Otvoreno o dinamici obnove potresom pogođenih područja

– Teško se živi u Glini. Napravljeno je oko 40 kuća, a nijedna od države. Napravljene su od privatnih donacija, bilo da se radi o drvenim montažnim kućama ili kupljenim kućama sa zelenim naljepnicama. Ono što nije odradila država napravili su mali ljudi, kazala je Branka Bakšić Mitić. Naglasila je kako je svakodnevno zovu ljudi kojima se smrzava voda u kontejnerima, kojima je hladno i grijalice im moraju raditi cijelu noć. Ima ljudi, dodala je koji ne žele ostaviti stoku i otići u hotel, tu je problem. 

Odgovarajući na pitanje zašto se trebalo čekati godinu dana da se vide tipske kuće ministar Darko Horvat kazao je kako se stalno potencira status da obnove nema.

– U prilogu ste mogli vidjeti da obnove ima. Da bi mogla biti intenzivnija – uvijek je moguće. Ali se na mogu priznati termin ‘masovne obnove’ – takvu obnovu niti pripremamo niti organiziramo. Nije bilo niti masovnog rušenja, bilo je pomno planiranog i organiziranog uklanjanja objekata koji su prijetili sigurnosti. Uklonjeno je gotovo 500 takvih objekata i još 100 je u pripremi. Pripremljeni su elaborati struke, sustav gdje su oni pohranjeni – tako da bi se mogla provesti kontrola provedbe obnove te gdje je utrošen sav novac, rekao je. 

Gordan Hanžek predstavio je tipske zamjenske kuće. Moći će se birati dva modela – urbani ili tradicionalni koji će se graditi prema šest tehnoloških rješenja. Naglasio je problem nedostatka građevinskih radnika, kako u Hrvatskoj, tako i u EU-u te naveo podatak da u građevini u Hrvatskoj radi 27 tisuća stranaca.

‘Marles’ kuće – ključ u ruke mjesec dana nakon izgradnje temelja

– Pitanje je kako to kvalitetno organizirati, a s druge strane – našim građevinskim tvrtkama koje izvoze otvaramo mogućnosti, rekao je. Dodao je kako se radi o novoj tehnologiji. Kuće kolokvijalno zovemo montažne i zidane, a sve te kuće imaju istu kvalitetu. Ovisno o tehnologiji ovisit će i vrijeme izgradnje. Dva mjeseca će trajati rušenje objekta, priprema terena i izrada temelja. Za montažnu kuću ‘marles’ imamo pet ponuditelja iz Hrvatske i izvan Hrvatske – takva bi kuća bila gotova za mjesec dana nakon izgradnje temelja. 

Dinamika procesa, pet tjedana do gradnje 

– Zidana konstrukcija se treba graditi 6 do 7 mjeseci. Naravno da zima nije povoljna, ali ovisno o tehnologiji useljiva je nakon 3 mjeseca te 8 – 9 mjeseci, kazao je Hanžek. Napomenuo je da se možda moglo brže reagirati kod izmjene Zakona o obnovi. Izmjena je na snagu stupila 1. prosinca i sukladno njemu izmijenjen je Pravilnik o provedbi javne nabave. Za 30 kuća postupak bi trebao trajati tri mjeseca – i sad je to svedeno na 5 tjedana (2 tjedna za javnu nabavu, tjedan za donošenje odluke i postupak, osam dana za žalbeni postupak, još tjedan dana za potpisivanje ugovora), naglasio je.

U međuvremenu, svaki korisnik koji je dobio Odluku o izgradnji kuće dobit će katalog s modelima i dostupnim tehnologijama. Potpisuje se ugovor i počinju radovi, dodao je Hanžek. Naglasio je kako su za gradnju dobili ponude od 56 različitih tvrtki. 

– Mislim da reportaže puno pomažu ljudima u privremenim smještajima, cinično je odgovorio Viktor Gotovac te dodao: Puno je podataka, podaci su važni ali ne nakon gotovo dvije godine od potresa u Zagrebu i godine dana nakon potresa na Banovini”. Za neke ljude riječ ‘obnova’ znači ‘obmana’ jer nisu u svojem prostoru i na toplom. Napomenuo je kako je u Zagrebu situacija bitno lošija, jer se tamo ne mogu graditi tipske kuće. Izrazio je bojazan da se Zagreb obnovom neće učiniti boljim, nego da će se samo malo popraviti postojeće stanje. Vrijeme se moglo iskoristiti barem da se do stanova dovede grijanje ili voda, smatra. 

Ministar Horvat je odgovorio kako za Gotovca ima vrlo pragmatičan prijedlog. Neka usporede sliku iz Petrinjske ulice nakon potresa – i onu snimljenu dan prije potresa. Nema velike razlike, izuzev cigli na tlu, kaže.

– Nije to problem države. Možda ju je država trebala na drugačiji način srušiti puno prije pa ne bi ni dočekala potres niti bi danas bila takva. To su drugi problemi koji su izabrani ili su bili izabrani da vode izgradnju infrastrukture u Zagrebu. Mi smo obnovi pristupili na drugačiji način. Onih 5,1 mlrd kn nije pala s neba. Uz pomoć Svjetske banke procijenjena je šteta i ishodili smo novac. Ni jedna lipa iz aplikacije koju smo poslali Bruxellesu nije umanjena. Dobili smo maksimalno moguće. Potom smo ustrojili sustav. Imamo oko 300 milijuna kuna zahtjeva za nadoknadu sredstava, veliki dio je na stolu vezano za Zagreb i očekujemo da valorizacijom Grada taj novac bude isplaćen, kazao je Horvat.   

Dodao je da imaju još 6 mjeseci regularnog roka da se novac potroši i to ne za krpanje, nego za obnovu onog što je javno i ide u cjelovitu obnovu. Prvo se rade elaborati zatečenog stanja, zatim istražne radove i da struka odluči isplati li se te zgrade obnavljati ili ukloniti i na istim temeljima napraviti nove. Fond za obnovu vezano za trošenje ovog novca nema ništa, naglasio je Darko Horvat.

– Ljudima nije bitno odakle će stvar biti namirena, oni žele da rok bude što kraći. Samostalna smo država i plaćamo neke poreze. Hvaljenje pomoći iz Europe – govori da smo slaba i neefikasna država. Tu je ministar u pravu, da smo bili posložena država i zgradama bi se bolje upravljalo, odgovorio je Viktor Gotovac. Na pitanje gubimo li tih 5 milijardi ako ih ne iskoristimo za pet ili šest mjeseci Gotovac je odgovorio da mu se tako čini.

Obnova javnih zgrada, u čijem vlasništvu? 

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– Moramo svaku stvar staviti na svoje mjesto i ova paušalna debata velika je obmana. Ovaj europski novac nije namijenjen za sanaciju potresom oštećenih zgrada i kuća privatnih vlasnika, nego javnih zgrada i one moraju u cjelovitu obnovu, rekao je Horvat. A na pitanje u čijem su vlasništvu te zgrade (Vlade, Grada ili Županije) odgovorio je kako je to dobro pitanje na koje nema jednoznačnog odgovora.    

– Trenutno se nalazimo u državi u kojoj ni ono javno nema svog vlasnika. Na stol su se stavile činjenice da nam primjerice ni fakulteti, koji su državne institucije, nisu upisani kao vlasnici. To je ili općenarodna imovina ili se radi o nekim drugim kategorijama iz bivšeg sustava. Nema vremena raspetljavati složene imovinsko-pravne odnose jer pješčani sat kad je novac sjeo – krenuo, kazao je Horvat. Nužno je bilo, dodao je – evidentirati je li zgrada za konstrukcijsku ili cjelovitu obnovu, ili za uklanjanje.  

– Ljudi su izgubili svaku nadu. Mi još nismo sve kontejnere priključili na vodu i struju. Neki žive u uredskim kontejnerima bez sanitarnog čvora s vanjskim WC-om. Stožer je na lokalne zajednice prebacio izoliranje dovoda vode u kontejnere. Što se čekalo dosad? Sve kuće nisu dobile zelene dimnjake. Garantiram vam da je nakon naknadnih potresa 50 posto ‘zelenih’ kuća prešlo u kategoriju ‘žutih’. Kad će na teren izaći statičari?, upitala je Branka Bakšić Mitić. Dodala je kako u devet mjeseci nije izgrađena nijedna kuća, a nisu ni uklonjeni svi objekti. 

– Od 3 tisuće izrađenih projekata – 250 ‘zelenih’ kuća je prešlo u kategoriju ‘žutih’. U procesu stambenog zbrinjavanja surađujemo s lokalnim stožerom. Zna se koliko je novca Vlada dodijelila gradovima i općinama za ‘prvu pomoć’. Ne možemo kroz stožer doći do svakog kontejnera i svakog stanovnika. To je zadatak jedinica lokalne samouprave, odgovorio je Gordan Hanžek.

Hanžek: ‘Crveni’ i ‘žuti’ neće morati platiti struju i račune za nadoplatu

– Elektra neće doći priključiti struju na kontejner ako nije odspojila struju od srušene kuće. Dosta ljudi u podrumima imaju pumpe za vodu i ako se struja isključi ljudi ostaju bez vode. A Obrtnička komora Sisak ne dolazi spajati vodu i odvodnju na kontejnere jer tvrde da im se njihovi radovi ne plaćaju. Ljudi ja govorim istinu, možemo vidjeti mailove koje je Grad Glina poslao, možemo sve vidjeti. Nije se odradio posao onako kako je trebao. Osim toga ljudi su za kuće s crvenom i žutom naljepnicom dobili račune id do 3 tisuće kuna za nadoplatu struje, upozorila je Bakšić Mitić.  

Hanžek je odgovorio kako se mjera sufinanciranja električne energije produžuje i svi računi koji su krivo poslani su anulirani. Potvrdio je da oni koji imaju crvenu i žutu naljepnicu neće te račune morati platiti.

Viktor Gotovac je kazao kako je Zagreb prethodnim upravljanjem ‘proračunski devastiran’ i da je teško da se očekivati da sve može sam. Također je kazao kako je mjera roditelj odgajatelj, ostala iz prethodnog razdoblja – potpuno pogrešno zamišljena. I to je pokazatelj kako se Gradom upravljalo i kakva je devastacija učinjena.  

Hanžek je kazao kako vlasništvo nad stanom podrazumijeva i neke obveze. Za Banovinu je kazao da je u prethodnom razdoblju opustošena – demografski i gospodarski. Sisačko-moslavačka županija treba pomoć da bi opstala, a to je preduvjet i opstanka Hrvatske. Ne može cijeli Sisak prijeći u Zagreb, zato su tamo obnovljene sve osnovne škole, obnavljaju se i vrtići, rekao je.

– Imamo financiranje EU-a od 95 posto. Prve zgrade koje će se graditi, gradit će se kao državni stanovi koji će biti zamjenski. U tim stanovima u početku će živjeti svi stradalnici koji žive u kontejnerima. 28. prosinca raspisat ćemo natječaj za četiri zgrade u Petrinji, na području vojarne ‘Zrin’, četiri zgrade u Glini kod crkve preko puta Općine i dvije zgrade u Topuskom. Iza toga, do kraja ožujka – raspisujemo natječaj za preko 40 zgrada sa 600 stanova u državnom vlasništvu. Rok za izgradnju zgrada je godinu dana nakon provedbe natječaja. Za početak gradnje računamo 31. ožujka, kazao je Hanžek.

Vraćanje novca ljudima koji su sami krenuli u obnovu

Branka Bakšić Mitić na kraju je emisije postavila pitanje ‘Kad će država isplatiti novac građanima koji su sami krenuli u obnovu i za koju imaju sve račune?’.

– Danas su na sjednici Upravnog vijeća kolege Vanđelić i Hanžek rekli kako je prosječni broj dana za to od 14 do 20 – znači toliko dana od podnošenja zahtjeva i izvedene tehničko-financijske kontrole. Dodao je da će ti računi biti ili priznati ili obijeni. Naveo je podatak da je od 133 milijuna kuna današnjih zahtjeva – na području Zagreba isplaćeno 66 milijuna, a odbijeno je njih gotovo 23 milijuna. Odbijeni su jer su radovi bili izvršeni nestručno i nadzorni inženjeri ih nisu htjeli verificirati.

Snežana Penović na čelu Fonda za obnovu

Ministar Horvat je izvijestio kako će Damiru Vanđeliću biti ponuđen sporazumni raski ugovora zaključno sa 10. prosinca. Na čelo Fonda za obnovu dolazi vršiteljica dužnosti Snežana Penović, dugogodišnja zaposlenica Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne obnove i najbliža Vanđelićeva suradnica. Novi ravnatelj će biti imenovan, dodao je – na vrlo brzo raspisanom javnom natječaju.