novca, kao i zdrava, perspektivna poduzetnost.

Drugi veliki (lokalni) razlog takve kamate je činjenica da ‘gospodari vlasti’ u BiH, na državnoj i entitetskoj razini, drže više od milijardu maraka kreditnog novca koji je već davno trebao biti investiran. Tako, umjesto da donosi rast i razvoj kroz direktno investiranje, kao i indirektno – kroz takozvane multiplikativne efekte, on čini dodatni trošak Centralnoj banci.

Treći razlog je to što su vlasti za te investicije umjesto (dijela) kreditnog novca morale koristiti novac domaćih banaka i time smanjiti domaću ponudu novca u odnosu na potražnju i sa time povezane pozitivne efekte.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







Međutim, realnost u kojoj živimo nije ni slična, pa je Centralna banka prinuđena naplaćivati od banaka istu kamatu kakvu ona plaća na sve te viškova novca na našem tržištu. Ona time štiti valutni odbor, ali ni u kom slučaju ta mjera ne može imati efekat većeg kreditiranja privrede.
Jasno je da će posljedice te mjere bankama donijeti nove troškove – procjena je da će na nivou države oni iznositi oko šest miliona KM“, kaže za naš magazin Kutle, uz opasku da će “banke teško biti u mogućnosti troškove prebaciti na klijente“ i da je realnije očekivati da će “banke, kao i do sada, pokušati optimizirati dalje troškove i tražiti nove niše za povećanje prihoda“.

U mogućnost da ceh nove korekcije naknade na sredstva iznad obavezne rezerve na kraju plate klijenti komercijalnih banaka ne vjeruje ni Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

“Tvrdnje da je takoreći Centralna banka kriva za eventualno prebacivanje novonastalog troška od poskupljenja naknade za držanje sredstava iznad obavezne rezerve na korisnike, odnosno klijente banaka, olako je izrečena, jer to nije nešto što je obavezno i neće svaka banka reagovati isto – međusobna konurencija je jaka i banke će vrlo oprezno tražiti najbolji način da se prilagode novoj odluci Centralne banke“, konstatira Egrlić u izjavi za Business Magazine, koji, istovremeno, nije naročito optimističan po pitanju vjerovatnoće da će veći “penali“ na višak likvidnosti razultirati jačanjem kreditiranje privrede od strane komercijalnih banaka.

Povećan rizik
“Ono što mi podržavamo je svakako više dostupnih sredstava u privrednom sistemu BiH. No, banke u BiH privatne su korporacije koje posluju na komercijalnom principu, u skladu sa svojim internim procedurama za procjenu rizika donose poslovne odluke kada je riječ o odobravanju plasmana privredi i stanovništvu pa tako i politiku čuvanja viška sredstava iznad obavezne rezerve kod Centralne banke. To što negativna stopa naknade u ovom slučaju nije dala značajnijeg efekta, ima veze i sa oprezom u prethodne dvije godine u vezi sa korona virusom, kao i sa političkom nestabilnošću BiH – mi moramo imati na umu da smo pod stalnom lupom i da će sva događanja na političkoj sceni imati negativan efekat na rejting BiH, pa tako i njenog bankarskog sistema, što nažalost može dati signal bankarima da budu na oprezu i da ponovo drže višak sredstava u Centralnoj banci ili ga prebace ondje gdje je to povoljnije za njih“, opaža Egrlić .

U sličnom tonu on odgovara i na pitanje o utemeljenosti stava većine domaćih komercijalnih banaka da je ključ problema u vezi sa kreditiranjem domaće privrede ustvari manjak kvalitetnih projekata.
“U BiH je, nažalost, ključan problem to što nam ekonomija nije ispred politike i što ima vrlo komplikovanu administraciju – u vezi s tim, dajemo manji značaj projektima koji bi zaista mogli doprinijeti poboljšanju životnog standarda, povećanju ekonomske efikasnosti itd. Banke to prepoznaju i vrlo su oprezne sa finansiranjem, odnosno imaju oštrije uslove za plasman kreditnih linija.

Mi pokušavamo kroz asocijacije koordinirati sa privrednicima i ohrabriti ih na neki način za investiranje te veće korištenje dostupnih sredstava kroz različite projekte“, napominje Egrlić.
Šta će konkretno donijeti novi pokušaj animiranja komercijalnih banaka da svoj višak novca usmjere u privredni razvoj zemlje, pokazat će vrijeme. Iskustvo, pak, kaže da je negativnu kamatnu stopu na viškove iznad obavezne rezerve Centralna banka uvela je 1. jula 2016. godine. Prvobitna negativna naknada od -0,2 posto u međuvremenu je gotovo učetverostručena, a tadašnji višak od oko 2,5 milijarde KM povećan je za još 1,5 milijardi KM.

U kontekstu željenog efekta te mjere u vidu jačanja kreditne podrške privredi, zvanični podaci entitetskih agencija za bankarstvo pokazuju da je na kraju drugog ovogodišnjeg kvartala u Bosni i Hercegovini bilo aktivnih kredita komercijalnih banaka u ukupnoj vrijednosti od oko 21,7 milijardi KM, od čega se na privatna preduzeća odnosilo oko 8,6 milijardi KM. Na kraju prvog polugodišta 2016. – uoči početka primjene negativne kamatne stope na višak iznad obavezne rezerve, ukupna vrijednost kredita iznosila je 16,6 milijardi KM, od kojih je 7,5 milijardi KM otišlo u privredu. Dakle, kreditni rast u proteklih pet godina je evidentan, a da li je on zadovoljavajući i koliko je plod pritiska na bankare putem negativnih kamatnih stopa na višak likvidnosti, pitanja su na koja je teško dati decidan odgovor. A možda i nije…

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Nezapamćen red za vakcinaciju u Importanne tržnom centru

“Ja u ovome neću učestvovati, sve je ovo u funkciji Dodika”