in

Da li je moguće, da tragom istraživanja ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade, dođe do dogovora između socijalnih partnera oko visine minimalne plaće?

Slatka-Tajna.Eu

Povećanje minimalne plaće u Federaciji BiH pitanje je o kojem se intenzivno diskutuje već nekoliko mjeseci. Jedan dio sindikata insistira da minimalna plaća bude 1.000 KM, dok drugi blok sindikata zagovara da minimalna plaća iznosi 700 KM. Nedavno je i premijer FBiH, Fadil Novalić poručio da je krajnje vrijeme da minimalna plaća iznosi 700 KM, te da je sadašnja od 406 KM nedopustivo niska. Poslodavci nisu protiv povećanja minimalne plaće, međutim, ističu da bi se za to trebali smanjiti doprinosi, koji su u FBiH jedni od najvećih u Evropi, te da je rješenje ovog pitanja stvar dogovora i pregovora između Vlade FBiH, sindikata i poslodavaca. Poslodavci upozoravaju da bez smanjenja poreza i doprinosa na rad nije moguće očekivati bilo kakvo povećanje primanja. U suprotnom, takva odluka bi imala kontraefekat jer većina kompanija to ne bi mogla podnijeti što bi dovelo do otpuštanja radnika.

Sa druge strane, ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, David Card došao je do drugačijih rezultata. Njegove studije s početka 1990-ih dovele su u pitanje konvencionalna mišljenja. Rezultati istraživanja su pokazali da povećanje minimalne plaće ne mora nužno dovesti do manje radnih mjesta. Card je radio na istraživanju koje je koristilo restorane brze hrane u New Jerseyju i istočnoj Pennsylvaniji za mjerenje učinaka povećanja minimalne plaće. Otkrili su da povećanje minimalne plaće po satu nije uticalo na zaposlenost, osporavajući konvencionalnu mudrost koja smatra da će povećanje minimalne plaće dovesti do manjeg zapošljavanja. U New Jerseyju se zaposlenost na puno radno vrijeme povećala nakon povećanja plaća, dok je opala u Pennsylvaniji gdje su plaće ostale iste.

Zijad Džafić, Ekonomski fakultet u Tuzli, profesor

Smatram da je Cardova analiza tržišta rada, djelomično primjenjiva i za BiH. U trenutnim okolnostima u BiH je opravdano što sindikati traže povećanje minimalne plaće kako bi se popravio nizak standard zaposlenih. Također, to je i jedini način da se zadrže postojeći radnici u BiH. Tržište rada je, poput svih tržišta, podložno silama ponude i potražnje. Radnici određuju ponudu rada, a preduzeća određuju potražnju. Podsjećam poslodavce da je rad samo jedan input u proizvodnji i biznisu, pa se uštede mogu tražiti kod drugih inputa. Stanje na tržištu inputa se odražava i na stanje na tržištu finalnih proizvoda i usluga. To znači da će veće plate radnika rezultirati većom potražnjom na tržištu finalnih proizvoda što će dovesti do povećanih prihoda kompanija. Time će se potaknuti novi investicioni ciklus i potražnja za dodatnim inputima uključujući i radnike. Da zaključimo, ne riješi li ovo pitanje država svojim zakonima, onda će slobodno tržište sigurno riješiti jer sve manja ponuda rada na tržištu kao faktora proizvodnje, neminovno vodi ka višim plaćama radnika.

Goran Popović, Ekonomski fakultet Banja Luka, profesor

Rezultati do kojih je došao Card su svakako izazov za ekonomiste, ali i poslodavce, pa i političare. Sigurno je, da je u pitanju veliki opus radova i da je u istraživanje uključen veliki broj varijabli, kao i ograničenja. Ono što predstavlja problem implementacije tih rezultata u BiH su razlike u ekonomijama (SAD i BiH). Najizraženije razlike su: veličina tržišta, BDP, kupovna moć, priliv investicija, i uopšte makroekonomska stabilnost. Stoga, rezultate ovog istraživanja nije moguće (ili u najvećoj mjeri) brzo i efikasno implementirati kod nas. Mi se i dalje trebamo osloniti na dijalog radnika i poslodavaca, uključujući i podršku države. Naravno, istraživanje Carda mora “urazumiti” poslodavce na fleksibilniji pristup. Istraživanja Carda bi trebala uticati i na stav vlade. Smatram da rezultate istraživanja treba što prije uključiti u ekonomske politike. Isto tako, korisno bi bilo da se dio sredstava za naučna istraživanja usmjeri na istraživanje potencijalnih efekata implementacije ovog fenomena u BiH. Tako bi se pokrenuo proces “ozbiljnijeg” pristupa ovom društvenom problemu.

Aner Žuljević, Dom naroda Parlamenta FBiH, delegat

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







Postizanje dogovora je društveno urgentno, jer ovo više nije pitanje ekonomije, nego biologije i opstanka ljudi u BiH. Nama ne treba nobelovac da bi shvatili kako nam je država predatorska u poreskom smislu, te da je vrijeme da  smanjimo poreska opterećenja rada i time omogućimo rast minimalnih plaća. Racionaliziranje države, poresko rasterećenje kroz dohodak i doprinose, te zakon o minimalnoj plaći mora biti prioritet svake politike. Minimalna plaća od 406 KM je sramotna. Mi imamo potpuno jasnu situaciju u kojoj se na jednoj sjednici Parlamenta FBiH mogu usvojiti svi neophodni poreski zakoni koji će smanjiti poresko opterećenje i na taj način osloboditi novac poslodavcima za rast minimalne plaće. Dio tog novca će se vratiti u budžet svakako kroz potrošnju i naplatu PDV.  Ne postoji niti jedan objektivan strah da minimalnu plaću povećamo na 750 KM, osim činjenice da politika i poslodavci kampanjom “straha otkaza” ne žele izaći iz zone komfora-država zbog poreske izdašnosti, a poslodavci zbog jeftine radne snage.

Tahir Mahmutefendić, SSST, profesor

Tema koja se odnosi na visinu minimalne nadnice, široko je obrađivana i bila je predmetom dugačkih debata. Mnogo je radova napisano u kojima je analiziran uticaj minimalne nadnice ili njenog povećanja na tržište rada. U Velikoj Britaniji, naprimjer, uvođenje i povećanje minimalne nadnice nije dovelo do povećanja nezaposlenosti. Postoji tzv. “teorija efikasnih nadnica”, a prema kojoj će povećanje nadnice dovesti do još većeg povećanja produktivnosti, kroz veću motiviranost radnika. Postoje sektori u kojima će ovaj efekat doći do izražaja, ali i oni u kojima je zbog prirode aktivnosti nemoguće povećati produktivnost. Dakle, u zaključku, sve ovisi o tome o kojoj privrednoj djelatnosti govorimo. Konačan zaključak za cijelu privredu BiH zahtijevao bi svestranu empirijsku analizu, a ona opet timski rad kroz organizirani projekat.

 

 

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Lud Zbunjen Normalan – Ubiće njega neki komšija!

LIJEPA BUNDA NA SAVRŠENOM TIJELU: Nives Celzijus je nadmašila samu sebe