in

Nema gubitnika, bitno da nema nepoštene prakse prema potrošačima

Slatka-Tajna.Eu

Guverner HNB-a Boris Vujčić

Foto: Intervju tjedna/HR / HRT

Hrvatska ozbiljno kreće u pripreme za uvođenje eura. Planirani datum prelaska na novu valutu je 1. siječnja 2023., a do tada treba obaviti cijeli niz logističkih i drugih priprema. Rok za zamjenu kovanica kune bit će tri godine, dok će građani novčanice moći neograničeno vraćati HNB-u. Koliko će stajati prelazak na euro i tko će podnijeti najveći teret, trebaju li građani strahovati zbog zaokruživanja cijena te što bi eventualno moglo poremetiti planove za uvođenje eura, otkrio je guverner HNB-a Boris Vujčić u emisiji Hrvatskog radija “Intervju tjedna”.

– To je prije svega jedna velika logistička operacija. Moramo zamijeniti kunu eurom i to moramo napraviti tako da 31. prosinca 2022. imamo kunu, a 1. siječnja 2023. imamo euro. Da bi to prošlo glatko, potrebne su pripreme koje su već počele. Naš ciljni datum je 1. siječnja 2023. Ako tada želimo biti spremni, treba u tih 15 mjeseci napraviti jako puno posla. Međutim, trebaju napraviti i svi ostali – gospodarstvo, državna uprava i financijske institucije, znači banke, i svi su već krenuli s time, rekao je Vujčić.

Konstataciju urednice Jasmine Popović da se i građani moraju psihički pripremiti Vujčić je potvrdio, dodajući kako misli da Hrvatima nije toliko teško pripremiti se na euro.

– Čak 80 do 85 posto oročene štednje je u euru. Nekako su oni bliže tom euru nego što su bile druge zemlje Europske unije kad su ulazile u eurozonu, rekao je.

– Moramo povući 1,1 milijardu kovanica, što je težina 120 ZET-ovih tramvaja, 500 milijuna novčanica što je stup od 50 km ili šest Mount Everesta, moramo to negdje pohraniti, moramo to uništiti poslije i moramo osigurati nove kovanice i novčanice. Također, želimo da to prođe na način da se potrošači zaštite da se u trenutku same konverzije ne događa porast cijena kroz zaokruživanje, istaknuo je Vujčić.

Rokovi za zamjenu kovanica i novčanica 

Rok za zamjenu kovanica kune je tri godine, a za papirnate kune neograničeno.

– Osigurat ćemo da se novčanice mogu neograničeno donijeti u HNB i zamijeniti u euro. Za kovanice će biti rok tri godine i onda ćemo te kovanice prodati kao sirovinu, rekao je guverner.

Hrvatska će sama kovati svoje kovanice

Hrvatska će sama kovati kovanice. One će imati nacionalnu stranu, dok su novčanice iste za sve zemlje članice eurozone.

– Imali smo natječaj i konzultacije s javnošću, dakle struku i javnost, i izabrali smo pet motiva za kovanice. Počet ćemo ih probno kovati kako bismo bili spremni. To je velik proces, nakovati sve te novce. Probni dio od milijun primjeraka počet će se raditi već ove godine, a iduće godine bi se krenulo masovnom proizvodnjom. Kada izaberemo dizajn, to mora ići Europskoj komisiji, zemljama članicama, i kada se dobije potvrda da je to u uredu, onda se kreće s kovanjem, objasnio je Vujčić.

Kolika će biti cijena i tko to plaća?

Vujčić je rekao kako će najveći trošak uvođenja eura podnijeti upravo HNB.

– Međutim, bit će troškova u firmama i državnoj upravi prvenstveno zbog prilagodbe IT sustava, računovodstva za prelazak s kune na euro. Svi će imati neke troškove, a najveće će imati HNB. Procjenjuju se ukupni troškovi na razini neke zemlje za ulazak u eurozonu, prema iskustvima drugih zemalja, oko 0,5% BDP-a. Međutim, taj trošak je nečiji prihod tako da to nije izgubljen novac, rekao je Vujčić.

Iskazivanje dvostrukih cijena u kunama i eurima, zaokruživanje cijena, povećanje cijena

Ono što građane zanima je najava da će se cijene u trgovinama već za 10 mjeseci, ako se budu poštovali rokovi prelaska na euro, biti u kunama i euru. Ljudi smatraju da je povećanje cijena neizbježno jer će doći do zaokruživanja.

– Najlakše je gledati iskustvo drugih. Kad njih gledamo onda imamo prosječnu stopu inflacije koja je porasla za 0,24 posto, međutim, to je bilo vrlo nejednako ovisno o proizvodu. Neki proizvodi tipa kava ili pecivo kad se zaokružuju postotno poskupe više nego bijela tehnika ili auto. Neke stvari su pojeftinile, neke su poskupjele, ali bitno je da nemamo nepoštene prakse prema potrošačima gdje bi netko pokušao iskoristiti prelazak na euro na način da ljudi nemaju dojam da je netko značajno povisio cijenu. To se sprečava time da morate iskazati cijene u euru i kunama, pojasnio je guverner HNB-a.

–  Ako ćete piti kavu pet mjeseci prije u kafiću, vidjet ćete cijenu u euru i neće moći 1.1. netko dići toliko cijenu a da vi to ne primijetite. Ako će dići, vjerojatno ćete reći ‘hvala, doviđenja, neću više kod vas piti kavu, idem negdje drugdje piti kavu’. To je najbolji pritisak da se to ne događa jer to mora biti nekakva konkurencija, objasnio je Vujčić.

K
ako najbolje zaštititi građane?

HNB će koristiti i druge metode kako bi zaštitio građane.

– Ići ćemo i s etičkim kodeksom koji ćemo ponuditi na potpis. Oni koji to potpišu dobit će naljepnicu etičkog kodeksa.Također, monitoringom, objavljivanjem ako netko ima nepoštenu praksu i pokušava loviti u mutnom u tom trenutku te stvarajući pritisak na sve da se ponašaju na ispravan način. Najbolji način discipliniranja u toj situaciji je da vi ako se ne ponašate na fer način, gubite klijente, smatra Vujčić.

Otegotne okolnosti za pomicanje datuma

Upitan što bi moglo pomaknuti planirani datum, Vujčić je rekao da je najveći rizik inflacija koja se raširila u zemljama eurozone.

– Možda je najveći rizik inflacija koja se dosta raširila u zemljama eurozone. Taj kriterij za inflaciju koji je rađen 1993. godine kaže da stopa inflacije može biti veća za 1,5 postotni poen od prosjeka stope inflacije tri zemlje s najboljom stopom inflacije. E sad, što je najbolja stopa inflacije, u to vrijeme je to bila najniža stopa. Danas teško da se to može tako tumačiti. Europska komisija može zemlje koje odstupaju od kretanja prosjeka izbaciti iz toga izračuna. No može se dogoditi teoretski da imate tri zemlje koje imaju stopu inflacije blizu nula posto, da je prosječna stopa inflacije u Eurozoni kao što je sada prognozirana 2,2%, a i naša je prognoza 2,2% na prosjeku eurozone pa da formalno po kriteriju ne zadovoljavate. To je rizik koji je najizglednije, a ostali su vrlo mali, ostale Mastriške kriterije možemo zadovoljiti. Možemo zadovoljiti i ovaj, samo je pitanje kako se gleda na to, smatra Vujčić.

Ostali rizici, kaže Vujčić, vrlo su mali. 

– Napravit ćemo četiri strukturne reforme – obveze koje je zemlja nakon ulaska preuzela, oni su svi toliko napredovali da ne sumnjam da će do ožujka sljedeće godine biti ispunjeni, dodao je.

Zašto smo se žurili s ispunjavanjem kriterija?

Vujčić ističe kako nema nikakvog razloga za odgađanje ulaska u eurozonu nakon što smo ušli u tečajni mehanizam.

 Još manje je bilo vjerojatno da ćemo ući u Tečajni mehanizam 2 (ERM2) godine 2020. u jeku pandemijske krize koja je tada bila svi su govorili nema šance, tko će se baviti s vama ulaskom u ERM2, ostavite to za iduću godinu. To je uvijek opasnost da ostavite stvari za iduću godinu pa tko zna kada se dogode. Inzistirali smo na tome i uspjeli smo ući prošle godine u ERM2 i što je bio glavni korak za ulazak u eurozonu. Sad nema razloga da b odgađali ulazak u eurozonu. Pola moje banke je već u eurozoni jer smo ušli u dio bankovne unije u kojem su sve zemlje eurozone, gdje je Europska centralna banka (ECB) preuzela nadzor naših banaka, gdje je europski rezolucijski mehanizam preuzeo rezoluciju naših banaka. Bilo bi loše odgađati odluku ulaska u eurozonu. Kad se gleda dulja perspektiva bilo bi puno bolje da smo prije ušli. Slovenija je ušla 2007., a mi ulazimo 2023. Kakvog bi imalo smisla dalje to odgađati?, pita se Vujčić.

Na pitanje zašto druge zemlje odgađaju ulazak u eurozonu, Vujčić je rekao kako su to zemlje koje imaju politički stav prema Europi koji je takav da su neskloni značajnijim integracijama.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







– To je primjerice Velika Britanija, koja je izašla iz EU, to su Poljska, Mađarska pa i Češka. No to definitivno nije Hrvatska niti većina zemalja. To je kod njih većinom političko pitanje, a ne ekonomsko. Kad se promijeni politika u tim zemljama mislim da će se mijenjati i stav prema euru, smatra guverner HNB-a.

Zašto ne opet pitati građane za euro?

Upitan zašto ne pitati građane za euro, Vujčić je rekao da smo već imali referendum na kojem se o tome izjašnjavalo.

– U trenutku kad smo građane pitali na referendumu onda je potpora za uvođenje eura bila znatno niža nego sada. Sada je na povijesnom maksimumu, 61 posto ljudi podržava uvođenje eura. Po našim anketama je svega 19 posto čvrsto protiv, ostali su za ako im ne bi pao standard odnosno ako im ne porastu cijene više nego plaće. Ta je potpora u Hrvatskoj u ovom trenutku na višoj razini nego što je bilo u novim zemljama koje su uvodile euro. Nakon uvođenja je porasla podrška euru. U Sloveniji je potpora euru preko 90 posto, a nije bila takva kad se uvodio. Nije bila ni u Litvi ni u Latviji ni u Estoniji, a sada je i tamo blizu 90 posto. Da su se materijalizirale stvari kojima su plašili ljude, da će im pasti životni standard, da će ima cijene jako narasti onda danas ti ljudi ne bi podupirali euro, rekao je Vujčić.

Ugrožavanje stabilnosti eura

Govoreći o Europskoj uniji i stabilnosti eura, Vučić je naglasio kako europska monetarna unija mora imati fiskalna pravila.

–  Europska monetarna unija, eurozona uvijek mora imati na umu da se ne može imati prerazličite razine zaduženosti zemalja budući da zajednička monetarna politika nije zajednička fiskalna politika. Moraju postojati neka pravila za fiskalnu politiku kako ne bi došlo do toga da dug u nekim zemljama naraste do razine gdje on postaje dugoročno neodrživ i to onda stvara tenzije unutar europske monetarne unije. Po meni je to najveći rizik za monetarnu uniju, ja to govorim i svojim kolegama. Europska monetarna unija mora imati fiskalna pravila ako već nema zajedničku fiskalnu politiku što je onda neki element i zajedničke fiskalne politike nad kojim netko uvijek mora bdjeti, smatra guverner HNB-a.

Utjecaj uvođenja eura na gospodarstvo

Puno se razgovara o utjecaju uvođenja eura na gospodarstvo. Kad se govori o gubitnicima, često se govori o izvoznicima, dok se govori da je za turizam i investicije to puno bolji put. 

– Ne vidim nikakve gubitnike, osim banaka koje će izgubiti mjenjačke prihode koji su značajni prihodi jer je 90 posto mjenjačkih poslova trgovina euro-kuna, dok je ostalo 10 posto. Banke to ne mogu kompenzirati kratkoročno, no mogu dugoročno jer će im pasti rizičnost. Ono što je dobro za gospodarstvo, dobro je i za banke jer one žive od klijenata. Što su bolji klijenti to će i banke bolje proći. Naravno to je pojednostavljeno jer postoji cijeli niz stvari koje utječu na profitabilnost banaka i na povrat na kapital. Povrat na kapital je općenito u Europi relativno nizak. Udruga izvoznika također podržava uvođenje eura i oni tu ništa neće gubiti nego će i dobiti sigurnost poslovanja i nestat će im tečajni troškovi i valutni rizik i oni tu sigurno profitiraju, uvjeren je.

Guverner HNB-a kaže kako će Hrvatska i u budućnosti dijeliti sudbinu Europske unije.

– Što se tiče ove godine vidjeli smo da je oporavak kao slovo V, brzi pad i brzi oporavak. Što se tiče oporavka različitih zemalja Hrvatska je sinkronizirana s gospodarskim ciklusom eurozone jako dobro, čak više nego periferne zemlje eurozone. Vrlo je malo vjerojatno da bi mi bili u drugoj fazi ciklusa nego cijela eurozona. To je naš glavni vanjskotrgovinski partner, turisti dolaze iz eurozone i mi se vrlo jasno mičemo kao što se miče i eurozona. Trebalo bi se stvarno nešto izvanredno dogoditi da budemo bitno izvan gospodarskog ciklusa eurozone. Dijelili smo dosad sudbinu EU, dijelimo ju sada, dijelit ćemo je i u budućnosti, dodao je Vujčić.

O minusima na računu

Osvrnuo se i na minuse na tekućim računima. Vujčić uvjerava građane kako se neće dogoditi nikakve bitne promjene, već da će nakon regulatornih promjena “biti više zaštićeni – bit će bolje informirani o minusima koje imaju, da im se neće moći smanjivati kreditna sposobnost na temelju nečega što im je odobreno, a s čime se nisu složili”.

– Ne treba se brinuti da će se nešto bitno dogoditi. To je regulatorna inicijativa s proljeća ove godine o kojoj smo obavijestili sve na ljeto ove godine. Onda je došlo do predimenzioniranja priče, nekakvih strahova koji su posljedica prvenstveno dezinformacija. Neće se dogoditi ništa gdje bi se ljudi morali bojati da će izgubiti minus osim onako kako se to događa redovito kad banke smanjuju, ukidanje minusa, ovisno o vašoj situaciji i prihodima. Da bi se to odnosilo na sve klijente iz nekog razloga to sigurno neće, istaknuo je.

– Ono što imamo je situacija prereguliranja u tom području, a ne nedostatka reguliranja. Prereguliranje zaštite potrošača u tom području je dovelo do toga, da se dogodilo da se dio potrošača istisnuo iz ponude tog proizvoda. Mi ćemo to prevenirati. Postoje dva načina. HNB je dao sveobuhvatan skup rješenja toga da potrošači budu maksimalno zaštićeni u tome i nikakve bitne promjene se ne bi trebale za njih dogoditi, umiruje Vujčić građane.

– Kad su im se minusi smanjivali, banke nisu davale mogućnost obročne otplate, a to je zaštita potrošača i sad će se omogućio obročna otplata kod smanjenja ili ukidanja minusa. Po našem prijedlogu to bi se omogućilo na 12, 24 ili 36 mjeseci, no vidjet ćemo što će još oko toga reći Vlada i banke. Puno se pričalo da je velika razlika u cijeni, no ona je bila za prosječnog potrošača oko 50 kuna. Zaštita je više na području prava informiranja, pristajanja, obročne otplate, rekao je Vujčić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Prijedorčanka Mladena Stupar kozje mlijeko pretvara u zdrave sapune

Nije čekao da svane: Zna se gdje je Đoković prvo otišao