Redakcija
Dolaskom korona plandemije i umjetno izazvane gospodarske krize na Zapadu, došlo je do snažnog pada svih burzovnih indeksa, još u ožujku i travnju 2020. Kao odgovor na ovo, Američka FED Banka počela je sprovoditi tzv. politiku Quantitative Easinga, ili rečeno jednostavnije – počela je štampati dolare. Ne fizički, jer danas se novac većinom štampa virtualno, znači samo se prepiše na kompjuterskom ekranu. Kako su FED Banka i Američka Vlada dva pravno različita entiteta, to se radi tako da se Vlada zapravo zaduži kod FED Banke izdajući obveznice na određeni iznos, a zauzvrat, banka joj prepiše te dolare koji su zapravo nepostojeći. Tako se kreira novac, a naravno kreira se i rast duga, jer taj iznos američki građani sada duguju FED Banci i naravno, njezinim vlasnicima. A vlasnici FED Banke su 12 Američkih komercijalnih banaka, za potrebe ovog teksta recimo samo – bankari. Svaki novokreirani novac je zapravo novokreirani dug, to je bitno za shvatiti
Slijedeće što moramo shvatiti je do koje mjere se ovo radi. Za početak bacimo pogled na graf količine američkih dolara u cirkulaciji:
Žutom bojom označena je 2020 godina i to samo do kraja 11. mjeseca. U trenutku pisanja ovog teksta ona je već oko 7.000 milijardi (eng. billions) i nastavlja rasti prema 8.000. Ako uzmemo u obzir da je početkom 2020 bila oko 4.000 jasno je da se ona u godinu dana skoro poduplala. Ovo je događaj bez ikakvog presedana u povijesti. I tu govorimo o M1 mjeri koja mjeri fizički novac i građanske depozite, znači recimo „likvidni“ novac. Postoji još i M2 koji mjeri još neke druge stvari i trenutno je oko 19.000 milijardi a postoji i M3 koji mjeri i interbankovne depozite. Drugim riječima, niko zapravo sa sigurnošću ne može reći koliko je dolara u cirkulaciji, ali sigurno je da količina raste velikom brzinom.
Dolaskom korona plandemije i umjetno izazvane gospodarske krize na Zapadu, došlo je do snažnog pada svih burzovnih indeksa, još u ožujku i travnju 2020. Kao odgovor na ovo, Američka FED Banka počela je sprovoditi tzv. politiku Quantitative Easinga, ili rečeno jednostavnije – počela je štampati dolare. Ne fizički, jer danas se novac većinom štampa virtualno, znači samo se prepiše na kompjuterskom ekranu. Kako su FED Banka i Američka Vlada dva pravno različita entiteta, to se radi tako da se Vlada zapravo zaduži kod FED Banke izdajući obveznice na određeni iznos, a zauzvrat, banka joj prepiše te dolare koji su zapravo nepostojeći. Tako se kreira novac, a naravno kreira se i rast duga, jer taj iznos američki građani sada duguju FED Banci i naravno, njezinim vlasnicima. A vlasnici FED Banke su 12 Američkih komercijalnih banaka, za potrebe ovog teksta recimo samo – bankari. Svaki novokreirani novac je zapravo novokreirani dug, to je bitno za shvatiti
Slijedeće što moramo shvatiti je do koje mjere se ovo radi. Za početak bacimo pogled na graf količine američkih dolara u cirkulaciji:
Žutom bojom označena je 2020 godina i to samo do kraja 11. mjeseca. U trenutku pisanja ovog teksta ona je već oko 7.000 milijardi (eng. billions) i nastavlja rasti prema 8.000. Ako uzmemo u obzir da je početkom 2020 bila oko 4.000 jasno je da se ona u godinu dana skoro poduplala. Ovo je događaj bez ikakvog presedana u povijesti. I tu govorimo o M1 mjeri koja mjeri fizički novac i građanske depozite, znači recimo „likvidni“ novac. Postoji još i M2 koji mjeri još neke druge stvari i trenutno je oko 19.000 milijardi a postoji i M3 koji mjeri i interbankovne depozite. Drugim riječima, nitko zapravo sa sigurnošću ne može reći koliko je dolara u cirkulaciji, ali sigurno je da količina raste velikom brzinom.
Naravno, i malom djetetu je jasno što će se desiti s novcem koji se ovako agresivno štampa, u trenutku dok većina ekonomije stoji u lockdownu. Ako se količina dolara poduplala, to automatizmom znači da se njegova vrijednost mora prepoloviti. Pogotovo ako ekonomija stagnira ili čak i pada. Ovo je vrlo logično i nešto čega su svjesni svi ekonomisti. Kolaps američkog dolara je samo pitanje vremena i načina. Kada će se desiti i hoće li biti nasilan ili postepen, to je nešto što nitko ne zna. Ili možda neki bankari ipak znaju. Jer pretpostavka je da će bankari u određenom trenutku „povući obarač“ i to vjerojatno onda kad odluče uvesti svoj Veliki Reset kao rješenje za ovaj dug, kojeg zapravo sami stvaraju. Globalni program „resetiranja duga“ se već naveliko spominje, i to ne samo u krugovima teoretičara zavjera.
Na službenim stranicama Svjetskog Ekonomskog Foruma još od 6. mjeseca 2020 stoji poziv kako je vrijeme za veliki reset, i kao glavni problem spominje se rast javnog duga. (https://www.weforum.org/agenda/2020/06/now-is-the-time-for-a-great-reset/) A radi se o dugu kojeg su sami stvorili izdavajući nepostojeći novac. Jer, kako može jedna država izdavati novac i istovremeno dugovati nekome za to? Zbilja, tu se radi o ogromnoj prevari, privatnim bankarima koji imaju pravo proizvodnje dolara. Do 1971. godine, jedino što ih je ograničavalo u toj proizvodnji je količina zlata koju imaju pohranjenu, međutim pod njihovim utjecajem, jedan od najkorumpiranijih američkih predsjednika, Richard Nixon, ukinuo je tu obvezu. Od tog trenutka nadalje, američki novac je hrpa papira bez ikakve realne podloge, osim vjere u američku državu.
I tu dolazimo do razloga zašto Bitcoin i zlato toliko agresivno rastu. Financijaši razumiju ove stvari i oni se, sasvim opravdano, boje inflacije dolara i pokušavaju se zaštititi tako da sele kapital u druge klase imovine. Kao i uvijek u kriznim vremenima, kapital je prvo pobjegao u zlato. Što možemo vidjeti na ovom grafu:
Zlato je premašilo svoj povijesni maksimum i više nije bilo mjesta za daljnji rast za silni kapital koji je bježao iz dolara. I tu se onda počelo prelijevati u Bitcoin koji je krajem 2020 počeo agresivno rasti. Najveća prednost Bitcoina je ta što je njegova količina unaprijed ograničena na 21 milion. Iako se trenutno i dalje kreiraju, nikad neće postojati više Bitcoina od 21 milion, što znači da je inflacija nemoguća. On predstavlja savršeni „hedge“ protiv inflacije i to shvaća sve više institucionalnih investitora, razni fond manageri itd.
Bitcoin
Zelena linija predstavlja cijenu prema dolaru, a plava tržišnu kapitalizaciju. Možemo vidjeti da je Bitcoin od početka godine narastao od cca $7.800 i u trenutku pisanja teksta stoji na $36.000. To je rast veći od 450 % u samo 12 mjeseci! Prognoze za budućnost su različite, neki kažu preko $100.000 ali nije isključeno da vlasti donesu i neke zakone kojima će onemogućiti njegovo korištenje, i time mu značajno srušiti vrijednost.
Ali vratimo se mi na dolar. Što će se desiti u slučaju da dolar stvarno ode u inflaciju ili čak hyper-inflaciju? To nitko ne može točno reći ali sigurno je da ćemo svi osjetiti posljedice. Euro će vjerojatno također pasti, a s njime i hrvatska kuna, koja je vezana za Euro. U 2020 godini, Euro se također ubrzano povećava u količini, ali ni približno brzo kao dolar. Ukupni M1 Eura povećao se za nekih 10-15 % u 2020. godini, što je i dalje puno, ako znamo da je ekonomija u lockdownu.
No onoga trenutka kad bankari odluče srušiti dolar, tj. dovesti ga na njegovu pravu vrijednost, budite sigurni da će imati spremno rješenje. I već ga predlažu – globalna digitalna valuta!
Mark Carney, guverner Engleske Narodne Banke, predlaže da se uvede digitalna valuta nalik na Bitcoin ali koja bi se uvela umjesto nacionalnih valuta poput dolara, eura ili funte. Ta nova digitalna valuta bi onda imala vrijednost tako što bi se zapravo sastojala od „košarice“ sačinjene od nekoliko valuta, onih zemalja koje bi sudjelovale. On ju je nazvao „Synthetic Hegemonic Currency“ ili SHC, znači jedan SHC bi se sastojao od npr. 40 % dolara, 40 % eura i 20 % funte i njegova vrijednost bi ovisila o ekonomijama tih zemalja. Ovu ideju (ili plan) on je iznio ljetos u svom govoru na summitu američkog FEDa, i pritom je rekao da je američki dolar „barijera za uvođenje održivog oporavka“ štogod to značilo. https://www.theglobaltreasurer.com/2019/08/29/mark-carney-proposes-a-digital-reserve-currency/
Dodajmo još da je Kina već napravila svoj digitalni Renminbi (yuan) i da Facebook radi valutu Libra zajedno sa Visom, iako taj projekt ne ide najbolje zbog nesuglasica.
Na kraju, možemo zaključiti da su teoretičari zavjere opet bili u pravu. Uvođenje svjetske digitalne valute, kao ultimativnog alata kontrole, je očito već u planu i za to se koristi Covid kriza kao razlog. To je klasična taktika „problem-reakcija-rješenje“ u kojem oni sami stvore problem, da izazovu reakciju naroda, i onda kao rješenje ponude ono što su od početka i planirali. Međutim, priprema nije još gotova, da bi većina pristala na tako nešto, potrebno je prije toga srušiti sve glavne zapadne valute i onda izaći sa njihovim „rješenjem“. A kako su zapadne zemlje i dalje u lockdownu, a novac se štampa punom parom, čini se da idemo upravo u tom smjeru.
Naravno, i malom djetetu je jasno što će se desiti s novcem koji se ovako agresivno štampa, u trenutku dok većina ekonomije stoji u lockdownu. Ako se količina dolara poduplala, to automatizmom znači da se njegova vrijednost mora prepoloviti. Pogotovo ako ekonomija stagnira ili čak i pada. Ovo je vrlo logično i nešto čega su svjesni svi ekonomisti. Kolaps američkog dolara je samo pitanje vremena i načina. Kada će se desiti i hoće li biti nasilan ili postepen, to je nešto što nitko ne zna. Ili možda neki bankari ipak znaju. Jer pretpostavka je da će bankari u određenom trenutku „povući obarač“ i to vjerojatno onda kad odluče uvesti svoj Veliki Reset kao rješenje za ovaj dug, kojeg zapravo sami stvaraju. Globalni program „resetiranja duga“ se već naveliko spominje, i to ne samo u krugovima teoretičara zavjera.
Na službenim stranicama Svjetskog Ekonomskog Foruma još od 6. mjeseca 2020 stoji poziv kako je vrijeme za veliki reset, i kao glavni problem spominje se rast javnog duga. (https://www.weforum.org/agenda/2020/06/now-is-the-time-for-a-great-reset/) A radi se o dugu kojeg su sami stvorili izdavajući nepostojeći novac. Jer, kako može jedna država izdavati novac i istovremeno dugovati nekome za to? Zbilja, tu se radi o ogromnoj prevari, privatnim bankarima koji imaju pravo proizvodnje dolara. Do 1971. godine, jedino što ih je ograničavalo u toj proizvodnji je količina zlata koju imaju pohranjenu, međutim pod njihovim utjecajem, jedan od najkorumpiranijih američkih predsjednika, Richard Nixon, ukinuo je tu obvezu. Od tog trenutka nadalje, američki novac je hrpa papira bez ikakve realne podloge, osim vjere u američku državu.
I tu dolazimo do razloga zašto Bitcoin i zlato toliko agresivno rastu. Financijaši razumiju ove stvari i oni se, sasvim opravdano, boje inflacije dolara i pokušavaju se zaštititi tako da sele kapital u druge klase imovine. Kao i uvijek u kriznim vremenima, kapital je prvo pobjegao u zlato. Što možemo vidjeti na ovom grafu:
Zlato je premašilo svoj povijesni maksimum i više nije bilo mjesta za daljnji rast za silni kapital koji je bježao iz dolara. I tu se onda počelo prelijevati u Bitcoin koji je krajem 2020 počeo agresivno rasti. Najveća prednost Bitcoina je ta što je njegova količina unaprijed ograničena na 21 milion. Iako se trenutno i dalje kreiraju, nikad neće postojati više Bitcoina od 21 milion, što znači da je inflacija nemoguća. On predstavlja savršeni „hedge“ protiv inflacije i to shvaća sve više institucionalnih investitora, razni fond manageri itd.
Bitcoin
Zelena linija predstavlja cijenu prema dolaru, a plava tržišnu kapitalizaciju. Možemo vidjeti da je Bitcoin od početka godine narastao od cca $7.800 i u trenutku pisanja teksta stoji na $36.000. To je rast veći od 450 % u samo 12 mjeseci! Prognoze za budućnost su različite, neki kažu preko $100.000 ali nije isključeno da vlasti donesu i neke zakone kojima će onemogućiti njegovo korištenje, i time mu značajno srušiti vrijednost.
Ali vratimo se mi na dolar. Što će se desiti u slučaju da dolar stvarno ode u inflaciju ili čak hyper-inflaciju? To nitko ne može točno reći ali sigurno je da ćemo svi osjetiti posljedice. Euro će vjerojatno također pasti, a s njime i hrvatska kuna, koja je vezana za Euro. U 2020 godini, Euro se također ubrzano povećava u količini, ali ni približno brzo kao dolar. Ukupni M1 Eura povećao se za nekih 10-15 % u 2020. godini, što je i dalje puno, ako znamo da je ekonomija u lockdownu.
No onoga trenutka kad bankari odluče srušiti dolar, tj. dovesti ga na njegovu pravu vrijednost, budite sigurni da će imati spremno rješenje. I već ga predlažu – globalna digitalna valuta!
Mark Carney, guverner Engleske Narodne Banke, predlaže da se uvede digitalna valuta nalik na Bitcoin ali koja bi se uvela umjesto nacionalnih valuta poput dolara, eura ili funte. Ta nova digitalna valuta bi onda imala vrijednost tako što bi se zapravo sastojala od „košarice“ sačinjene od nekoliko valuta, onih zemalja koje bi sudjelovale. On ju je nazvao „Synthetic Hegemonic Currency“ ili SHC, znači jedan SHC bi se sastojao od npr. 40 % dolara, 40 % eura i 20 % funte i njegova vrijednost bi ovisila o ekonomijama tih zemalja. Ovu ideju (ili plan) on je iznio ljetos u svom govoru na summitu američkog FEDa, i pritom je rekao da je američki dolar „barijera za uvođenje održivog oporavka“ štogod to značilo. https://www.theglobaltreasurer.com/2019/08/29/mark-carney-proposes-a-digital-reserve-currency/
Dodajmo još da je Kina već napravila svoj digitalni Renminbi (yuan) i da Facebook radi valutu Libra zajedno sa Visom, iako taj projekt ne ide najbolje zbog nesuglasica.
Na kraju, možemo zaključiti da su teoretičari zavjere opet bili u pravu. Uvođenje svjetske digitalne valute, kao ultimativnog alata kontrole, je očito već u planu i za to se koristi Covid kriza kao razlog. To je klasična taktika „problem-reakcija-rješenje“ u kojem oni sami stvore problem, da izazovu reakciju naroda, i onda kao rješenje ponude ono što su od početka i planirali. Međutim, priprema nije još gotova, da bi većina pristala na tako nešto, potrebno je prije toga srušiti sve glavne zapadne valute i onda izaći sa njihovim „rješenjem“. A kako su zapadne zemlje i dalje u lockdownu, a novac se štampa punom parom, čini se da idemo upravo u tom smjeru.
GIPHY App Key not set. Please check settings