in

‘Kome je do rata, u kući ga imao’

Slatka-Tajna.Eu

Munib Kazagić iz Goražda, na istoku Bosne i Hercegovine (BiH), danas radi kao vodoinstalater. Tim zanimanjem se bavio i uoči početka rata u BiH 1992. godine. Alat je tada zamijenio puškom, te tri i po godine proveo kao pripadnik Armije BiH, jedne od tri vojske tokom ratnih dejstava.

Tri decenije kasnije, Munib ne vjeruje da će doći do novog rata u BiH, kako to posljednjih mjeseci sve češće potenciraju lideri političkih stranaka, ali i pojedini ovdašnji mediji.

“Misle da je narod naivan i da će se neko boriti zbog njih i njihovog lopovluka. Ovo je samo zavaravanje, jer valja spasiti milione i milijarde koje su pokrali”, kaže Munib za Radio Slobodna Evropa (RSE) i dodaje kako su političari “na istu foru lagali već decenijama”.

“Ovo ne bi trebalo proći, kao što je bilo 1992. godine, jer ako prođe mi smo onda obične ovce”, ističe Munib iz Goražda, koji se pored vodoinstalaterskog posla bavi i poljoprivrednom.

Spekulacije o mogućnostima novih oružanih sukoba u BiH aktualizirane su posljednjih mjeseci, nakon što je iz bh. entiteta Republika Srpska (RS) najavljeno neustavno vraćanje državnih nadležnosti.

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), najavio je da planira povlačenje suglasnosti na sporazume o Oružanim snagama BiH, proglašenje ništavnim zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH, Upravi za indirektno oporezivanje (UIO), Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), te Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji (OBA) BiH.

Od kraja jula, predstavnici iz RS-a bojkotuju rad državnih institucija zbog Odluke o dopuni Krivičnog zakona BiH, koju je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, a kojom se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina.

Rat nikome nije donio ništa dobro

Munibov sugrađanin Mirsad Kadrić prisjeća se 90-ih godina prošlog stoljeća i kaže da rat nikome nije donio ništa dobro.

“Ne treba to nikome od nas u trenucima kad trebamo razmišljati o boljem životu i ekonomskoj stabilnosti porodica. Imamo poskupljenja i na sve to ova priča. Po meni, to je priča lidera koji koriste situaciju, mažu oči javnosti, međunarodnoj zajednici i inteligentnim ljudima u ovoj državi”, ističe on.

Da rat ne treba nikome, slažu se i stanovnici Srebrenice, grada na istoku BiH, gdje je 1995. godine počinjen genocid.

Milan smatra da, uz lidere nacionalnih stranaka, ključnu ulogu imaju velike svjetske sile, te da će sve ovisiti o njihovom interesu.

“Kad pukne prva, svi na granicu i nek’ ratuju njih trojica. To je čista glupost, mada budala uvijek ima. Zavisi kome je interes da bude rata. Ukoliko bude interes velikima bit će ga, a ako ne bude onda neće. Nadam se da je narod pametan i da smo malo nešto i naučili”, kaže on.

Pogled na Srebrenicu (novembar 2017.)

Srebreničanin Mustafa ocjenjuje da “svaki pametan čovjek mora imati malo straha”, te da je to normalna reakcija na svakodnevno “zveckanje oružjem” u retorici političara i medijskim objavama.

“Da se plašim, ne plašim se, ali da je dobra situacija nije. Vidi to svako, nije niko budala”, ističe on.

Od rođenja slušaju o ratu

Irnes iz Sarajeva je rođen nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini. Ovaj 25-ogodišnji mladić za RSE kaže da huškačka retorika političara, ali i medija njegove vršnjake tjera iz BiH.

“To svakodnevno komentaširem, posebno ove medije danas elektronske, svaki naslov i u žiži javnosti je Milorad Dodik, Bakir Izetbegović [lider Stranke demokratske akcije, SDA] i Dragan Čović [predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH, HDZ BiH], nema pozitivnih tema, a toliko ih ima, evo nedavno su mladi osvojili na matematičkoj olimpijadi sedam medalja, a to niko nije objavio. Imam 25 godina i otkad znam za sebe slušam te iste teme, više je narod postao imun”, riječi su Irnesa.

Ilma Šahinović o proteklom ratu slušala je iz priča roditelja. Kako ističe, učestale ratne teme, proteklih mjeseci, bude joj osjećaj nesigurnosti.

“Imam, opet, nade da će biti sve ok. Međutim, druga je stvar kod odliva mozgova kod nas u BiH, činjenica da ovdje nema poslova i nema obrazovanja kakvo mi želimo, tako većina nas želi da ode”, ističe ona.

Nadam se da će sve biti dobro: Ilma Šahinović (3. novembar 2021.)

Sarajlija Hajrudin Bilak proveo je tri i po godine u opkoljenom Sarajevu.

Opsada Sarajeva bila je jedna od najdužih opsada u povijesti modernog ratovanja i najduža opsada jednog glavnog grada ikada.

Hajrudin tvrdi da o novom sukobu nema ni govora.

“Okrenuli su se vlastitom biznisu, pljačkaju narod, nastavljaju i dalje, i sad žele da sačuvaju imovinu. Evo ja sam prvi ratovao od prvog do zadnjeg dana, ali nema od toga ništa. Mi kao narod ne smetamo jedni drugima, mi smo naučili živjeti jedni pored drugih, oni to samo igraju igru. Dodik kažu ima pola Dedinja, Čović pola Mostara, ovaj ovdje Izetbegović maltene do Marijin Dvora, prema tome oni samo čuvaju svoje bogatstvo i uopšte im nije stalo do naroda”, kaže Hajrudin.

Naučili smo živjeti jedni pored drugih: Hajrudin Bilak (3. novembar 2021.)

Naučili smo živjeti jedni pored drugih: Hajrudin Bilak (3. novembar 2021.)

Šta kažu Banjalučani?

U Banjoj Luci, u bh. entitetu RS, sugovornici RSE ocjenjuju da su priče o ratu isključivo političke, te da se koriste u predizborne svrhe.

“Ma glupost, budalaština. Kakav rat, kome je danas do rata? Budi emocije, ali ne može se to ponoviti, bilo prošlo i ne ponovilo se, svi kažemo. Postoje neki ljudi, bar po mom mišljenju, koji vide nekakav svoj interes u svemu tome, ali to su ljudi koji su nama nedostupni, ne vrijedi borba protiv tih nekih vladara svijeta”, smatra penzioner Jovo.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







Penzioner Momir pozadinu vidi u činjenici da se se iduće godine održavaju Opći izboru u BiH.

Kome je rat donio nešto dobro? Nikome. Svi su izgubili.

“To samo budale zagovaraju. Kome je rat donio nešto dobro? Nikome. Svi su izgubili. Izbori u pitanju, ništa drugo. Samo borba za vlast, ništa drugo”, kaže Momir.

Postrojavanje naroda pred izbore

Ljuban Karadža iz Livna, na jugozapadu BiH, smatra da nijedan narod u BiH nema snage za rat.

“Kome je do rata u kući mu bio. Nije me strah nemaju oni snage za rat, ni jedna ni druga ni treća strana. Samo skupljanje poena”, ističe Ljuban za RSE.

Stanovnica Livna Josipa Dalić strahuje za mlade koji su, kaže, konstantno zatrovani ratnim pričama.

“Zatrovali su dosta mladosti, umjesto da se moderniziramo i krenemo naprijed. Da se misli egzistenciju, a manje na prošlost”, kaže Josipa.

Panorama Livna (fotoarhiv)

Panorama Livna (fotoarhiv)

Nela iz Mostara, na jugu BiH, kaže za RSE da se još sjeća proteklog rata, te da je prestrašena zbog djeteta.

“Naravno da se bojim, imam dijete, sjećam se šta je bilo u onome ratu, šta je svijet preživio, da je se moralo ići vani, nije mi jasno da se za jedan rat koji je završio prije 20 godina, možemo reći da je jučer, bilo bi žalosno da nismo naučili lekciju i da ovaj put budemo malo pametniji, sjednemo i porazgovaramo da se ova situacija završi na malo civilizovaniji način”, ističe Nela.

Mostarac Perko Krstić ističe da su EUFOR i NATO garancija mira u BiH.

“To su samo priče političara da se ne priča o cijenama i ovo ostalo što nam se sprema. Narod se ne brine, oni pričaju gluposti jednostavno, jer ne može kako će, ovdje je Amerika, Evropska unija, EUFOR, NATO, nema šanse da se to desi uopšte sada u ovo vrijeme”, navodi Perko Krstić.

Ahmo Sivić iz Gradačca, na sjeveru BiH, smatra da se narodi “trebaju udružiti protiv onih koji promoviraju rat”.

“Da dignu i rastjeraju ovu bagru i da narod živi. Ne osuđujem ljude što su otišli vani kad je zaratilo. Bio sam u ratu četiri godine i nisam dobio banke od ove države”, kaže Ahmo Sivić.

Tihi rat

Da je BiH u neposrednoj opasnosti od raspada i da postoji “veoma realna” perspektiva povratka sukoba, upozorio je i novi visoki predstavnik Christian Schmidt.

U izvještaju Ujedinjenim nacijama (UN) Schmidt je napisao da ako separatisti iz bh. entiteta Republike Srpske ispune svoju prijetnju da će ponovo napraviti entitetsku vojsku, međunarodne mirovne snage bi trebalo da budu vraćene u većem broju da zaustave mogućnost klizanja ka novom ratu, napisao je britanski list The Guardian, koji je imao uvid u dokument, 2. novembra.

“Ovo je jednako otcjepljenju bez proglašenja”, napisao je Schmidt u izvještaju dostavljenom generalnom sekretaru UN-a Antoniju Guterresu u petak, 29. oktobra.

Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Branko Todorović ističe za RSE da politički lideri u BiH, pred očima međunarodne zajednice, kreiraju tu atmosferu straha, mržnje i nepovjerenja.

“To je tihi prikriveni rat koji ne dozvoljava građanima normalan život. To rade vođeni ličnim interesima, da bi prikrili nesposobnost da riješe bilo koje važno pitanje.

“To je tihi prikriveni rat koji jednostavno ne dozvoljava građanima normalan život dostojan čovjeka, život bez straha. To rade vođeni ličnim interesima, da bi prikrili svoju nesposobnost da riješe bilo koje važno pitanje kao što je ekonomija, stabilan mir, infrastruktura. Veliki broj ljudi počinje da strahuje iako je, realno gledajući, rat nemoguć prije svega zbog prisustva međunarodne zajednice i međunarodnih vojnih snaga, a i veliki broj građana, poučen prošlošću, odbio bi da sudjeluje u ratu”, kaže Todorović.

Istovremeno, Evropska unija (EU) smatra da je situacija u BiH izvor velike zabrinutosti.

Kako je izjavio novinarima u srijedu, 3. novembra, portparol EU Peter Stano, neophodno je da se pronađe rješenje među političkim liderima u zemlji.

“Kao što sam već rekao, jednostrane akcije i retorika podjela moraju da se prekinu za dobrobit građana i evropske perspektive BiH”, naveo je Stano.

Navodi briselskog portparola dolaze uoči rasprave u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija o produženju mandata mirovne misije Evropske unije ALTHEA.

Ova misija sa zadatkom nadgledanja sprovođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma treba da dobije saglasnost Vijeća. Glasanje se očekuje u srijedu, 3. novembra.

Saradnja na tekstu: Mahir Sijamija

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

IVANA ŠOPIĆ: Moju mamu je šokiralo da sam sposobna biti sa oženjenim Janjušem

Unauthorized Affiliate – error page