in

Smrt ratnog zločinca iz Mostara: Ubistvo među saborcima

Ispred zgrade u Mostaru, u kojoj se u ponedjeljak (9. novembra) dogodilo ubistvo osuđenog ratnog zločinca Marka Radića, susjedi su jutro kasnije palili svijeće.

Jedna od susjedki tom prilikom opisuje Radića kao “kulturnog i smirenog”. Reč je o čoveku za koga je dokazano da je učestvovao u formiranju logora nedaleko od Mostara, u nezakonitim hapšenjima, te mučenjima većinom tu zatvorenih Bošnjaka.

Radić je stradao u pucnjavi u ponedjeljak, 9. novembra, navečer, u 18.45 u ulici Brune Bušića, u blizni MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) u Mostaru. Zbog težine povreda nanesenih vatrenim oružjem, na licu mjesta je preminuo.

Napadač je uhapšen iste večeri. Policija nije saopštila ime ni ubijenog ni ubice, no mediji su objavili, a što u MUP-u za RSE nisu potvrdili, kako je za ubistvo osumnjičen bivši pripadnik Hrvatskog vijeća odbrane (HVO), formacija iz vremena ratnog sukoba, Josip Cvitanović. Njega je policija iste večeri pritvorila, a očekuje se da bude predat u nadležnost Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK).

Ko su Radić i Cvitanović?

Uz Marka Radića i Josip Cvitanović, bivši pripadnik specijalne jedinice Policijske uprave iz Mostara, bio je optužen za oružani incident na Bajram 10. februara 1997. godine, kod mezarja u mostarskom parku Liska. Park se nalazi nedaleko od ‘linije razdvajanja’ koja je tada dijelila grad na hrvatski i bošnjački dio.

Nekoliko stotina Mostaraca bošnjačke nacionalnosti iz tzv. istočnog dijela Mostara, 10. februara 1997. godine, je krenulo prema mezarju koje se nalazi u tzv. zapadnom dijelu grada, kako bi odali počast umrlima. Napadnuti su vatrenim oružjem i palicama. U napadu, kojeg je predvodio Marko Radić, koji je bio komandant policije, je ubijen Refik Sulejmanović, a 23 osobe teže i lakše ranjene. Među njima i nekadašnji mostarski muftija Seid efendija Smajkić koji se za Radio Slobodna Evropa prisjetio tog dana.

„Sjećanje na taj dan uvijek budi emocije. Na Dan šehida, na Ramazanski Bajram krenuli smo na mezarja. Dobro se sjećam da su ljudi krenuli s velikim oduševljenjem i oni koji nisu mislili, pridružili su se usput skupini. Bilo je tu i žena sa bebama u kolicima. Tu nije bilo nikakve zle namjere, nikakvih naoružanih lica, imali smo želju da otvorimo put reintegracije grada, manifestaciju dobre volje, očekujući da će se na adekvatan način odgovoriti, brisanjem te linije razdvajanja koja je dijelila Mostar“, priča Smajkić.

Smajkić je bio na čelu kolone sa tadašnjim gradonačelnikom Safetom Oručevićem.

„Požurio sam da se stavim na čelo kolone, sa obilježjima vjerskog službenika, da bi ovi batinaši koji su se približavali prepoznali vjerski skup i da bi nas pustili na miru. Tada sam dobio udarac u glavu. Došlo je do pucnjave, jedan čovjek je tada ubijen, a ja sam bio među onima koji su dobili i metak. Ranjen sam s leđa, u butnu kost i od svega toga oporavljao sam se više od tri mjeseca“, prisjeća se Smajkić.

Kantonalno tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona je za oružani incident u parku Liska u februaru 1997. godine optužilo Marka Radića, kao bivšeg zapovjednika Policijske uprave Mostar.

Osim Radića u ovom predmetu optužen je i Josip Cvitanović, zajedno sa Ivanom Hrkaćem, Božom Perićem, Željkom Planinićićem i Zlatkom Pavlovićem. Svi su bili pripadnici specijalne jedinice Policijske uprave iz Mostara.

Suđenje optuženima je počelo pred Kantonalnim sudom u Mostaru, ali je prvi put prekinuto 2006. godine (na fotografiji jedna od sudnica Kantonalnog suda)

Suđenje koje nije završilo

Prema navodima optužnice, koju je zastupao kantonalni tužilac, a kasnije sudija Suda BiH Sead Ðikić, oni su se teretili da su, prema isplaniranoj akciji, naoružani pištoljima i palicama, zajedno napali grupu od više stotina Bošnjaka koji su se kretali ulicom Kneza Mihajla Humskog, u blizini Liska parka, prema zapadnom dijelu grada Mostara.

Suđenje optuženima je počelo pred Kantonalnim sudom u Mostaru, ali je prvi put prekinuto 2006. godine. Nastavak suđenja zakazan je krajem 2011. godine, ali se od tada do danas sud u ovom predmetu nije sastajao. U međuvremenu došlo je i do promjene tužioca. Od Seada Đikića, koji je imenovan za državnog tužioca, predmet je 2013. godine preuzela sadašnja zamjenica glavnog tužitelja Tužilaštva HNK Mirjana Đerić.

„Ja sam četvrti tužitelj po redu u tom predmetu, preuzela sam ga od kolege, koji je otišao na državno tužiteljstvo, u fazi glavne rasprave. Mi smo taj predmet priveli kraju. Išlo se ispočetka, zbog proceduralnih promjena, stigli smo negdje do kraja, završne riječi su bile, međutim, suđenje je prekinuto, jer je jedan od optuženih tražio novog branitelja. Nažalost, po Zakonu o krivičnom postupku BiH on je na to imao pravo“, ističe tužiteljica Đerić za Radio Slobodna Evropa.

Kako je Đerić objasnila, nakon toga je uslijedio prekid postupka, a sudija koji je radio na tom predmetu u međuvremenu je dobio posao na Vrhovnom sudu Federacije BiH.

„Čim je novi sudac, postupak kreće ispočetka. Formalno, suđenje je u toku, glavna rasprava je u toku, Tužiteljstvo čeka poziv na novu raspravu, kao i sve ostale strane u postupku. Kad će to biti, ja vam to zaista ne bih znala reći“, ističe tužiteljica Đerić.

Nakon napada u Liska parku, Marka Radića je sa dužnosti zapovjednika Policijske uprave Mostar smijenio OHR (na fotografiji zgrada ispred koje je 9. novembra 2020 ubijen Radić.

U Kantonalnom sudu u Mostaru RSE nije dobio informaciju o nastavku suđenja za oružani napad u Liska parku iz 1997. godine.

Nakon napada u Liska parku, Marka Radića je sa dužnosti zapovjednika Policijske uprave Mostar smijenio Ured visokog predstavnika u BiH (OHR). Do smjene je došlo pošto je njegova odgovornost utvrđena istragom koju su provele tadašnje Međunarodne policijske snage u BiH (IPTF).

Osuđen za zločin protiv čovječnosti

Dok je trajalo suđenje za napad u Liska parku, Marku Radiću 2006. godine počelo je suđenje i za ratni zločin počinjen tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Nakon pet godina, 2011. godine, Sud BiH osudio je Radića na 21 godinu zatvora za zločin protiv čovječnosti po Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine. U kaznu mu je uračunato i vrijeme koje je proveo u pritvoru, od 2. juna 2006.

Kako je utvrđeno presudom Suda BiH, Radić je od jula 1993. do marta 1994., u svojstvu zapovjednika Prve bjelopoljske bojne u sklopu Druge brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i kao osoba odgovorna za dio područja Bijelog Polja, uključujući i selo Vojno, nekoliko kilometara od Mostara, učestvovao u formiranju zatvora, naredio nezakonito hapšenje i zatvaranje više desetina bošnjačkih civila, žena, djece i staraca, te učestvovao u zločinima u logoru.

U zatvoru Vojno tokom 1993. godine bio je i Emir Hajdarević, član Udruženja logoraša iz Mostara.

„Bio sam zatočenik mnogih logora, između ostalog i Dretelja i drugih logora koji su bili pakleni logori, ali Vojno ima primat nad svim tim logorima. Tu sam proveo petnaest dana, uslovi su bili nesnošljivi, maltretiranja su bila konstantna. Tih petnaest dana ostavilo je duboki trag i posljedice. Načini mučenja u tom logoru prevazišli su nacističke, a glavna osoba u tom logoru, zapovjednik tog logora bio je Marko Radić. On je inicirao sve zločine vršene u tom logoru i bio direktno nadređen onima koji su osuđeni za ratne zločine počinjene u logoru Vojno“, prisjeća se Hajdarević.

U oktobru 2018. godine, ministar pravde BiH Josip Grubeša (Hrvatska demokratska zajednica BiH) odobrio je Radićev zahtjev da kaznu izdržava u Republici Hrvatskoj.

S obzirom da je državljanin Hrvatske, Mariću je postupak obnovljen pred Županijskim sudom u Zagrebu koji je djelimično priznao presudu Suda BiH, ali i donio odluku da se Mariću smanji kazna na 12 i po godina zatvora.

Radić je krajem 2018. godine izašao na slobodu.

U razgovoru za RSE ministar pravde Josip Grubeša BiH ističe da i danas vjeruje da je odluka o odobravanju Radićevog zahtjeva da kaznu služi u Republici Hrvatskoj, bila ispravna.

„Apsolutno. I onaj dan kada je to napravljeno, urađeno je sve po zakonu, jer pozitivna zakonodavstva i Bosne i Hercegovine a i susjednih zemalja s kojima mi imamo potpisane sporazume, dopuštaju nam da osobe sa dvojnim državljanstvom mogu iskazati želju gdje će služiti date kazne“, kaže Grubeša.

Glavni tužilac Mehanizma za međunarodne kaznene sudove Serge Brammertz je tada iskazao nezadovoljstvo odlukom hrvatskog pravosuđa kojom je Radiću, osuđenom za ratne zločine počinjene na području BiH, drastično smanjena izrečena zatvorska kazna.

Grubeši, kao ministru pravde, je uputio i pismo povodom nove presude Radiću, navodeći “kako mu je neshvatljivo da je Grubeša potpisao odluku kojom je dao saglasnost da se Radiću dopusti izdržavanja ostatka kazne u Hrvatskoj, te da političke elite u regiji vrijeđaju žrtve”.

„Naravno, kad ministar koristi zakonske mogućnosti da državljane sa dvojnim državljanstvom prebacuje, ili izručuje drugoj zemlji, uvijek je to blisko promišljanjima osoba koje gledaju sa strane da bi to moglo imati neke političke konotacije. Nažalost, ja moram reći da zakon u BiH, a i susjednim zemljama, omogućava te stvari i s te strane moramo maknuti sve špekulacije vezano za politikantstvo“, ističe Grubeša za RSE.

Glavni tužilac Mehanizma za međunarodne kaznene sudove Serge Brammertz je tada iskazao nezadovoljstvo odlukom hrvatskog pravosuđa kojom je Radiću drastično smanjena izrečena zatvorska kazna (na fotografiji Brammertz tokom jedne od posjeta Mostaru).

Glavni tužilac Mehanizma za međunarodne kaznene sudove Serge Brammertz je tada iskazao nezadovoljstvo odlukom hrvatskog pravosuđa kojom je Radiću drastično smanjena izrečena zatvorska kazna (na fotografiji Brammertz tokom jedne od posjeta Mostaru).

I u Udruženju logoraša Mostara nikada se nisu pomirili sa odlukom da se Radić prebaci u Hrvatsku na služenje kazne. Najavljivali su i tužbe za ovakvu odluku. Hajdarević kaže da ih je informacija o ubistvu sve iznenadila, naročito, jer je za ubistvo osumnjičen Josip Cvitanović.

„Cvitanović je bio Radićev saborac, brat po oružju i osoba koja je zajedno sa njim učestvovala u napadima na vjernike u Liska parku 1997. godine. Smatramo da je ovo stvar koju trebamo registrovati, ali joj ne davati prevelikog značaja“, rekao je za RSE Hajdarević.

Ubistvo na godišnjicu rušenja Starog mosta

Marko Radić je ubijen na godišnjicu rušenja Starog mosta u Mostaru, koji je srušen 9. novembra 1993. godine granatama ispaljenim s položaja HVO-a.

Report

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

JANA KONKURENCIJA SAŠI POPOVIĆU: Osnovala sopstvenu produkciju!

Za 57 posto mladih muslimana u Francuskoj je islamski zakon važniji od zakona države / Bljesak.info