in

Skoro svi moždani udari mogu se spriječiti mjerama prevencije

Medical illustration of a brain with stroke symptoms

Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima.Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih ćelija u dijelovima mozga što ima za posljedicu oštećenje onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.

Moždani udar može se dogoditi bilo kome, bilo kad, bilo gdje. Svaka četvrta odrasla osoba doživjeti će moždani udar, te je on vodeći uzrok smrti i dizabiliteta širom svijeta. Moždani udar ne bira ni vrijeme ni mjesto, ali ni žrtvu. Prema procjenama, moždani udar doživi 14,5 miliona ljudi godišnje, a 5,5 miliona ljudi umre od njegovih posljedica.Na svijetu je čak 80 miliona ljudi koji su preživjeli moždani udar.Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice udara. One mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, što ovisi o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Promptnije reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.Posljedice moždanog udara su brojne, a one često uključuju neki oblik tjelesnog invaliditeta, teškoće u komuniciranju, osjećanju i razmišljanju s tjelesne i kognitivne strane, ali i gubitak posla, prihoda i socijalnih kontakata sa socijalne strane.  Dobra vijest je da gotovo svi moždani udari, tačnije oko 90 posto njih, mogu biti prevenirani. Prvi korak u prevenciji jest identificirati i razumjeti vlastite rizične čimbenike.

  1. Hipertenzija (visoki krvni pritisak)

Više od polovine moždanih udara uzrokovano je visokim krvnim pritiskom. Jednostavnim pregledom i kontrolom krvnog pritiska možemo znatno smanjiti vlastiti rizik moždanog udara.

  1. Tjelesna aktivnost

Oko milion moždanih udara godišnje uzrokovano je tjelesnom neaktivnošću. Samo pridržavanjem preporuka o minimalnoj količini tjelesne aktivnosti -30 minuta umjerene aktivnosti pet puta sedmično možemo reducirati vlastiti rizik za 25 posto.

  1. Prehrana

Modifikacijom prehrane, odnosno smanjenjem unosa soli, šećera i masti te povećanjem unosa povrća i voća utičemo na važne faktore poput održavanja „primjerene“ tjelesne težine, krvnog pritiska i holesterola, a samim time znatno preveniramo pojavu moždanog udara.

  1. Tjelesna težina

Prekomjerna tjelesna težina uzrok je svakog petog moždanog udara. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom imaju 22 posto viši rizik od moždanog udara dok je kod pretilih osoba taj rizik viši za čak 64 posto.

  1. Fibrilacija atrija

Nepravilni, uglavnom prebrzi otkucaji srca veliki su rizik za moždani udar, naravno ako se ne liječe. Ljudi s fibrilacijom atrija imaju pet puta veći rizik od moždanog udara u poređenju s općom populacijom. Također, oni moždani udari uzrokovani fibrilacijom atrija češće imaju smrtni ishod ili za posljedicu imaju teža oštećenja.

  1. Pušenje

Više od jedne desetine slučajeva moždanog udara povezano je s pušenjem. Prestanak pušenja smanjiti će vaš rizik od moždanog udara. Kako biste povećali svoje šanse za uspješan prestanak, korisno je potražiti i pomoć stručne osobe.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







  1. Alkohol

Više od milion slučajeva moždanog udara godišnje povezano je s prekomjernom konzumacijom alkohola. Smanjenje unosa alkohola na dvije jedinice dnevno za muškarce i jednu jedinicu za žene, smanjiti će i vaš rizik od moždanog udara.

  1. Holesterol

Četvrtina slučajeva moždanog udara povezani su s visokim nivoom „lošeg“ (LDL) holesterola. U prehrani birajte nezasićene i nehidrogenizirane masnoće umjesto zasićenih masnoća. Nivo holesterola možemo kontrolirati prehranom i životnim stilom, ali i propisanom terapijom.

  1. Dijabetes

Svaka peta osoba koja doživi moždani udar je dijabetičar. Osim toga, dijabetičari imaju fatalnije posljedice moždanog udara u poređenju s općom populacijom. Smanjenje rizika od dijabetesa te kontrola istoga smanjit će i vaš rizik od moždanog udara.

  1. Depresija i stres

Mentalno zdravlje također je povezano s rizikom od moždanog udara. Čak jedan od šest moždanih udara je povezano s mentalnim zdravljem. Depresija i stres povećavaju rizik od manjih moždanih udara, posebno kod starije populacije.

Report

Comments

Leave a Reply

Loading…

0

What do you think?

Roger Federer propušta Australian Open zbog porodice?

USIJAO SE TIK-TOK! Žanamari s bičem u sado-mazo stilu, odmah joj se javio suprug