in

Izazov povratnici iz zona sukoba 

Slatka-Tajna.Eu

U zemljama Zapadnog Balkana tokom 2020. godine nisu zabilježeni teroristički napadi, ali izazov i dalje predstavljaju repatrijacije, ali i procesuiranje, reintegracija i rehabilitacija državljana iz Sirije i Iraka, koji su se pridružili militantnim organizacijama u ovim zemljama, piše u godišnjem izvještaju američkog State Departmenta o terorizmu.

Za razliku od zemalja Europe koje su dovele u pitanje pravo na državljanstvo osobama koje su otišle u Siriju i Irak, Albanija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija su dosad uspješno repatrirale državljane, navodi se.

Više od 40.000 stranih državljana iz oko 60 zemalja, žena i djece uglavnom, ostalo je u kampovima u Siriji nakon teritorijalnog poraza “Islamske države”u martu 2019. godine, a u zatvorima za muškarce je oko 10.000 osoba. Među njima je i dalje oko 400 osoba iz zemalja Zapadnog Balkana.

Kosovo: Uspješna reintegracija povratnika iz Sirije

Kosovo nastavlja rješavati posljedice repatrijacije četiri osumnjičena pripadnika tzv. Islamske države i 106 članova obitelji, koji su vraćeni iz Sirije 2019. godine, što je jedna od najvećih civilnih repatrijacija do sada iz zone sukoba, navedeno je u izvještaju.

Sve odrasle osobe su kazneno gonjene ili na neki drugi način presuđene od organa za provođenje zakona, a dvojica muškaraca ostaju u zatvoru.

Žene i djeca nastavljaju primati pomoć pri reintegraciji kroz programe koje financiraju Sjedinjene Američke Države i Europa i Odjel za prevenciju i reintegraciju Ministarstva unutarnjih poslova Kosova. U U škole je upisano 37 od 74 djece povratnika, a uz pomoć međunarodnih donatora ženama povratnicama pružena je pomoć u reintegraciji i zapošljavanju.

Iako je kosovski zakonodavni okvir među najsveobuhvatnijim na Balkanu, izazov za dugoročnu sigurnost predstavljaju kratke kazne, prijevremeno puštanje iz zatvora i nedostatak organiziranog nadzora nakon otpuštanja.

U izvještaju se navodi i da je Kosovo proglasilo cijeli Hezbollah terorističkom organizacijom.

Tokom oktobra 2020., Odjel za borbu protiv terorizma kosovske policije uhapsio je muškarca koji je prijetio veleposlaniku Kosova u Francuskoj, nakon što je veleposlanik retvitao članak Le Figaro magazina u kojem je prikazana hronologija napada na satirični časopis Charlie Hebdo. Tužitelji su 8. decembra otpečatili optužnicu za poticanje na terorizam.

Tužitelji su u septembru podigli optužnicu protiv Igbale Huduti za poticanje na teroristička djela. Huduti je uhapšena 7. januara zbog svojih objava na društvenim mrežama u kojima se kritizira Washington zbog ubistva iranskog zapovjednika Kasima Sulejmanija i poziva na osvetu.

Vrhovni sud Kosova potvrdio je 24. septembra kaznu od pet i pol godina zatvora zbog sudjelovanja Visara Qukovcija u terorističkoj skupini „Islamska država“, dok je naložio ponovno suđenje zbog optužbi za zlostavljanje djece. Qukovci, jedan od militanata vraćenih iz Sirije 2019., snimio je propagandne videozapise u kojima je stavio samoubilački prsluk na svog trogodišnjeg sina.

U januaru je i Arian Kryeziu osuđen na 46 mjeseci zatvora zbog sudjelovanja u terorističkoj skupini „Islamska država“.

Od 32 žene vraćene iz Sirije 2019., 29 ih je priznalo krivnju za sudjelovanje u IDIL-u i dobilo kratke, uvjetne kazne. Žene će izbjeći zatvor ako ne budu činile daljnja krivična djela, redovito se prijavljuju u kosovsku policiju i imaju psihološku pomoć. Od novembra je još sedam žena optuženo za sudjelovanje u terorističkoj grupi.

Kosovo je također nastavilo provoditi program — uz pomoć američkih stručnjaka — za poboljšanje upravljanja osuđenicima za terorizam u zatvoru.

BiH: I dalje bez državne strategije za borbu protiv terorizma

Bosne i Hercegovina još nije počela s izradom nove Strategije za prevenciju i borbu protiv terorizma unatoč tome što je strategija istekla krajem 2020. godine.
Osim toga, Parlament je odbio nacrt izmjena i dopuna uvedenih 2018. radi daljnjeg usklađivanja zakona BiH s direktivama EU o suzbijanju terorizma zbog političkih prijepora oko navodnog prijenosa nadležnosti s entitetske na državnu razinu.

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i dalje je vodeća jedinica za provedbu zakona koja obavlja protuterorističke funkcije; međutim, njegova je učinkovitost ograničena slabom suradnjom s državnim tužiteljstvom.

State Department naglašava da nije bilo pokušaja odlaska na strana ratišta 2020. godine, iako su neki državljani BiH i članovi njihovih obitelji i dalje u Iraku i Siriji.

BiH nastavlja biti voljan partner u repatrijaciji i u procesu je uspostavljanja međuagencijskog koordinacionog tijela za nadgledanje budućih napora u repatrijaciji, navodi se.

Blage kazne u slučajevima terorizma i dalje su izazov, s kaznama u prosjeku tri i pol godine za optužbe povezane s terorizmom.

U istragama, „međuljudske i međuagencijske svađe i vođenje rasprava potkopavaju potpuno učinkovitu suradnju“, piše u izvještaju.

Iako su koordiniraniji napori na rehabilitaciji i deradikalizaciji još uvijek potrebni, različite skupine civilnog društva, Međureligijsko vijeće i pojedinačni vjerski vođe uložili su značajne napore u sprječavanju i suzbijanju radikalizacije nasilja.

BiH je nastavila s naporima da prekine terorističke aktivnosti 2020. kroz kaznene progone repatriranih državljana iz Sirije. Svih sedam povratnika koji su vraćeni 2019. je dosad osuđeno na državnom sudu.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







Sud BiH je 2020. godine oslobodio jedinog državljanina BiH koji je do sada procesuiran za borbe u Ukrajini.

Kad je riječ o borbi protiv nasilnog ekstremizma, nasilna ekstremistička ideologija i regionalne nacionalističke skupine ostaju potencijalni izvori terorizma u BiH, ocjenjuje State Department.

Pojedini vjerski vođe i grupe civilnog društva diljem zemlje su pojačale napore za identifikaciju “ekstremističkih utjecaja” i izvora otpornosti u svojim zajednicama, uz podršku niza međunarodnih donatora.

Srbija: Radikalizacija kroz rasno ili etnički motivirane ideologije

Bez terorističkih napada 2020. i niske razine aktivnosti regrutacije u vezi s „Islamskom državom“, glavni problemi terorizma u Srbiji ostaju kretanje novca i oružja kroz regiju, i povratak državljana sa stranih ratišta, te samoradikalizacija kroz rasno ili etnički motivirane ideologije često povezane s nacionalizmom ili nacionalističkim skupinama.

Srbija se u septembru obvezala proglasiti Hezbollah terorističkom organizacijom i proširiti suradnju s međunarodnim organizacijama za borbu protiv terorizma kroz implementaciju sustava provjere putnika.

Srbija je posljednjih godina osuđivala pojedince za sudjelovanje u terorističkim aktivnostima u Siriji i za sudjelovanje u sukobu Rusije i Ukrajine u istočnoj Ukrajini, iako se čini da Ministarstvo unutarnjih poslova primjenjuje različite standarde na strane borce u dva sukoba, s povratnicima iz Sirije kazne idu i do 15 godina zatvora, a većina povratnika iz Ukrajine dobiva uvjetne kazne.

Srbiji nedostaje zakonodavstvo koje šire pokriva ponašanje vezano uz obuku terorista, financiranje terorističkih organizacija i aktivnosti vrbovanja terorista, osjenjuje se u izvještaju.

Albanija i Makedonija: Briga o povratnicima iz Sirije

Za Albaniju i Makedoniju izvještaj navodi da su zemlje surađivale kao članice Globalne koalicije za borbu protiv „Islamske države“, u prvom redu vraćanjem značajnog broja državljana iz Sirije i Iraka.

Glavni protuteroristički problem s kojim se suočava Sjeverna Makedonija jesu upravo povratnici, s obzirom na njihovu sposobnost da uspostave nasilne ekstremističke ćelije, planiraju napade i radikaliziraju druge.

Od 126 odraslih koji su boravili u Siriji i Iraku, 38 je ubijeno, 69 se vratilo u Sjevernu Makedoniju, a 19 ih je ostalo. Vlasti su procijenile razinu terorističke prijetnje kao “prosječnu” ili srednju, budući da su pripadnici i simpatizeri grupe zadržali prisutnost u zemlji.

Prijetnja terorizma u Albaniji također uključuje državljane koji se vraćaju iz Iraka i Sirije, kao i iransku državno sponzoriranu aktivnost usmjerenu prvenstveno protiv preseljene iranske oporbene skupine Mudžahedin-el-Halk, čiji su članovi u Albaniji.

U izvještaju se za Crnu Goru navodi da je julu i oktobru, Frontex najavio dvije dodatne operacije za jačanje morskih granica, s posebnim naglaskom na suzbijanje krijumčarenja droge i oružja, trgovinu ljudima i terorizam.
Crna Gora je također članica grupe za borbu protiv IDIL-a.

Globalna prijetnja od terorističkih grupa

Terorističke grupe ostale su “trajna i sveprisutna prijetnja u cijelom svijetu” tokom prošle godine, zaključio je američki State Department.

“Sjedinjene Države i njihovi partneri napravili su značajne velike korake protiv terorističkih organizacija”, zaključuje se u izvješću o naporima u borbi protiv terorizma do kraja 2020.

Navodi se i da je “prijetnja od terorizma postala geografski više raspršena u regijama širom svijeta”.

U izvješću se navodi da, iako je teroristička skupina Islamske države izgubila sav teritorij koji je zauzela u Iraku i Siriji, “organizacija i njezini ogranci nastavili su voditi svjetsku terorističku kampanju, izvodeći smrtonosne napade na globalnoj razini”, ubivši više ljudi 2020. nego bilo koje prethodne godine.

U izvješću se navodi da su se Al-Kaida i njezine podružnice suočile sa “značajnim” gubitkom dva ključna čelnika, ali su njihove mreže nastavile iskorištavati nedovoljno upravljane prostore, zone sukoba i sigurnosne praznine na Bliskom istoku za stjecanje terorističkih resursa i provođenje terorizma napadi.

U izvješću State Departmenta navodi se da je globalna pandemija COVID-19 “zakomplicirala teroristički krajolik, stvarajući i izazove i prilike za terorističke skupine“.

Kako je pandemija poremetila putovanja, financiranje i operacije terorista, terorističke skupine su prilagodile svoje pristupe, koristeći internet kako bi nastavili radikalizirati druge na nasilje i inspirirati napade diljem svijeta.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Da li zube treba prati prije ili poslije prve jutarnje kafe

Meč sezone – Zvezda poslije velike borbe srušila Bajern