Redakcija
“Sve njemačke marke koje su postojale na ljeto 1922. nisu bile dovoljne da se s njima u novembru 1923. godine kupi karta za tramvaj. Taj je period pokazao najspektakularniji pad vrijednosti novca, ali njemački ciklus inflacije nije trajao godinu dana, nego devet godina – osam godina razvoja situacije i jedna godina kolapsa”, rekao je Burry, kojeg citiraju mnogi mediji, od ZeroHedga do Banke zlata. Burryjevom se tezom s mojim društvom, kako ih u šali zovem, podrumskih analitičara bavim otprilike dvije godine.
Dobro, nisam razgovarao samo s amaterima, bilo je tu i nešto ozbiljnih profesionalaca, od revizora do financijskih analitičara svjesnih da ipak nemaju uvid kao šefovi američke i drugih središnjih banaka. Najčešće su se spominjale riječi zlato i – digitalno zlato. Fizičko zlato, balon koji se nije ispuhao otkako je prvi put korišteno za očuvanje vrijednosti (savjet ne tražim niti bih ga dao, za sve ima prvi put), i digitalno zlato, uglavnom bitcoin, ali i druge kriptovalute, od kojih se zasad izdvojio ether. Ovih, ha, više godina nego dana po glavi mi se vrti mudrost djedova, kupuj, sinko, zemlju, nju odavno više niko ne proizvodi, čija je izvedenica i očuvanje vrijednosti imovine kupnjom “betona”, to jest stana ili koje već kvadrature tko može kupiti kako bi novac pretvorio u nešto čemu vjeruje više nego imovini podložnoj inflaciji.
(TBT, Express)
GIPHY App Key not set. Please check settings