in

Ovako lošu godinu ne pamte ni najstariji pčelari

Slatka-Tajna.Eu

Godina 2021. bit će upamćena kao još jedna loša godina za više od 4.000 pčelara u Federaciji Bosne i Hercegovine. Zbog loših vremenskih uslova izostale su glavne paše u drugoj polovini aprila i maja i već je tada pčelarima bilo jasno da će prinosi meda i ove godine biti na niskom nivou.

„Ova godina je treća u nizu kako je prinos meda izuzetno mali, što se može posebno reći za Kanton Sarajevo. Prinos uglavnom zavisi od mjesta gdje se pčele voze na ispašu pa je moguće da na pojedinim lokacijama prinos bude veći. Prema trenutno raspoloživim podacima prinos meda je ispod pet kilograma po košnici. Za ostale pčelinje proizvode nemamo podataka“, za Business Magazine kaže Vahid Ćebo, predsjednik Društva pčelara Kantona Sarajevo.

Količine nedovoljne za domaće tržište

Boras Kvesić, predsjednik Udruženja pčelara Matica Mostar naglašava da ovakvu lošu pčelarsku godinu ne pamte ni najstariji pčelari.

„Najgore u svemu je, što je svaka sljedeća godina gora od prethodne. Zbog velikih klimatskih promjena teško je upratiti medenje i prinose meda, sve se svodi na mikrolokacije. Po mojim saznanjima stacionarni pčelari imali su prinose do pet kilograma u prosjeku, a seleći nešto malo više, otprilike sedam do osam kilograma po košnici“, pojašnjava Kvesić.

Pčela i pčelara u FBiH je sve manje. Prema Registru pčelara i pčelinjaka Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, u periodu od 2019. do 2021. godine ukupno je registrirano 4.219 pčelara, a  njih 2.950 je ažuriralo podatke za 2021. godinu, te je ukupno ažuriranih pčelinjaka 3.487. U aprilu ove godine ukupno je registrirano 182.194 košnice. U KS ukupan broj pčelara članova Udruženja je 90 i ti pčelari imaju ukupno oko 3.311 košnica, s tim da se čeka kraj godine kako bi svi pčelari ažurirali svoje podatke.

„Na području HNŽ/K registrirano je 761 pčelar sa više od 40.000 košnica pčela. U ovoj godini podatke je ažuriralo 652 pčelara, što je osjetan pad. Mišljenja sam da tome doprinosi osim loših nekolika godina i poticajna politika na svim nivoima FBiH“, dodaje Kvesić.

Prošla godina i pandemija koronavirusa i stroga zatvaranja, dodatno su otežali pčelarima, posebno kako Kvesić kaže pčelarima starijim od 65 godina zbog zabrane kretanja, a sve se događalo u proljeće kad se odvijaju najintezivniji radovi na pčelinjacima i to je ostavilo velike posljedice na pčele i pčelinjake.

„Pandemija je donijela velike probleme pčelarima tako da smo prošle godine imali totalnu zabranu kretanja i okupljanja. Ova godina je bila nešto bolja jer smo mogli voziti pčele na pašu, ali je priroda učinila svoje te smo uglavnom imali gubitke. Kada govorimo o sastajanju pčelara poseban problem je vezan za edukaciju pčelara  kojom se udruženja uglavnom bave, tako da je ta aktivnost izostala što svakako ima negativan uticaj na razvoj pčelarstva“, ističe Ćebo.

Također, zbog zabrane okupljanja prošle godine nisu organizirani ni sajmovi, te je izostao i taj vid podrške i promocije pčelarstva. Iz tog razloga nije održan ni međunarodni sajam Dani hercegovačkog meda, kojeg organizira Udruženje Matica, a koji je inače stručno-edukativnog karaktera gdje se u sklopu sajma održi i nekoliko stručnih predavanja što je ostavilo velike posljedice na ukupno pčelarstvo.

Proizvedene količine meda, ne mogu ni približno zadovoljiti potrebe bosanskohercegovačkog tržišta, a Ćebo ističe da pored loših prinosa uzrok tome je i slaba podrška nadležnih institucija, nepostojanje strategije razvoja ove grane poljoprivrede, loša zdravstvena zaštita pčelinjih zajednica, nejedinstvo udruženja i samih pčelara. Kvesić dodaje sa potencijalom koji imamo i više sluha u vladama i ministarstvima poljoprivrede, promjenom poticajne politike i angažiranjem stručnih službi i obrazovnih institucija, te promjenom tehnologije pčelarenja, prinosi meda i pčelinjih proizvoda mogli bi se povećati toliko, da bude ne samo dovoljno za domaće tržište nego i za izvoz. Na sve to, bh. tržište je preplavljeno patvorenim medom koje ugrožava i pčelare i potrošače, a nadležne institucije ništa ne rade po ovom pitanju

„Naše tržište puno je patvorina. Na svakom koraku nudi se lažni med.  Dovoljno je proći autom uz magistralni put i sve je jasno. Što se tiče patvorina svima je sve jasno osim onima kojima je posao da to spriječe. Nadležne institucije ne štite nas pčelare, a što je još pogubnije ne štite ni građane. Mislim da bi analiza tih patvorina pokazala da nisu ispravni za upotrebu. Pčelari su nemoćni da poduzmu djelotvorne mjere jer nemamo alat za to, a oni koji to mogu i trebaju ne čine ništa.  Moj je zaključak da su igri veliki novci i samim tim i interesi pojedinaca i skupina. O trgovačkim lancima da ne govorim. Mislim da 90 posto deklaracija na tegli ne odgovara sadržaju u njima“,naglašava Kvesić.

Neće biti poskupljenja

Iz ovog razloga potrošači nemaju povjerenja u pčelare te se često može čuti kako je teško naći kvalitetan, provjeren, domaći med, a „lažni“ pčelari i jeftiniji, uvozni med u trgovinama nanose dodatnu štetu pčelarima.

„Povjerenje građana u prave pčelare je znatno poljuljano te zbog toga mi kao Društvo pčelara Kantona Sarajevo savjetujemo građane da pronađu svog pčelara. Tako je i nastao naš projekat Kuća pravog meda gdje građani na vrlo lak način mogu doći do svog najbliže provjerenog pčelara koji se nalazi u bazi podataka na stranici  www. pcelari.ba. Nažalost, projekat nije podržan“, kaže Ćebo.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







Kvesić ističe da neobavještenost, slaba kupovna moć i malo niža cijena patvorina prevare potrošača, te da je iz tog razloga potrebna edukacija kako pčelara tako i potrošača.

„ Ako imamo registre pčelara i svaki pčelar ima svoj broj, sve je jednostavno. Svaki proizvod treba biti obilježen i imati svog vlasnika, a ono što nije obilježeno i nema deklaracije je patvorina. Svaki pravi pčelar ne stidi se svog proizvoda i stavi deklaraciju na svoj med, a manji pčelari to prodaju na kućnom pragu. Mislim da ovo obezvređuje jedan human i pošten rad pčelara“, dodaje Kvesić.

S obzirom na zdravstveni učinak meda, posebno kada je u pitanju jačanje imuniteta što je izuzetno važno u doba pandemije koronavirusa većina građana dan započinje upravo kašikom meda. Međutim, poskupljenja svih životnih namirnica u posljednjem periodu izazvala su i zabrinutost da li će doći i do poskupljenja meda, posebno uzimajući u obzir i loše prinose. Ćebo ističe da cijenu proizvoda formiraju uglavnom sami pčelari i ona najčešće zavisi od prinosa u toj godini.

„Cijene meda u Hercegovine kreću se u prosjeku oko 20 KM. Mislim da do poskupljenja meda neće doći gledajući kupovnu moć naših građana bez obzira na lošu situaciju pčelara. Podizanjem cijene meda postigli bi kontraefekt jer u ovoj nestašici pravog meda cvjeta trgovina patvorina i ljudi se okreću kupovini jeftinijih proizvoda bez obzira na sumnju u iste“, naglašava Kvesić.

Pčele čine neizostavnu kariku u prirodi. Neophodne su za održivu poljoprivredu, prehrambenu sigurnost i biotičku raznolikost. Osim pružanja prehrambene sigurnosti i vitalne poljoprivrede, pčele i drugi oprašivači su neprocjenjivi za poljoprivredu i okoliš. Također, predstavljaju važan izvor prihoda poljoprivrednicima, a o ljekovitim svojstvima meda suvišno je i govoriti. S toga se postavlja pitanje kakva je budućnost pčelarstva u BiH, uzimajući u obzir sve probleme s kojima se pčelari susreću, te šta je potrebno uraditi kako bi pčelarstvo postalo značajnija grana poljoprivrede.

Pčelari ističu da je prije svega na nivou FBiH neophodno usvojiti strategiju razviju pčelarstva, te bolja poticajna politika.

„Neophodno je riješiti pitanja poticaja za sve pčelare koji posjeduju pčelinja društva bez obzira na broj društava, da se poticaj daje pčelarima  na osnovu mjesta prebivališta,  a ne  prema mjestu gdje se drže pčele. Dalje, potrebno je riješiti pitanja zdravstene zaštite pčela, pitanja registrovanja specijalizovanih vozila za prevoz pčela, učiniti nešto da se na nivou kantona uposle profesionalna lica koja će raditi u udruženju i biti na raspolaganju kako pčelarima tako i našim građanima. Jako je puno neriješenih pitanja vezanih za pčelarstvo, a mi kao Udruženje ne možemo sami riješiti ta pitanja. Pokušavamo kroz naše projekte okupiti što više mladih, nezaposlenih ljudi koji bi se mogli baviti pčelarstvom ili kao hobijem ili budućim zanimanjem, pogotovo u ovoj situaciji visoke nezaposlenosti. Mi im pružamo tu mogućnost za zapošljavanje. Nažalost, često nailazimo na nerazumijevanje institucija i općina te naši projekti nisu u potpunosti podržani. U svakom slučaju najveći je problem  nedostatak podrške institucija i države da bi pčelarstvo postala ozbiljna grana poljoprivrede pogotovo kao što znamo da je u mnogim država pčela proglašena zaštićenim insektom“, naglašava Ćebo.

Kvesić ističe da prvo mjerodavni trebaju promijeniti pristup pčeli i pčelarstvu, a da bi to postigli moraju na odlučujućim pozicijama zaposliti stručne i obrazovane osobe i u saradnji sa pčelarima i naučnim institucijama donijeti prave odluke.

„Dok je god važniji proizvod pčele od same pčele mi nemamom pomaka. Pčela je prvo oprašivač i to najvažniji oprašivač na planeti Zemlji. Evropa je to davno shvatila. Donose se deklaracije o zaštiti pčele jer u današnje vrijeme zbog klimatskih promjena, velikog zagađenja prirode i velikog trovanja pčela, upitan je njihov opstanak bez pomoći čovjeka. Iznalaze se se način stimulacije pčelara zbog brige o pčelama, a kod nas je sve suprotno. Ako je prosjek  godina našeg pčelara negdje 55 godina onda je sve jasno. Sa ovom poticajnom politikom, pčelarstvo nikada neće biti bitna grana u poljoprivredi. Ko od nas  starijih pčelara ima pravo mladog čovjeka savjetovati da mu je budućnost i materijalna sigurnost u pčelarstvu? Bez obzira na sve nedaće, pčelarstvo će opstati jer da bi neko bio pčelar, pored ekonomskih interesa mora imati i ljubav prema pčeli. U ovoj situaciji u kojoj se pčelari trenutno nalaze mislim da je ljubav i zadovoljstvo u radu sa pčelom presudno“, zaključuje Kvesić.

 Oznaka porijekla garancija kvalitete

Hercegovački med zaštićen oznakom geografskog porijekla u BiH  te je isti upisan u Međunarodni registar oznaka WIPO u Ženevi. Međutim, strogi kriteriji i iznos taksi obeshrabruju hercegovačke pčelare na pokretanje postupka zaštite.

„Sve ovo prije navedeno pomalo se održava na situaciju oko hercegovačkog meda jer dobivanje prava na oznaku zahtjeva stroge kriterije i analize meda i dosta su velike takse prema Institutu za intelektualno vlasništvo BiH, tako da se pčelarima sa manjim količinama meda ne isplati ulaziti u postupak dobivanje oznake. Oznaka/Vinjeta na teglici meda je garancija proizvoda i tu nemamo problema u prodaji. Problem je nedostatak hercegovačkog meda“, dodaje Kvesić.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Rikardinjo okončao reprezentativnu karijeru

Protest in Belgrade ends, right-wingers cheer Ratko Mladic in front of police